Povežite se s nama

U fokusu

Ideja je da vas liječnici ˝cinkaju˝ u koje svrhe koristite svoje vikendice. Evo što oni misle o tome

Objavljeno:

- dana

Pojavila se nova ideja o naplati nameta, a ovaj put riječ je o porezu na vikendice. Ideja uključuje i liječnike obiteljske medicine koji bi Poreznoj upravi trebali pacijente ˝cinkati˝ u koje svrhe koriste svoje vikendice.

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) reagirala je na članak Novog lista u kojem najavljuju novi porez na vikendice. Njihovo priopćenje koje je objavio Novi list prenosimo u nastavku.

Novi list je, u tekstu objavljenom 12.2.2024. prenio vijest da je Porezna uprava pozvala sve građane da do 31.ožujka predaju prijavu u kojoj će navesti koje im nekretnine služe za odmor, a o čemu će ovisiti visina poreza na nekretnine koji će morati platiti. Početkom godine nastupila je na snagu nadopuna Zakona o porezu na kuće za odmor prema kojem svaki grad ili općina imaju odgovornost naplate tog poreza te im je prepušten taj porez koji se odnosi na vlasnike apartmana, bilo fizičke ili pravne osobe, ali i na građane RH i EU koji imaju nekretnine koje koriste za privremeni boravak.

U komentaru novinara i njegovog sugovornika ukazuje se na to da će najveći problem biti evidencija fizičkih osoba jer se to do sada radilo uglavnom stihijski na način da bi gradovi i općine trebali utvrditi nekakvim neposrednim opažanjem ili drugim načinom prikupljanja informacija tko koristi koju kuću za odmor.

Međutim, ono što nas je neugodno iznenadilo jest dio predmetnog novinskog članka u kojem se navodi da fizičke osobe ne moraju plaćati navedeni porez ukoliko dostave nadležnoj poreznoj upravi dokaz o prebivalištu na adresi predmetne kuće i na istoj primaju račune komunalnih poduzeća te dostave potvrdu liječnika opće prakse iz koje će biti vidljivo da osoba tamo stanuje i kod njega dolazi na preglede.

Zakon o lokalnim porezima koji uređuje materiju poreza na kuće za odmor niti jednom riječju ne propisuje obvezu izabranih liječnika na izdavanje opisanih potvrda ili nešto slično (niti bi to na bilo kakav način bilo ispravno s obzirom na postojeće administrativno opterećenje obiteljskih liječnika) stoga KoHOM, ispred liječnika opće/obiteljske medicine odlučno odbacuje ovaj neosnovan navod iz spornog članka te preporučuje svim kolegama da takve potvrde nisu dužni izdati!

Sve kada bi navodi iz spornog dijela članka bili točni (a nisu), upozoravamo na sljedeće:

• Porezna uprava nema nikakve ovlasti dodjeljivati obiteljskim liječnicima nove administrativne zadatke niti se upletati u njihov svakodnevni medicinski rad sa pacijentima

• MiZ i HLK nisu upoznati sa ovim odredbama niti je ishođeno njihovo odobrenje, a udruge liječnika obiteljske medicine nisu konzultirane niti jednom jedinom rečenicom

• Navedene potvrde ne spadaju u poslove neposrednog pružanja zdravstvene zaštite i nisu obuhvaćene niti osnovnim niti dopunskim zdravstvenim osiguranjem te u slučaju eventualnog izdavanja podliježu naplati po cijeni koju određuje sam liječnik. Međutim, KoHOM upozorava da niti pod kojim uvjetima niti cijeni neće biti izdavane navedene potvrde

• Ako RH ne funkcionira kao pravna država u kojoj MUP vodi registre prebivališta i boravišta te je nemoguće službeno znati gdje tko živi ( i glasa na izborima), onda neka na primjer traže potvrde javnih bilježnika, udruga građana, lovačkih društava, župnih ureda. Tvrdi li Porezna uprava da MUP ne radi svoj posao pa im preopterećeni liječnici obiteljske medicine trebaju pomoći?

• Potrebno je jasno upitati Ministra Božinovića je li Porezna uprava tvrdi da MUP-ova potvrda o prebivalištu i boravištu ne vrijedi za Poreznu upravu te je li se očitovao glede toga i dao svoju privolu za ovakvu odredbu u kojoj se od liječnika traži da rade posao MUP-a

• MUP teško kontrolira migrante, no ako ne može kontrolirati niti svoje građane, radi se o velikoj krizi vođenja države i sigurnosti građana. Zanimljivo je kako je MUP prebacio poslove oko registracije vozila na stanice za tehnički pregled pa se stvara dojam da i registraciju boravišta prebacuje na one koji ih pregledavaju

• Zakon o zdravstvenoj zaštiti garantira slobodu izbora liječnika bez obzira gdje živi pa tako , primjerice, netko iz Zagreba može imati obiteljskog liječnika na Mljetu, Vistu , Viru , Čiovu i obrnuto. Kakve veze ima provjera i službena potvrda liječnika sa time gdje tko provodi većinu vremena i kako se zamislilo da liječnik to provjerava, snosi odgovornost za službenu dokumentaciju i još troši svoje vrijeme na izdavanje takvih potvrda?

• KoHOM godinama upozorava na ogromnu kadrovsku devastaciju obiteljske medicine i odlučno odbacuje sve informacije pojedinih institucija (HZZO u izjavi za N1 11.2.2024.) ukojima se iznose reducirani podaci i prikriva stvarno stanje na terenu.

Mladi nam od ovoga bježe

Stoga ponavljamo:

U RH trenutno djeluje 2181 po Atlasu HLK liječnika obiteljske medicine koji pokrivaju rad u 2309 ordinacija ugovorenih sa HZZO što znači da je broj timova bez liječnika – nositelja čak 127. Prema Državnoj reviziji potrebno je 2425 ordinacija obiteljske medicine, 141 je prazna tj. Bez liječnika, 127 je bez nositelja liječnika = 318 liječnik već sada nedostaje ( 0. 5 mil osiguranika bez stalnog liječnika om)

Od 2181 aktivnih liječnika 204 je starijih od 65 godina, 607 je 60-64 g, 546 50-59 godina. Samo je 287 specijalizanata koji su ionako već ubrojeni u gore navedene brojke i ne predstavljaju nove liječnike u sustavu.

Registar liječnika HZJZ, do sada sakriven od javnosti, navodi podatak da je čak 53 liječnika starije od 70 godina i ti liječnici ostaju skriveni i pred HLK i pred javnosti, rade na ugovor o djelu, neki i na 4 h dnevno, a odrađuju ogromno dnevno radno opterećenje i mogu u svakom trenutku odustati od rada.

Interes mladih za rad ne postoji, oni koji dođu brzo bježe jer mogu dobiti bolničke i javnozdravstvene specijalizacije, mogu se doeducirati i raditi u privatnom sektoru ili otići u inozemstvo.

Stari doktori , njih najmanje 860 je za mirovinu u svakom trenu, najkasnije za 5 godina, a jedini koji će trpjeti radi takve situacije su pacijenti!

Imućni mogu u privatni sektor, a siromašnima ostaju liste čekanja ili ništa u propadajućoj PZZ. Država ne čini ništa aktivno da se ovakva situacija promijeni, a MUP i Porezna uprava očekuju upravo od tih liječnika da preuzmu i njihov posao.

U nadolazećoj turističkoj sezoni, liječnici Istre, Dalmacije sa otocima mogu jedino odustati od medicine i spasiti se bezizlaznog i očajnog položaja u kojega su dovedeni – nedostatnog broja i stari, uz redovan posao, sve vikendaše i turiste koje sa krajnjim naporom zbrinjavaju, ne mogu preuzeti posao i MUP i porezne uprave.

Podsjetimo, ovo nije prvi udar MUP na obiteljsku medicinu kojoj su namijenili kontrolu zdravstvenih stanja, i prijava, svih vozača i vlasnika oružja upravu MUPu te ih doveli u konflikt interesa sa pacijentima-

Zaključno, očekujemo trenutno očitovanje MIZ, MUP, Porezne uprave i Vlade na ovakve objave”

Izvor: Novi list

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje