Povežite se s nama

Međimurje

Imena gradova, sela i zaselaka Međimurci duguju vladarima, svecima, prirodi…

Objavljeno:

- dana

JESTE LI ZNALI?

Međimurje se prostire na 730 četvornih kilometara, ima tri grada – Čakovec, Prelog i Mursko Središće – i 22 općine.

Oko 120 tisuća stanovnika dobro brine o međimurskoj tradiciji i kulturi. Međutim, štovatelji međimurskog jezika i povijesti smatraju da Međimurci premalo znaju o povijesti imena mjesta u kojima žive. – Malo se do sada govorilo ili pisalo o tome kako su nastali nazivi naših naselja – napisao je Dejan Levačić na Hrvatskom povijesnom portalu još 2013. godine. Njegove su riječi i danas aktualne. Iako nema puno izvora podataka, zanimljivo je proučiti povijest imena međimurskih naselja.

Sveci, vladari, biljke

Imena plemića, svetaca zaštitnika ili, recimo, biljaka iz prirodnog okruženja inspirirala su vladare kroz međimursku povijest za imenovanje gradova, mjesta i naselja. Zato, s obzirom na ugarsku povijest ovoga kraja, nije čudno da se grad ili mjesto zove prezimenima mađarskih plemenitaških obitelji. Tako je i glavni grad Međimurja, Čakovec, ime dobio po ugarskom plemiću, grofu Dimitriju Csakyju. Mađarski naziv grada, Csaktornya, doslovno znači Čakov toranj. Jer grof je početkom 13. stoljeća ovdje podigao drvenu utvrdu koja je tako nazvana.

Imenom Čakovec Grad se prvi put spominje 1333. godine u ispravi kralja Roberta. Iako je kroz svoju burnu povijest često mijenjao gospodare – a kroz 16. i 17. stoljeće su u njemu stolovali hrvatski banovi i vojskovođe iz obitelji Zrinski – grad nije mijenjao ime. Mađari su u jednom trenutku pokušali mađarizirati nazive svih mjesta, ali narod to nije prihvatio. Tako su tijekom svoje vlasti Pribislavec zvali Zalaujvar, Goričan je bio Muracsany, Prelog – Perlak, Nedelišće – Dravavasarhely, Macinec – Miksavar, Podturen – Botornya, Palinovec – Alsopalfa, Mala Subotica – Kisszabatka.

Unatoč dugotrajnoj vladavini Mađara, stanovnici ova imena nikad nisu prihvatili. Naselja su prošla neuspjelu mađarizaciju jer su Međimurci vjerno čuvali stare nazive svojih sela, ulica, kvartova i gradova. Ima tu i romantičnih priča. Legenda veli da je Banfi u Gornjemu Međimurju ime dobio po prezimenu grofa Bannfyja, gospodara Lendave. On je na području današnjeg Banfija svojoj grofici sagradio dvorac kako bi joj pokušao nadoknaditi svoju čestu odsutnost zbog državnih poslova.

Zaštitnici

Imenovanje mjesta po svecima zaštitnicima uobičajeno je na ovim prostorima. Donjem i Gornjem Vidovcu je ime podario sveti Vid, iako se ne zna je li za to bio zaslužan katolički svetac ili je ime nastalo još u poganska slavenska vremena kad se štovao Svantevid ili Svetovid. Prema nekim izvorima, to je lokalna varijanta vrhovnoga slavenskog boga Peruna.

I Nededlišće svoje ime može zahvaliti Novom zavjetu. Ime je dobilo po nedjelji, danu kad se štuje Presveto Trojstvo, po kojemu je i nazvana lokalna crkva.
Po svecima zaštitnicima su nazvani i, recimo, Sveti Martin na Muri, Sveta Marija na Muri, Mihovljan, Gornji i Donji Mihaljevec… Sveti Martin, danas poznata destinacija zdravstvenog turizma, ne tako davno je bio samo Martin na Muri, a i Marija na Muri je tad dobila pridjev Sveta.

Ime je tijekom povijesti promijenila i Savska Ves. Pravo je ime, slažu se povjesničari, Saska Ves – po germanskom narodu, Sasima, koji su u 16. i 17. stoljeću naseljeni ondje kao kovači oružja i oruđa za potrebe čakovečke utvrde i feudalnog posjeda. Taj kraj s rijekom Savom nema baš nikakve veze. Slavensko nasljeđe sačuvalo se i u nazivu Gornje i Donje Dubrave. Jer, dubrava je staroslavenski naziv za hrastovu šumu, a u cijeloj Hrvatskoj i drugim slavenskim zemljama baš je taj pojam jedna od najraširenijih među imenima naseljenih mjesta. Tako svoju Dubravu imaju i Zagreb, Češka i Poljska.
Prema okolnoj prirodi je ime dobio i Črečan, jer čret na staroslavenskom znači močvarno zemljište.

Dvojbe

Prema narodnoj priči je Brezje dobilo ime po mnoštvu breza na tom prostoru. Ipak, danas u tom kraju gotovo pa nije moguće naići na brezu. Jer, breze su, onakve elastične, služile za domaću izradu metli, pa se zbog upornog obrezivanja njihov broj drastično smanjio. Ime Peklenice dolazi od riječi pekel, što znači nafta. Crno zlato je oduvijek ondje izbijalo na površinu, a baš je u Peklenici napravljena i prva naftna bušotina u svijetu.

Dok se za neka naselja pouzdano zna odakle im ime, za neka se može samo nagađati. Recimo, za Štrigovu se pretpostavlja da je ime dobila po štrigi, koja, pak, ima dvojako značenje – kukac ili vještica. 

Slična je dvojba i oko Kotoribe, čije ime možda dolazi od pojma kotor, utvrda na starolatinskom, a možda i od sintagme kot ribe – kutak bogat ribom. Obje varijante imaju smisla. Područje je bogato ribom, a ondje su Zrinski davno sagradili utvrdu za obranu od Turaka.

O Strahonincu, nekadašnjem Strahominecu, se ne raspravlja. Ime je dobio po – strahu. Između Čakovca i Strahoninca je rasla gusta šuma u kojoj je ljude hvatao strah. Izlaz iz šume je bio kod tadašnjeg Strahomineca – tamo je ljude strah minul. Niti ime Prelog nije baš maštovito. Grad je ime dobio po hrvatskoj riječi vlak – prevleči, vlačiti, prevlačiti. Prelog je, naime, oduvijek bilo tranzitna luka, odnosno tu se prelazilo preko rijeke Drave.

U vrijeme križarskih ratova, križari su se sastajali u mjestu koje je poznato kao Sveti Križ. Imena nekih mjesta svjedoče i o povijesnim previranjima. Recimo, ime mjesta Jalšovec samo po sebi govori da time mjestom nisu gospodarili Turci. Jer naziv dolazi od imena za drvo – jalša, a osmanlije su to drvo nazivali joha.
Svako mjesto ima svoju priču. Neke su romantične, druge dogmatske, treće pomalo banalne. Jesu li one točne ili nisu, danas se može samo nagađati.

Da se pitalo Mađare:

Mađari su tijekom svoje vlasti Pribislavec zvali Zalaujvar, Goričan je bio Muracsany, Prelog – Perlak, Nedelišće – Dravavasarhely, Macinec – Miksavar, Podturen – Botornya, Palinovec – Alsopalfa, Mala Subotica – Kisszabatka.

Jeste li znali?

Ime Peklenice dolazi od riječi pekel, što znači nafta. Crno zlato je oduvijek ondje izbijalo na površinu, a baš je u Peklenici napravljena i prva naftna bušotina u svijetu.

Nedelišće


Nedelišće svoje ime može zahvaliti Novom zavjetu. Ime je dobilo po nedjelji, danu kad se štuje Sveto Trojstvo.

Kotoriba


Oko imena Kotoribe je dvojba. “Kotor” znači utvrda, a tu je utvrda Zrin. Tu je i sintagma “kot ribe” – kutak bogat ribom, što Kotoriba jest. 

Prelog


Prelog je dobio ime po hrvatskoj riječi vlak – prevleči, vlačiti, prevlačiti. Prelog je oduvijek bio tranzitna “luka” – tu se prelazilo preko rijeke Drave. 

Čakovec


Čakovec je ime dobio po ugarskom grofu Dimitriju Csakyju. Mađarski  naziv Csakatornya znači Čakov toranj. Grof je sagradio utvrdu u Čakovcu.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Na području Međimurske županije danas dva slučaja zaraženih COVID-om, u bolnici četiri pacijenta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u protekla 24 sata obrađeno je 66 uzoraka, od čega su evidentirana 2 pozitivna nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 3,03% pozitivnih od broja testiranih.

U protekla 24 sata oporavila se 1 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 11. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 63.887 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirana su 4 pacijenta pozitivna na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata nema hospitaliziranih ni otpuštenih pacijenata, kao ni pacijenata na respiraciji. U protekla 24 sata nema preminulih osoba.

I dalje se pozivaju svi oni koji se žele cijepiti da to mogu učiniti bez prethodne najave svaki radni dan od 9 do 13 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije i od 13 do 18 sati u prostorima Županijske bolnice Čakovec.

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO Cividini uručila certifikate 48-ero prodavača na čakovečkoj tržnici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nedavno obnovljena čakovečka Gradska tržnica certificirana je seljačka tržnica, što znači da na njoj proizvode mogu prodavati i lokalni proizvođači.

Da je uistinu riječ o domaćim proizvodima, jamči certifikat koji se prodavačima dodjeljuje svake godine. Za 2021. certificiranje je provedeno u lipnju, dobilo ih je 48 proizvođača, a ove subote, 24. srpnja, uručila ih je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini.

Prilikom uručivanja certifikata, gradonačelnica Cividini rekla je da se trendovi i briga za zdravlje građana s kupnje povrća i voća u supermarketima ponovno okreću prema domaćim, lokalno uzgojenim proizvodima.

– Stoga je važno da je roba koja se prodaje na Gradskoj tržnici uistinu proizvedena na našim seljačkim gospodarstvima. Upravo certificiranje svima nama potvrđuje da je ono što kupimo kod prodavača, plod rada i truda naših poljoprivrednika. Važno je i to što kupnjom takvih proizvoda pomažemo i našim seljacima te tako pridonosimo očuvanju domaće poljoprivrede koja se teško nosi s konkurencijom velikih trgovačkih lanaca – istaknula je Cividini.

„Proizvodi hrvatskog seljaka“

U pratnji gradonačelnice prilikom podjele certifikata bio je i direktor Gradskog komunalnog poduzeća ČAKOM Ivica Perhoč koji je rekao da se certificiranje provodi od 2012. godine, u skladu s pravilima Udruge hrvatskih tržnica.

Dodijeljenim certifikatom, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ostvaruje pravo uporabe oznake „Proizvodi hrvatskog seljaka“, koja je namijenjena označavanju poljoprivrednih proizvoda i prerađevina standardne kvalitete proizvedenih na području Hrvatske koji se izravno prodaju na tržnicama.

Svrha certifikacije je olakšati proizvođačima hrane izravnu prodaju svojih proizvoda potrošačima uz jamstvo porijekla proizvoda.

Prve godine bilo je certificirano 36 proizvođača, dok ih danas na čakovečkom placu ima 48.

Riječ je obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima iz Međimurja i okolnih županija koji prodaju na čakovečkoj tržnici.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje