Povežite se s nama

Međimurje

Imena gradova, sela i zaselaka Međimurci duguju vladarima, svecima, prirodi…

Objavljeno:

- dana

JESTE LI ZNALI?

Međimurje se prostire na 730 četvornih kilometara, ima tri grada – Čakovec, Prelog i Mursko Središće – i 22 općine.

Oko 120 tisuća stanovnika dobro brine o međimurskoj tradiciji i kulturi. Međutim, štovatelji međimurskog jezika i povijesti smatraju da Međimurci premalo znaju o povijesti imena mjesta u kojima žive. – Malo se do sada govorilo ili pisalo o tome kako su nastali nazivi naših naselja – napisao je Dejan Levačić na Hrvatskom povijesnom portalu još 2013. godine. Njegove su riječi i danas aktualne. Iako nema puno izvora podataka, zanimljivo je proučiti povijest imena međimurskih naselja.

Sveci, vladari, biljke

Imena plemića, svetaca zaštitnika ili, recimo, biljaka iz prirodnog okruženja inspirirala su vladare kroz međimursku povijest za imenovanje gradova, mjesta i naselja. Zato, s obzirom na ugarsku povijest ovoga kraja, nije čudno da se grad ili mjesto zove prezimenima mađarskih plemenitaških obitelji. Tako je i glavni grad Međimurja, Čakovec, ime dobio po ugarskom plemiću, grofu Dimitriju Csakyju. Mađarski naziv grada, Csaktornya, doslovno znači Čakov toranj. Jer grof je početkom 13. stoljeća ovdje podigao drvenu utvrdu koja je tako nazvana.

Imenom Čakovec Grad se prvi put spominje 1333. godine u ispravi kralja Roberta. Iako je kroz svoju burnu povijest često mijenjao gospodare – a kroz 16. i 17. stoljeće su u njemu stolovali hrvatski banovi i vojskovođe iz obitelji Zrinski – grad nije mijenjao ime. Mađari su u jednom trenutku pokušali mađarizirati nazive svih mjesta, ali narod to nije prihvatio. Tako su tijekom svoje vlasti Pribislavec zvali Zalaujvar, Goričan je bio Muracsany, Prelog – Perlak, Nedelišće – Dravavasarhely, Macinec – Miksavar, Podturen – Botornya, Palinovec – Alsopalfa, Mala Subotica – Kisszabatka.

Unatoč dugotrajnoj vladavini Mađara, stanovnici ova imena nikad nisu prihvatili. Naselja su prošla neuspjelu mađarizaciju jer su Međimurci vjerno čuvali stare nazive svojih sela, ulica, kvartova i gradova. Ima tu i romantičnih priča. Legenda veli da je Banfi u Gornjemu Međimurju ime dobio po prezimenu grofa Bannfyja, gospodara Lendave. On je na području današnjeg Banfija svojoj grofici sagradio dvorac kako bi joj pokušao nadoknaditi svoju čestu odsutnost zbog državnih poslova.

Zaštitnici

Imenovanje mjesta po svecima zaštitnicima uobičajeno je na ovim prostorima. Donjem i Gornjem Vidovcu je ime podario sveti Vid, iako se ne zna je li za to bio zaslužan katolički svetac ili je ime nastalo još u poganska slavenska vremena kad se štovao Svantevid ili Svetovid. Prema nekim izvorima, to je lokalna varijanta vrhovnoga slavenskog boga Peruna.

I Nededlišće svoje ime može zahvaliti Novom zavjetu. Ime je dobilo po nedjelji, danu kad se štuje Presveto Trojstvo, po kojemu je i nazvana lokalna crkva.
Po svecima zaštitnicima su nazvani i, recimo, Sveti Martin na Muri, Sveta Marija na Muri, Mihovljan, Gornji i Donji Mihaljevec… Sveti Martin, danas poznata destinacija zdravstvenog turizma, ne tako davno je bio samo Martin na Muri, a i Marija na Muri je tad dobila pridjev Sveta.

Ime je tijekom povijesti promijenila i Savska Ves. Pravo je ime, slažu se povjesničari, Saska Ves – po germanskom narodu, Sasima, koji su u 16. i 17. stoljeću naseljeni ondje kao kovači oružja i oruđa za potrebe čakovečke utvrde i feudalnog posjeda. Taj kraj s rijekom Savom nema baš nikakve veze. Slavensko nasljeđe sačuvalo se i u nazivu Gornje i Donje Dubrave. Jer, dubrava je staroslavenski naziv za hrastovu šumu, a u cijeloj Hrvatskoj i drugim slavenskim zemljama baš je taj pojam jedna od najraširenijih među imenima naseljenih mjesta. Tako svoju Dubravu imaju i Zagreb, Češka i Poljska.
Prema okolnoj prirodi je ime dobio i Črečan, jer čret na staroslavenskom znači močvarno zemljište.

Dvojbe

Prema narodnoj priči je Brezje dobilo ime po mnoštvu breza na tom prostoru. Ipak, danas u tom kraju gotovo pa nije moguće naići na brezu. Jer, breze su, onakve elastične, služile za domaću izradu metli, pa se zbog upornog obrezivanja njihov broj drastično smanjio. Ime Peklenice dolazi od riječi pekel, što znači nafta. Crno zlato je oduvijek ondje izbijalo na površinu, a baš je u Peklenici napravljena i prva naftna bušotina u svijetu.

Dok se za neka naselja pouzdano zna odakle im ime, za neka se može samo nagađati. Recimo, za Štrigovu se pretpostavlja da je ime dobila po štrigi, koja, pak, ima dvojako značenje – kukac ili vještica. 

Slična je dvojba i oko Kotoribe, čije ime možda dolazi od pojma kotor, utvrda na starolatinskom, a možda i od sintagme kot ribe – kutak bogat ribom. Obje varijante imaju smisla. Područje je bogato ribom, a ondje su Zrinski davno sagradili utvrdu za obranu od Turaka.

O Strahonincu, nekadašnjem Strahominecu, se ne raspravlja. Ime je dobio po – strahu. Između Čakovca i Strahoninca je rasla gusta šuma u kojoj je ljude hvatao strah. Izlaz iz šume je bio kod tadašnjeg Strahomineca – tamo je ljude strah minul. Niti ime Prelog nije baš maštovito. Grad je ime dobio po hrvatskoj riječi vlak – prevleči, vlačiti, prevlačiti. Prelog je, naime, oduvijek bilo tranzitna luka, odnosno tu se prelazilo preko rijeke Drave.

U vrijeme križarskih ratova, križari su se sastajali u mjestu koje je poznato kao Sveti Križ. Imena nekih mjesta svjedoče i o povijesnim previranjima. Recimo, ime mjesta Jalšovec samo po sebi govori da time mjestom nisu gospodarili Turci. Jer naziv dolazi od imena za drvo – jalša, a osmanlije su to drvo nazivali joha.
Svako mjesto ima svoju priču. Neke su romantične, druge dogmatske, treće pomalo banalne. Jesu li one točne ili nisu, danas se može samo nagađati.

Da se pitalo Mađare:

Mađari su tijekom svoje vlasti Pribislavec zvali Zalaujvar, Goričan je bio Muracsany, Prelog – Perlak, Nedelišće – Dravavasarhely, Macinec – Miksavar, Podturen – Botornya, Palinovec – Alsopalfa, Mala Subotica – Kisszabatka.

Jeste li znali?

Ime Peklenice dolazi od riječi pekel, što znači nafta. Crno zlato je oduvijek ondje izbijalo na površinu, a baš je u Peklenici napravljena i prva naftna bušotina u svijetu.

Nedelišće


Nedelišće svoje ime može zahvaliti Novom zavjetu. Ime je dobilo po nedjelji, danu kad se štuje Sveto Trojstvo.

Kotoriba


Oko imena Kotoribe je dvojba. “Kotor” znači utvrda, a tu je utvrda Zrin. Tu je i sintagma “kot ribe” – kutak bogat ribom, što Kotoriba jest. 

Prelog


Prelog je dobio ime po hrvatskoj riječi vlak – prevleči, vlačiti, prevlačiti. Prelog je oduvijek bio tranzitna “luka” – tu se prelazilo preko rijeke Drave. 

Čakovec


Čakovec je ime dobio po ugarskom grofu Dimitriju Csakyju. Mađarski  naziv Csakatornya znači Čakov toranj. Grof je sagradio utvrdu u Čakovcu.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Građane se upozorava da ne otvaraju zlonamjerni e-mail s adrese „[email protected]

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U posljednjih 24 sata Policijska uprava međimurska zaprimila je nekoliko prijava trgovačkih društava i javnih ustanova iz kojih proizlazi da su na svoje adrese elektroničke pošte zaprimili sumnjive poruke koje su navodno upućena s adrese elektroničke pošte Policijske uprave krapinsko-zagorske.

– Upozoravamo građane da ne otvaraju elektroničku poštu s adrese [email protected] te da ne otvaraju linkove i ne preuzimaju privitke na svoje uređaje. Riječ je o zlonamjernoj elektroničkoj poruci koja nije upućena sa servera Ministarstva unutarnjih poslova, dakle ne radi se o službenoj adresi elektroničke pošte Policijske uprave krapinsko-zagorske – ističu iz policije.

Sadržaj upućenih e-poruka:

Zahtjev za ponudu, broj 17-0822-0397

Mi smo Policijska uprava krapinsko-zagorska.

Čuli smo za izvrsnost vaše tvrtke. Naše sjedište treba vašu ponudu cijena za naš proračun za 2022. (u prilogu). Ovaj proračun sufinancira Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Pošaljite ponudu prije 23. kolovoza 2022. Pronađite privitak i javite nam ako trebate više informacija.

Hvala i srdačan pozdrav.

U potpisu: Policijska uprava krapinsko-zagorska i Marijana Mužar- Policijska službenica za odnose s javnošću

– U svakom slučaju ako ste zaprimili elektroničku poruku koju niste očekivali te vam je pošiljatelj nepoznat, a sadržaj poruke sumnjiv, obavezno provjerite vjerodostojnost poruke koristeći drugi komunikacijski kanal. Savjetujemo da nikad ne otvarate sumnjive privitke i ne odgovarate na neočekivane poruke – ističu iz PU međimurske.

Nastavite čitati

Međimurje

U Međimurju djeluje gotovo tisuću udruga: najbrojnije su sportske udruge, kojih je više od 330

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Razina kvalitete života u određenoj sredini mjeri se i brojem organizacija civilnog društva putem čijih se aktivnosti provode razni društveno korisni programi i projekti. U Međimurskoj županiji aktivno djeluje 969 udruga. Gotovo trećina njih su sportske udruge, odnosno klubovi i savezi, koje su s obzirom na uobičajeni ritam treninga i natjecanja ujedno i najaktivnije udruge. Oko 20 posto od ukupnog broja udruga su one koji djeluju u području kulture i umjetnosti, a slijede udruge za zaštitu okoliša i prirode, pa zatim redom udruge u području socijalne djelatnosti, gospodarstva, obrazovanja, znanosti i istraživanja te zaštite i spašavanja.

Kako se djelovanje udruga temelji na načelu javnosti i neprofitnosti, a velika većina njih ne obavlja gospodarsku djelatnost iako im zakon to omogućuje, financiranje rada udruga uglavnom se temelji na dobrovoljnim donacijama članova i sponzora. Velik udio u financiranju udruga počiva i na javnom novcu koji se dodjeljuje putem javnih poziva i natječaja Međimurske županije, gradova i općina. Međimurska županija tako svake godine oko jedan posto svoga Proračuna usmjerava prema organizacijama civilnog društva: sport, kultura i umjetnost, udruge građana i političke stranke, socijalna zaštita, zaštita okoliša…

Tako je tijekom 2021. godine najveći iznos od gotovo 1,4 milijuna kuna izdvojen za programe i projekte sportskih udruga. Za udruge iz područja zdravstvene i socijalne zaštite, brige o djeci i mladima, ljudskih prava te demokratizacije i razvoja civilnog društva osigurano je 675.000 kuna. Udruge čiji je interes usredotočen na poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo lani su putem natječaja Međimurske županije dobile oko 470.000 kuna, dok se rad udruga za zaštitu potrošača sufinancirao iznosom od 10.000 kuna.

– U Međimurskoj županiji djeluje 21 ustanova u području kulture, a usmjerene su na muzejsku, kulturnu i društvenu aktivnost, organiziranje filmskih, kazališnih, izložbenih, koncertnih i drugih kulturno-umjetničkih priredbi vlastite produkcije ili u suradnji s

drugim ustanovama i udrugama. U području kulture i umjetnosti u Međimurskoj županiji djeluje i ukupno 257 udruga koje njeguju baštinu i povijest Međimurja. Sukladno podacima Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Međimurska županija na nacionalnoj listi sadrži 63 registrirana kulturna dobra: 12 nematerijalnih kulturnih dobara

i 51 materijalno kulturno dobro – govore iz Međimurske županije.

Nematerijalna zaštićena kulturna dobra u Međimurskoj županiji su: medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije, umijeće izrade tradicijske maske pikač, svetomarska mikrotoponimija, tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije, umijeće izrade i sviranja cimbala, umijeće sviranja na tamburama farkašicama, umijeće vađenja zlata, međimurska popevka, štrigovska skupina govora, kotoripska skupina govora, tradicija slavljenja sv. Martina biskupa i zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje