Povežite se s nama

Međimurje

Imena gradova, sela i zaselaka Međimurci duguju vladarima, svecima, prirodi…

Objavljeno:

- dana

JESTE LI ZNALI?

Međimurje se prostire na 730 četvornih kilometara, ima tri grada – Čakovec, Prelog i Mursko Središće – i 22 općine.

Oko 120 tisuća stanovnika dobro brine o međimurskoj tradiciji i kulturi. Međutim, štovatelji međimurskog jezika i povijesti smatraju da Međimurci premalo znaju o povijesti imena mjesta u kojima žive. – Malo se do sada govorilo ili pisalo o tome kako su nastali nazivi naših naselja – napisao je Dejan Levačić na Hrvatskom povijesnom portalu još 2013. godine. Njegove su riječi i danas aktualne. Iako nema puno izvora podataka, zanimljivo je proučiti povijest imena međimurskih naselja.

Sveci, vladari, biljke

Imena plemića, svetaca zaštitnika ili, recimo, biljaka iz prirodnog okruženja inspirirala su vladare kroz međimursku povijest za imenovanje gradova, mjesta i naselja. Zato, s obzirom na ugarsku povijest ovoga kraja, nije čudno da se grad ili mjesto zove prezimenima mađarskih plemenitaških obitelji. Tako je i glavni grad Međimurja, Čakovec, ime dobio po ugarskom plemiću, grofu Dimitriju Csakyju. Mađarski naziv grada, Csaktornya, doslovno znači Čakov toranj. Jer grof je početkom 13. stoljeća ovdje podigao drvenu utvrdu koja je tako nazvana.

Imenom Čakovec Grad se prvi put spominje 1333. godine u ispravi kralja Roberta. Iako je kroz svoju burnu povijest često mijenjao gospodare – a kroz 16. i 17. stoljeće su u njemu stolovali hrvatski banovi i vojskovođe iz obitelji Zrinski – grad nije mijenjao ime. Mađari su u jednom trenutku pokušali mađarizirati nazive svih mjesta, ali narod to nije prihvatio. Tako su tijekom svoje vlasti Pribislavec zvali Zalaujvar, Goričan je bio Muracsany, Prelog – Perlak, Nedelišće – Dravavasarhely, Macinec – Miksavar, Podturen – Botornya, Palinovec – Alsopalfa, Mala Subotica – Kisszabatka.

Unatoč dugotrajnoj vladavini Mađara, stanovnici ova imena nikad nisu prihvatili. Naselja su prošla neuspjelu mađarizaciju jer su Međimurci vjerno čuvali stare nazive svojih sela, ulica, kvartova i gradova. Ima tu i romantičnih priča. Legenda veli da je Banfi u Gornjemu Međimurju ime dobio po prezimenu grofa Bannfyja, gospodara Lendave. On je na području današnjeg Banfija svojoj grofici sagradio dvorac kako bi joj pokušao nadoknaditi svoju čestu odsutnost zbog državnih poslova.

Zaštitnici

Imenovanje mjesta po svecima zaštitnicima uobičajeno je na ovim prostorima. Donjem i Gornjem Vidovcu je ime podario sveti Vid, iako se ne zna je li za to bio zaslužan katolički svetac ili je ime nastalo još u poganska slavenska vremena kad se štovao Svantevid ili Svetovid. Prema nekim izvorima, to je lokalna varijanta vrhovnoga slavenskog boga Peruna.

I Nededlišće svoje ime može zahvaliti Novom zavjetu. Ime je dobilo po nedjelji, danu kad se štuje Presveto Trojstvo, po kojemu je i nazvana lokalna crkva.
Po svecima zaštitnicima su nazvani i, recimo, Sveti Martin na Muri, Sveta Marija na Muri, Mihovljan, Gornji i Donji Mihaljevec… Sveti Martin, danas poznata destinacija zdravstvenog turizma, ne tako davno je bio samo Martin na Muri, a i Marija na Muri je tad dobila pridjev Sveta.

Ime je tijekom povijesti promijenila i Savska Ves. Pravo je ime, slažu se povjesničari, Saska Ves – po germanskom narodu, Sasima, koji su u 16. i 17. stoljeću naseljeni ondje kao kovači oružja i oruđa za potrebe čakovečke utvrde i feudalnog posjeda. Taj kraj s rijekom Savom nema baš nikakve veze. Slavensko nasljeđe sačuvalo se i u nazivu Gornje i Donje Dubrave. Jer, dubrava je staroslavenski naziv za hrastovu šumu, a u cijeloj Hrvatskoj i drugim slavenskim zemljama baš je taj pojam jedna od najraširenijih među imenima naseljenih mjesta. Tako svoju Dubravu imaju i Zagreb, Češka i Poljska.
Prema okolnoj prirodi je ime dobio i Črečan, jer čret na staroslavenskom znači močvarno zemljište.

Dvojbe

Prema narodnoj priči je Brezje dobilo ime po mnoštvu breza na tom prostoru. Ipak, danas u tom kraju gotovo pa nije moguće naići na brezu. Jer, breze su, onakve elastične, služile za domaću izradu metli, pa se zbog upornog obrezivanja njihov broj drastično smanjio. Ime Peklenice dolazi od riječi pekel, što znači nafta. Crno zlato je oduvijek ondje izbijalo na površinu, a baš je u Peklenici napravljena i prva naftna bušotina u svijetu.

Dok se za neka naselja pouzdano zna odakle im ime, za neka se može samo nagađati. Recimo, za Štrigovu se pretpostavlja da je ime dobila po štrigi, koja, pak, ima dvojako značenje – kukac ili vještica. 

Slična je dvojba i oko Kotoribe, čije ime možda dolazi od pojma kotor, utvrda na starolatinskom, a možda i od sintagme kot ribe – kutak bogat ribom. Obje varijante imaju smisla. Područje je bogato ribom, a ondje su Zrinski davno sagradili utvrdu za obranu od Turaka.

O Strahonincu, nekadašnjem Strahominecu, se ne raspravlja. Ime je dobio po – strahu. Između Čakovca i Strahoninca je rasla gusta šuma u kojoj je ljude hvatao strah. Izlaz iz šume je bio kod tadašnjeg Strahomineca – tamo je ljude strah minul. Niti ime Prelog nije baš maštovito. Grad je ime dobio po hrvatskoj riječi vlak – prevleči, vlačiti, prevlačiti. Prelog je, naime, oduvijek bilo tranzitna luka, odnosno tu se prelazilo preko rijeke Drave.

U vrijeme križarskih ratova, križari su se sastajali u mjestu koje je poznato kao Sveti Križ. Imena nekih mjesta svjedoče i o povijesnim previranjima. Recimo, ime mjesta Jalšovec samo po sebi govori da time mjestom nisu gospodarili Turci. Jer naziv dolazi od imena za drvo – jalša, a osmanlije su to drvo nazivali joha.
Svako mjesto ima svoju priču. Neke su romantične, druge dogmatske, treće pomalo banalne. Jesu li one točne ili nisu, danas se može samo nagađati.

Da se pitalo Mađare:

Mađari su tijekom svoje vlasti Pribislavec zvali Zalaujvar, Goričan je bio Muracsany, Prelog – Perlak, Nedelišće – Dravavasarhely, Macinec – Miksavar, Podturen – Botornya, Palinovec – Alsopalfa, Mala Subotica – Kisszabatka.

Jeste li znali?

Ime Peklenice dolazi od riječi pekel, što znači nafta. Crno zlato je oduvijek ondje izbijalo na površinu, a baš je u Peklenici napravljena i prva naftna bušotina u svijetu.

Nedelišće


Nedelišće svoje ime može zahvaliti Novom zavjetu. Ime je dobilo po nedjelji, danu kad se štuje Sveto Trojstvo.

Kotoriba


Oko imena Kotoribe je dvojba. “Kotor” znači utvrda, a tu je utvrda Zrin. Tu je i sintagma “kot ribe” – kutak bogat ribom, što Kotoriba jest. 

Prelog


Prelog je dobio ime po hrvatskoj riječi vlak – prevleči, vlačiti, prevlačiti. Prelog je oduvijek bio tranzitna “luka” – tu se prelazilo preko rijeke Drave. 

Čakovec


Čakovec je ime dobio po ugarskom grofu Dimitriju Csakyju. Mađarski  naziv Csakatornya znači Čakov toranj. Grof je sagradio utvrdu u Čakovcu.

Izvor:
Foto:

Međimurje

U Međimurju osamnaestoga dana nove godine 8 zaraženih, preminule dvije osobe

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u protekla 24 sata evidentirano je 8 pozitivnih slučajeva na COVID-19 u Međimurskoj županiji.

U protekla 24 sata oporavilo se 46 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 332. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 35.905 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

Prema dnevnim informacijama Županijske bolnice Čakovec, ukupno je hospitalizirano 75 pacijenata pozitivnih na virus COVID 19. U protekla 24 sata nije hospitaliziran ni jedan novi pacijent, dok je otpušten jedan pacijent, a na invazivnoj respiraciji nalazi se jedna osoba. U protekla 24 sata preminule su dvije osobe.

Najava testiranja može se izvršiti na broju 040/386-841 ili na e-mail adresi [email protected]. Detaljnije upute se nalaze na web stranici Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. Pozivni centar je na broju 040/386-835, svakodnevno od 8 – 20 sati, uključivo subotom i nedjeljom. Pozivni centar primarne zdravstvene zaštite je na broju 372-372.

Nastavite čitati

Međimurje

Ravnatelj ŽB Čakovec Tomislav Novinščak: “Budućnost infektologije u Međimurju je osigurana!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Protekloga tjedna priopćenjem povezanim s odlaskom infektologinje Tanje Potočnik-Hunjadi iz čakovečke Bolnice oglasio se SDP Međimurske županije. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

“Saznavši da je našu Županijsku bolnicu Čakovec napustila jedina stalno zaposlena specijalistica infektologije Tanja Potočnik-Hunjadi, dr. med., smatramo da je o navedenom potrebno obavijestiti javnost. Neugodno smo iznenađeni činjenicom da o odlasku infektologinje u jeku epidemije ravnatelj Bolnice doc.dr.sc. Tomislav Novinščak, dr.med. i župan Matija Posavec nisu našli potrebnim potruditi se zadržati liječnicu, niti pak obavijestiti Međimurke i Međimurce (koji su svojim doprinosima gradili Bolnicu) tko će ih dalje liječiti te koja je budućnost Odjela infektologije. Okolnosti koje su dovele do toga da je dr. Potočnik-Hunjadi bila prisiljena dati otkaz i otišla raditi u susjednu županiju ne služe na čast ni ravnatelju, zamjeniku ravnatelja, ni predsjednici Upravnog vijeća, a osobito ne županu Posavcu kojem su puna usta hvale na račun sadašnje uprave Bolnice.

Naši sugrađani zaslužuju znati barem osnovne činjenice: Odjel infektologije u Županijskoj bolnici postoji od 1974. U studenome 2014., nakon preustroja odjela i odsjeka u bolnicama u Republici Hrvatskoj, tadašnji šef Infektologije prim.dr. sc. Dragutin Golubić, dr. med. te sanacijski upravitelj, a sada zamjenik ravnatelja Miroslav Horvat, dr. med. na sastanku u Općoj bolnici Varaždin dogovarali su spajanje naše i varaždinske infektologije, poput svojevrsnog „pilot projekta“, što se uz višestruke napore dr. Potočnik-Hunjadi uz podršku Hrvatskog društva infektologa te SDP-a Međimurja zaustavilo kod tadašnjeg ministra zdravlja Varge u srpnju 2015. godine.

Svih tih godina do sada dr. Potočnik-Hunjadi na svojim je leđima, uz pomoć dvoje, potom troje specijalizanata, nosila na leđima odjel Infektologije, radeći svakodnevno, „i petkom, i svetkom“, čuvajući time opstojnost odjela.

Povrh brojnih problema na koje su, osobito tijekom prošle godine, u više navrata upozoravale liječničke udruge i brojni zaposlenici Bolnice, potom i SDP Međimurja, a tiču se rada sadašnjeg ravnatelja Novinščaka, poteškoće s kojima se susretala Infektologija u većoj mjeri javile su se početkom pandemije COVID-19 u ožujku 2020.g., kada je ravnatelj Novinščak pristao imenovati koordinatora za borbu protiv pandemije tek na intervenciju ministra Beroša.

Kulminacija problema dogodila se u rujnu 2020.g., kada je, nakon odbijanja ravnatelja da posluša savjete struke, tj. koordinatora-doktorice Potočnik-Hunjadi, svojim pristupom problemu pandemije prisilio dr. Potočnik-Hunjadi da podnese ostavku na mjesto koordinatorice. Za „nagradu“ odmah idući dan smijenio ju je s mjesta voditeljice Odjela infektologije. Do danas odjel Infektologije u našoj bolnici radi bez voditelja odjela-infektologa.

Unatoč želji dr. Potočnik-Hunjadi da bude maksimalno angažirana u sustavnom zbrinjavanju oboljelih od COVID-19, nastavilo se njeno šikaniranje i omalovažavanje te je potom bila prisiljena dati otkaz. O svemu su informirani i župan Matija Posavec i predsjednica Upravnog vijeća Bolnice dr.sc. Sonja Tošić-Grlač, koji se na zadnjem sastanku 14.12.2020.g. nisu potrudili uvjeriti ravnatelja Novinščaka i njegovog zamjenika da za našu Bolnicu nije dobro da izgubimo specijalisticu infektologije.

Veliki trud u zbrinjavanju oboljelih daju specijalisti i specijalizanti interne medicine naše Bolnice, uz troje vrijednih specijalizanata infektologije i specijalizanata drugih struka, na čemu im se zahvaljujemo, uz povremenu, većinom telefonsku pomoć dvoje umirovljenih infektologa (od kojih je jedan spomenuti prim. Golubić koji je tek nedavno angažiran), no postavljamo pitanja: Koja je budućnost infektologije u našoj Bolnici? Ostvaruje li se san spomenutih pojedinaca iz 2014. godine da ostanemo bez Infektologije u našoj Bolnici? Je li župan Posavec ovime otvorio vrata HDZ-u, tj. njegovom ministru za osnivanje regionalnog centra infektologije u susjednoj županiji?

Slažemo se s nedavnim komentarom župana Posavca da se država, tj. HDZ maćehinski odnose prema Međimurju kad je u pitanju financiranje zdravstva, o čemu su u više navrata u Saboru upozoravali i naši saborski zastupnici. Stoga se nameće logično pitanje: Zašto župan Posavec tako grčevito drži ravnatelja Novinščaka, inače višegodišnjeg člana HDZ-a, na čelu Bolnice? Zašto se nisu izborili za veća financijska sredstva, tzv. limit našoj Bolnici?

Da je u Županijskoj bolnici Čakovec sve sjajno, ne bismo nimalo reagirali ni tražili odgovornost sadašnjeg Ravnatelja, uprave Bolnice, predsjednice Upravnog vijeća, ni župana Posavca. No problema je mnogo, ne dopiru u javnost, stoga tražimo odgovore na navedena pitanja.”

Na konferenciji za medije koja je održana prošloga četvrtka odlazak infektologinje kratko je prokomentirao ravnatelj ŽB Čakovec, doc. dr. sc. Tomislav Novinščak:

– U ŽB Čakovec napustila nas je dr. Tanja Potočnik-Hunjadi, kojoj smo se zahvalili na angažmanu. Nema straha za budućnost infektologije u našoj županiji; ona je osigurana.

Nastavite čitati