Povežite se s nama

Međimurje

Imena gradova, sela i zaselaka Međimurci duguju vladarima, svecima, prirodi…

Objavljeno:

- dana

JESTE LI ZNALI?

Međimurje se prostire na 730 četvornih kilometara, ima tri grada – Čakovec, Prelog i Mursko Središće – i 22 općine.

Oko 120 tisuća stanovnika dobro brine o međimurskoj tradiciji i kulturi. Međutim, štovatelji međimurskog jezika i povijesti smatraju da Međimurci premalo znaju o povijesti imena mjesta u kojima žive. – Malo se do sada govorilo ili pisalo o tome kako su nastali nazivi naših naselja – napisao je Dejan Levačić na Hrvatskom povijesnom portalu još 2013. godine. Njegove su riječi i danas aktualne. Iako nema puno izvora podataka, zanimljivo je proučiti povijest imena međimurskih naselja.

Sveci, vladari, biljke

Imena plemića, svetaca zaštitnika ili, recimo, biljaka iz prirodnog okruženja inspirirala su vladare kroz međimursku povijest za imenovanje gradova, mjesta i naselja. Zato, s obzirom na ugarsku povijest ovoga kraja, nije čudno da se grad ili mjesto zove prezimenima mađarskih plemenitaških obitelji. Tako je i glavni grad Međimurja, Čakovec, ime dobio po ugarskom plemiću, grofu Dimitriju Csakyju. Mađarski naziv grada, Csaktornya, doslovno znači Čakov toranj. Jer grof je početkom 13. stoljeća ovdje podigao drvenu utvrdu koja je tako nazvana.

Imenom Čakovec Grad se prvi put spominje 1333. godine u ispravi kralja Roberta. Iako je kroz svoju burnu povijest često mijenjao gospodare – a kroz 16. i 17. stoljeće su u njemu stolovali hrvatski banovi i vojskovođe iz obitelji Zrinski – grad nije mijenjao ime. Mađari su u jednom trenutku pokušali mađarizirati nazive svih mjesta, ali narod to nije prihvatio. Tako su tijekom svoje vlasti Pribislavec zvali Zalaujvar, Goričan je bio Muracsany, Prelog – Perlak, Nedelišće – Dravavasarhely, Macinec – Miksavar, Podturen – Botornya, Palinovec – Alsopalfa, Mala Subotica – Kisszabatka.

Unatoč dugotrajnoj vladavini Mađara, stanovnici ova imena nikad nisu prihvatili. Naselja su prošla neuspjelu mađarizaciju jer su Međimurci vjerno čuvali stare nazive svojih sela, ulica, kvartova i gradova. Ima tu i romantičnih priča. Legenda veli da je Banfi u Gornjemu Međimurju ime dobio po prezimenu grofa Bannfyja, gospodara Lendave. On je na području današnjeg Banfija svojoj grofici sagradio dvorac kako bi joj pokušao nadoknaditi svoju čestu odsutnost zbog državnih poslova.

Zaštitnici

Imenovanje mjesta po svecima zaštitnicima uobičajeno je na ovim prostorima. Donjem i Gornjem Vidovcu je ime podario sveti Vid, iako se ne zna je li za to bio zaslužan katolički svetac ili je ime nastalo još u poganska slavenska vremena kad se štovao Svantevid ili Svetovid. Prema nekim izvorima, to je lokalna varijanta vrhovnoga slavenskog boga Peruna.

I Nededlišće svoje ime može zahvaliti Novom zavjetu. Ime je dobilo po nedjelji, danu kad se štuje Presveto Trojstvo, po kojemu je i nazvana lokalna crkva.
Po svecima zaštitnicima su nazvani i, recimo, Sveti Martin na Muri, Sveta Marija na Muri, Mihovljan, Gornji i Donji Mihaljevec… Sveti Martin, danas poznata destinacija zdravstvenog turizma, ne tako davno je bio samo Martin na Muri, a i Marija na Muri je tad dobila pridjev Sveta.

Ime je tijekom povijesti promijenila i Savska Ves. Pravo je ime, slažu se povjesničari, Saska Ves – po germanskom narodu, Sasima, koji su u 16. i 17. stoljeću naseljeni ondje kao kovači oružja i oruđa za potrebe čakovečke utvrde i feudalnog posjeda. Taj kraj s rijekom Savom nema baš nikakve veze. Slavensko nasljeđe sačuvalo se i u nazivu Gornje i Donje Dubrave. Jer, dubrava je staroslavenski naziv za hrastovu šumu, a u cijeloj Hrvatskoj i drugim slavenskim zemljama baš je taj pojam jedna od najraširenijih među imenima naseljenih mjesta. Tako svoju Dubravu imaju i Zagreb, Češka i Poljska.
Prema okolnoj prirodi je ime dobio i Črečan, jer čret na staroslavenskom znači močvarno zemljište.

Dvojbe

Prema narodnoj priči je Brezje dobilo ime po mnoštvu breza na tom prostoru. Ipak, danas u tom kraju gotovo pa nije moguće naići na brezu. Jer, breze su, onakve elastične, služile za domaću izradu metli, pa se zbog upornog obrezivanja njihov broj drastično smanjio. Ime Peklenice dolazi od riječi pekel, što znači nafta. Crno zlato je oduvijek ondje izbijalo na površinu, a baš je u Peklenici napravljena i prva naftna bušotina u svijetu.

Dok se za neka naselja pouzdano zna odakle im ime, za neka se može samo nagađati. Recimo, za Štrigovu se pretpostavlja da je ime dobila po štrigi, koja, pak, ima dvojako značenje – kukac ili vještica. 

Slična je dvojba i oko Kotoribe, čije ime možda dolazi od pojma kotor, utvrda na starolatinskom, a možda i od sintagme kot ribe – kutak bogat ribom. Obje varijante imaju smisla. Područje je bogato ribom, a ondje su Zrinski davno sagradili utvrdu za obranu od Turaka.

O Strahonincu, nekadašnjem Strahominecu, se ne raspravlja. Ime je dobio po – strahu. Između Čakovca i Strahoninca je rasla gusta šuma u kojoj je ljude hvatao strah. Izlaz iz šume je bio kod tadašnjeg Strahomineca – tamo je ljude strah minul. Niti ime Prelog nije baš maštovito. Grad je ime dobio po hrvatskoj riječi vlak – prevleči, vlačiti, prevlačiti. Prelog je, naime, oduvijek bilo tranzitna luka, odnosno tu se prelazilo preko rijeke Drave.

U vrijeme križarskih ratova, križari su se sastajali u mjestu koje je poznato kao Sveti Križ. Imena nekih mjesta svjedoče i o povijesnim previranjima. Recimo, ime mjesta Jalšovec samo po sebi govori da time mjestom nisu gospodarili Turci. Jer naziv dolazi od imena za drvo – jalša, a osmanlije su to drvo nazivali joha.
Svako mjesto ima svoju priču. Neke su romantične, druge dogmatske, treće pomalo banalne. Jesu li one točne ili nisu, danas se može samo nagađati.

Da se pitalo Mađare:

Mađari su tijekom svoje vlasti Pribislavec zvali Zalaujvar, Goričan je bio Muracsany, Prelog – Perlak, Nedelišće – Dravavasarhely, Macinec – Miksavar, Podturen – Botornya, Palinovec – Alsopalfa, Mala Subotica – Kisszabatka.

Jeste li znali?

Ime Peklenice dolazi od riječi pekel, što znači nafta. Crno zlato je oduvijek ondje izbijalo na površinu, a baš je u Peklenici napravljena i prva naftna bušotina u svijetu.

Nedelišće


Nedelišće svoje ime može zahvaliti Novom zavjetu. Ime je dobilo po nedjelji, danu kad se štuje Sveto Trojstvo.

Kotoriba


Oko imena Kotoribe je dvojba. “Kotor” znači utvrda, a tu je utvrda Zrin. Tu je i sintagma “kot ribe” – kutak bogat ribom, što Kotoriba jest. 

Prelog


Prelog je dobio ime po hrvatskoj riječi vlak – prevleči, vlačiti, prevlačiti. Prelog je oduvijek bio tranzitna “luka” – tu se prelazilo preko rijeke Drave. 

Čakovec


Čakovec je ime dobio po ugarskom grofu Dimitriju Csakyju. Mađarski  naziv Csakatornya znači Čakov toranj. Grof je sagradio utvrdu u Čakovcu.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Ljerka Cividini, kandidatkinja za gradonačelnicu Čakovca: “Pred nama su izbori u kojima se biraju ljudi koji imaju viziju i iskustvo!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ljerka Cividini bit će kandidatkinja za gradonačelnicu Grada Čakovca na predstojećim lokalnim izborima.

Kandidatkinja za njenu zamjenicu je prim. dr. sc. Marina Gradišer, dr. med., spec. interne medicine, supspec. endokrinologije i dijabetologije, voditeljica internističke poliklinike Županijske bolnice Čakovec.
Predstavljajući njihove kandidature, župan Matija Posavec rekao je kako se radi o dvjema iznimnim osobama koje imaju dokazano znanje, volju i entuzijazam razvijati svoju sredinu na najbolji mogući način.

– To su osobe koje su se dokazale u vođenju sustava, koje znaju raditi u timu i imaju rezultate iza sebe. Uklapaju se u viziju Međimurja koje nastojim graditi – istaknuo je Posavec.

– Međimurska županija je puno ulagala u razvoj grada Čakovca. Izgrađen je novi Dom zdravlja, obnovljene gotovo sve srednje škole, učenički dom, revitalizirani su objekti na prostoru bivše vojarne, obnovljen Stari grad Zrinskih. No, prilike će se pružati i dalje i namjeravamo ih iskoristiti. Ljerka Cividini dokazala se vođenjem odgovornog sustava kao ravnateljica Županijske uprave za ceste. Iz te pozicije razumije što znači ravnomjerni razvoj svakog kraja, razumije kako napraviti dobar projekt i za njega povući novac i, što je najvažnije, dio je uspješnog tima u realizaciji brojnih projekata s razine Županije.

O svim problemima i izazovima Čakovca upoznata je uz predan rad vijećnice u Gradskom vijeću Grada Čakovca. Marina Gradišer svakodnevno brine o pacijentima u Županijskoj bolnici u Čakovcu, bavi se znanstvenim radovima, te je u koronakrizi dala veliki doprinos i angažman u održivosti zdravstvenog sustava. Želim da to znanje i iskustvo stave na raspolaganje građanima Čakovca i pokrenu snažno korištenje sredstava EU fondova u gradnji infrastrukture i obnovi, a izvorni prihod proračuna usmjere prema građanima uz niz programa. To je sve što smo kao županijska vlast radili sve ovo vrijeme – rekao je aktualni međimurski župan.

Ljerka Cividini istaknula je u svom predstavljanju kako su svaki izbori prilika da biramo ljude koji su odgovorni i sposobni, kojima je na prvom mjestu Čakovec i interes svih Čakovčanaca.

– Ovo je prilika da zajedno radimo za naš grad, za sigurnost naših roditelja, naše budućnosti i budućnosti naše djece. Glavni razlog moje kandidature je želja za promjenom, ali promjenom na bolje. Želim zajedno s Vama vratiti Čakovec na mjesto koje zaslužuje: biti primjer svima, biti prvi u promjenama na bolje, biti drugima mjerilo. Odluke važne za život građana trebaju biti raspravljanje sa građanima koji moraju imati priliku dati svoje mišljenje o svim onim projektima koji bitno utječu na naše živote.

Vrijeme je da preuzmemo odgovornost i zajedničkim snagama krenemo naprijed. Pred nama je puno izazova i prilika, koje do sada nažalost nisu iskorištene zbog nespremnosti da se služi javnom interesu. To sada možemo zajedno promijeniti.

Spremni smo na promjene koje znače odgovornost, za promjene koje znače razvoj, za promjene koje znače nova radna mjesta. Želim da mi se i vi pridružite u projektu kojem je na prvom mjestu Čakovec, kojem su glavni ciljevi bolji život i standard svih naših građana. Uvjerena sam da jednom novom energijom, entuzijazmom, sposobnostima i iskustvom možemo puno toga napraviti. Zato što volimo svoj Čakovec, volimo živjeti u ovom prekrasnom gradu, a želimo da i naša djeca ostanu živjeti ovdje.
U boljem, uspješnijem, razvijenijem Čakovcu na kojeg ćemo biti ponosni!

Želimo živjeti u novom vremenu kada su dijalog i razmjena ideja jedini način kako možemo osigurati bolju budućnost. Uštedu treba plasirati u daljnji razvoj, a nema većeg ulaganja od obrazovanja.

Moramo vratiti građanima osmijeh na lice, tako što ćemo razvijati grad koji voli svoje ljude, u kojem se ulaže u budućnost naše djece, razvija poduzetništvo, brine o obrtnicima, radnicima, ali i umirovljenicima – to je grad kojeg želimo razvijati.

To je ono što nema veze sa strankama, već samo s ljudima i sa željom da se stvari mijenjaju na bolje. I to je ono po čemu danas nismo, ali ćemo postati prepoznatljivi. Naše okupljanje i naš program zajedništva pokrenut je idejom promjene, idejom odgovornosti, idejom javnog interesa, idejom budućnosti. Znat ćemo iskoristiti europska sredstava, otvoriti nova radna mjesta, pokrenuti gospodarske zone i značajno unaprijediti infrastrukturu. Želimo vratiti Čakovec na mjesto koje zaslužuje.
Samo znanjem i vrhunskim timom ljudi, te pripremljenim europskim projektima i njihovim apliciranjem, znam da možemo osloboditi dio javnih gradskih sredstava. Značajnu uštedu možemo ostvariti objedinjavanjem funkcije javne nabave u gradskoj upravi te svim ustanovama i poduzećima u vlasništvu Grada.

Udahnimo novu stranicu u život građana našega grada. Sve to bit će lakše realizirati uz dobru suradnju sa Županijom. Puno brže će se rješavati problemi građana, ostvarivati projekti. I na kraju, ne želim skupljati političke bodove, ne želim se baviti bukvalno politikom, želim biti gradonačelnica u kojem se grad neće poistovjećivati mojim imenom ili mojom fotografijama, već grad u kojem će vladati imena projekata, njihova realizacija i zadovoljstvo građana. Svi zajedno to zaslužujemo.

Ovo su izbori u kojima se biraju ljudi koji imaju znanja, viziju i iskustvo. Za naš se Čakovec vrijedi boriti časno i snagom programa i projekata, a ne zaduživanjem. Za mjesec dana birat ćemo nove ljude koji će naš Čakovec voditi slijedeće četiri godine. Želim vam reći da je to dan kad biramo budućnost našega grada.

Drago mi je danas biti u društvu ljudi kojima je na prvom mjestu interes našeg grada. Okupili smo se na zajedničkoj platformi boljeg, uspješnijeg Čakovca, otvorenog svojim građanima i grada u kojemu se prema njegovim vrijednostima i interesima odnosi odgovorno i pošteno – dodala je Cividini u svome predstavljanju.

Podršku kandidaturi dali su predsjednici HNS-a, HSLS-a i Centra – Nenad Hranilović, Josip Grivec i Dejan Drabić, ravnatelj Tehničke škole Dražen Blažeka, poduzetnik Renato Slaviček i mnogi drugi.

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO Uoči Međimurskoga dana rijeke Mure: markiranje šetnice u Murskome Središću

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Šetnica uz rijeku Muru u Murskom Središću pretvara se u ozbiljan turistički proizvod koji okuplja značajan broj izletnika.

Šetnica je svake godine opremljena novim sadržajem: od beach bara, preko vježbališta, klupica oslikanima motivima grada, kapelice svete Barbare, rudarskih simbola, novih trasa, izletišta oko skele i slično. Novost je probijanje šetnice sve do Svetoga Martina na Muri, čime je staza proširena na 12 kilometara i time je još pogodnija za rekreacijski turizam. Također, cilj je stazu pretvoriti u poučnu stazu.

U suradnji s “Međimurskom prirodom” izrađuju se interpretacijske ploče koje će izletnike upoznati s biljnim i životinjskim svijetom, ali i obilježjima grada i pripadajućih naselja. Također, radi lakšeg snalaženja staza će se markirati.

Na području Murskoga Središća djeluje i jedno od najaktivnijih planinarskih društava, Planinarsko društvo “Bundek”. Uoči Međimurskoga dana rijeke Mure, koji će zajednički biti obilježen šetnjom po budućoj Serjojnskoj šetnici u nedjelju, 18. travnja, članovi PD-a “Bundek” markirali su stazu. Staza je markirana u zeleno-bijeloj varijanti, bojama koje su vidljive, a nalaze se i u bojama grba Grada Murskoga Središća.

Nastavite čitati