Povežite se s nama

U fokusu

INTERVJU Neven Bosilj: dočekala me gomila problema i sporova, ali ne bih se osjećao dobro da posao s balama ne završim do kraja

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Objavljeno:

- dana

Ova godina bila je puna izazova, ali sigurno će biti zabilježena kao godina u kojoj se napokon došlo do konkretnog rješenja za bale u Brezju. Taj problem koji seže 18 godina unatrag gradonačelnik Neven Bosilj naslijedio je od svojih prethodnika, baš kao i sporove koji su uz bale vezani.

– Unatoč svim podmetanjima, lažima, sabotažama, prijavama, političkim igrokazima i smicalicama, uspjeli smo skinuti veliki teret i sramotu koje je Varaždin nezasluženo nosio 18 godina. Kao što sam već rekao, razbili smo mit da se bale ne mogu riješiti. Vlada je odlukom preuzela obavezu financiranja sanacije deponije u punom, stopostotnom iznosu. Dakle, umjesto sufinanciranja od 40 posto kako je prvotno bilo planirano, Vlada, odnosno Fond, to financira sto posto. Međutim, bale mogu krenuti tek nakon potpisivanja ugovora s Fondom – rekao nam je, među ostalim, varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj. Bale su sigurno bile prioritet, ali Grad je ove godine pokrenuo niz projekata. Neki od njih bi doduše već bili u fazi realizacije da se pola godine nije čekao proračun. O projektima, planovima, ali i izazovima koji su pred ovom gradskom vlasti, razgovarali smo s gradonačelnikom Nevenom Bosiljem ususret proslavi Dana grada.

Ovo je zaista bila turbulentna godina, a više puta ste ponovili da bi se puno toga već odradilo da nije pao proračun.

Da nije srušen proračun i bale bi već bile riješene, ali ne samo bale, već niz drugih projekata. No, potpuno je jasno da je proračun pao zbog sitnih političkih interesa. Nekim gradskim političarima bale su politička hrana. Kad odu bale neki od gradskih političara čija je politička karijera označena otpadom i balama, ostat će bez političkog kisika, više neće imati o čemu pričati i kao takvi će izgubiti smisao političkog djelovanja. Unatoč svemu i svima, stigli smo do cilja. Ovaj uspjeh nije samo uspjeh mene i moga tima. Rekao bih da je to uspjeh brojnih manje ili više znanih pojedinaca koji su bili uključeni u cijeli ovaj proces. Naposljetku, ovo je uspjeh i svojevrsna pobjeda svih građana Varaždina koji su istrpjeli ovih 18 godina političkih gluposti omotanih u bale, ali i živjeli uz ekološku bombu uz sami grad.

Bale su pred rješenjem, ali grad i dalje ima teret sporova.

Upravo zbog tih sporova Grad mora ishoditi bankovnu garanciju. Država i Fond sasvim jasno ne žele na sebe preuzeti odgovornost sporova koji su nas dočekali zajedno s balama. Naslijedili smo sporove vezane za ugovor iz 2008. godine i koncesiju 2013. godine. Samo spor za koncesiju iz 2013. godine je u ovom trenutku s kamatama oko 100 milijuna kuna. Visoki upravni sud je nedavno poništio odluku prethodnog saziva Gradskog vijeća kojom je koncesija stavljena izvan snage. Tu nam prijeti težak mač nad vratom. Dodatno situaciju komplicira i pravomoćna presuda prema kojoj je ugovor iz 2008. između T7 VIS-a i Varkoma važeći. Moja želja je, na čemu radimo već šest mjeseci, da do sjednice Gradskog vijeća 19. 12., kad se bude izglasavao i proračun, dogovorimo jedno sveobuhvatno rješenje svih sporova uz rješenje bala. Kao čovjek, a ne samo kao gradonačelnik, ne bih se osjećao dobro kad ovaj posao ne bih dovršio do kraja, kad bih ostavio nekom budućem gradonačelniku gomilu problema i sporova kakve sam zatekao od prethodnika.

Podsjećam da smo sličnu situaciju imali i u brojnim sporovima vezanim uz zemljišta koje smo uspješno riješili. Nadam se da ćemo uspjeti do te sjednice pronaći i prihvatljivo rješenje, te pripremiti sve potrebne materijale kako bismo konačno riješili i preostale sudske sporove. Nakon toga nam slijedi i potpisivanje ugovora, odnosno stavljanje točke na kraj ove dugogodišnje ružne i neugodne priče. Konkretno, Grad prvo treba ishoditi bankovnu garanciju od 29 milijuna eura, a tek nakon te garancije i potpisanog ugovora s izvođačem se može potpisati ugovor s Fondom.

Želio bih da se sve to odradi do 31. prosinca kako bi konačno nakon 20-ak godina ovaj Grad imao “clean start” u novu proračunsku godinu bez ikakvih mačeva, sudskih sporova nad glavom, bez dubioza i bez nepotrebnih kredita koje će vračati buduće generacije. Izvođač radova je produžio valjanost ponude do 31. siječnja i to je krajnji rok da cijelu ovu priču zatvorimo. Rok za izvođače je 18 mjeseci, ali prema njihovom planu kapaciteti MBO-a za bale su oko 6000 tona mjesečno, što znači da bi oni u roku od 16 mjeseci uspjeli maknuti i obraditi sve bale.

Ove godine imali smo i izvanredne izbore, a moramo priznati da sad imate puno mirniju situaciju u Gradskom vijeću

Izbore su izazvali upravo oni koji su bili protiv konačnog rješenja za bale. Nezamislivo je što se tih dana, tjedana i mjeseci radilo iz tabora naše gradske oporbe, potpomognute i dijelom županijskih političara. Nisu prihvatili niti jedan argument, niti jedan razlog za prihvaćanje rješenja za bale. Njihova opstrukcija je zakočila odnosno odgodila za skoro pola godine neke vrlo važne projekte i odluke. Od vrtića u Hraščici, pa do povećanja plaća za zaposlene u vrtićima, vatrogasce, knjižničare… Zbog izbora se čekalo da se poveća naknada umirovljenicima za uskrsnice i božićnice, besplatni javni prijevoz umirovljenika, besplatni produženi boravak za naše osnovnoškolce… Da je bilo imalo odgovornosti danas bi ono brdo bala bilo prepolovljeno.

Građani su prepoznali tko je u toj priči bio odgovoran i konstruktivan, a kome je na pameti bilo samo podmetanje i politikanstvo. SDP-ova lista koju sam predvodio na tim izvanrednim izborima premoćno je pobijedila i ostvarila povijesno najbolji rezultat stranke u Varaždinu. Sadašnja stabilnost u Gradskom vijeću osigurava nam mogućnost da realiziramo planirane projekte, a rješenja bala je bilo naše najveće obećanje koje je pred realizacijom. I sami znate da nisam klasičan političar, dolazim iz privatnog sektora i u početku mi je bilo jako teško prihvatiti da se neki projekti i planovi jednostavno ne mogu brže realizirati, što zbog politike, što zbog birokracije.

Što se samih sjednica tiče, sjećate se onog folklora početkom prošle godine. Sjednice su trajale i po deset sati jer su neki valjda bili željni pažnje. Ti isti se vjerojatno i dalje potajno nadaju da bi se u samom finalu rješenja za bale nešto moglo okrenuti njima u korist. Svoj ego hrane negativnim pričama i projiciranim iluzijama. Ne mogu razumjeti politiku i političare kojima su oni sami sebi svrha. To nije moj put, to nije moj način razmišljanja i rada. Kad kažem da je Varaždin iznad svih, onda to iskreno mislim i osjećam. Varaždin je bitniji od bilo kojeg političara, bilo koje interesne grupe, od bilo koje stranke ili nezavisne liste.

Često spominjete riječ transparentnost, a bila je ključna i u vašim kampanjama. Što je napravljeno po tom pitanju?

Transparentnost nije samo puka parola. Ona je i stav i proces. Napravili smo aplikaciju Transparentni Varaždin, koja je, siguran sam, među najkvalitetnijim aplikacija transparentnosti u Hrvatskoj. Vide se apsolutno svi računi i bruto-plaće gradske uprave, ali i svih javnih ustanova od 2017. godine do danas.

Nemam razloga bilo što skrivati. Sve stvari vezane uz trgovačka društva, javne ustanove, odluke Grada, su vidljive građanima. Smatram da je to jedino ispravno jer se radi o novcu naših građana koji imaju pravo znati na koji se način troše njihove kune, odnosno sada euri.

Osim transparentnosti u gradskim financijama, i cijeli naš je rad otvoren javnosti. Ostvarili smo naše predizborno obećanje o transparentnosti rada gradske uprave, kako kroz spomenutu aplikaciju, tako i kroz svakodnevni rad. Uostalom, i najveći projekt u našem mandatu, ali i u posljednjih barem deset godina, rješavanje bala je bio potpuno otvoren i javan. Ni u jednom trenutku nisam ništa skrivao, baš naprotiv. O svakom sam koraku u postupku na vrijeme i u potpunosti informirao javnost, svi su dokumenti objavljeni na mrežnim stranicama Grada. Uostalom, i sada kad govorim o preostalim koracima koje je potrebno napraviti do konačnog rješenja to činim otvoreno i javno, bez ikakvih skrivanja ili muljanja. To je jedini ispravni način i građani to prepoznaju.

Pripremate proračun za narednu godinu. Koje bi bile ključne stvari?

Kad radite planove ili projekcije za naredno proračunsko razdoblje prije svega je ključno, ne samo zadržati standard, nego ga nastojati i poboljšati. Pod tim mislim na standard u školama i vrtićima, koji je u odnosu na druge dijelove Hrvatske zapravo nadstandard, ali mislim i na komunalnu infrastrukturu, odnosno uređenja ulica, dječjih igrališta i slično. To je sve ono što traže i trebaju naši sugrađani u samom centru grada, ali i kvartovima i prigradskim naseljima. Zato i imamo participativni proračun koji smo dali na raspolaganje sugrađanima na način da nam svojim prijedlozima i zahtjevima diktiraju na koji način ćemo potrošiti sredstva za te male komunalne projekte.

Što se spomenutih škola i vrtića tiče, podsjetimo da smo prvi u Hrvatskoj uveli zdrave i besplatne obroke u škole, što je kasnije prepoznala i država i odlučila financirati. Tu su i zdravi obroci za naše najmlađe u vrtićima.

Također, osigurali smo sredstva za produženi boravak, imamo besplatne higijenske uloške u osnovnim školama, a studentima smo povećali iznos stipendije i uveli stipendiranje studenata prve godine za deficitarna zanimanja.

Prvi smo u Hrvatskoj osigurali sredstva za zapošljavanje psihologa u školama. I jedan takav nadstandard za koji smatramo da je nužan, nastojimo iz godine u godinu još poboljšati. No, za sve to potrebno je imati sredstva u proračunu.

Proračun se radi za tekuću godinu, a projekcije dvije godine unaprijed.

I onda Vlada krajem godine donese set poreznih mjera, za koje tvrdi da su reforme, a zapravo zadiru u proračune lokalnih samouprava, odnosno potencijalno narušavaju standard svih građana. Grad Varaždin ukidanjem prireza ostaje bez gotovo 4 milijuna eura, a izmjenom neoporezivog dijela dohotka gubi još 1,8 milijuna eura.

Mi imamo ozbiljan proračun koji se ne može mijenjati kako si je Vlada zamislila. No, Vladi unatoč i predizbornim potezima vladajuće stranke koji dobro zvuče na papiru, uspjet ćemo zadržati nadstandard.

Što se velikih projekata tiče, s ministrom regionalnog razvoja i premijerom ovih dana potpisujem ugovor za ITU mehanizam vrijedan 22 milijuna eura, a nakon toga mogu se raspisivati natječaji. U prvom kvartalu ćemo ciljano raspisati natječaj za uređenje Centra kreativnih industrija (nekadašnje kino Dom). Među ostalim tamo će biti multifunkcionalna dvorana, a tu ćemo dobiti i prostor za Pučko otvoreno učilište i coworking places. Imamo pripremljene i natječaje za Varaždinsku kuću, koja treba spojiti Usku i Gajevu ulicu. Također, ide natječaj za konstrukcijsku i statičku obnovu sinagoge koja je obnovljena izvana, a iznutra ju drže skele da se ne raspadne. Potom ide natječaj zajedno sa FOI-jem za Centar za predinkubaciju u pametnoj industriji, Gradska komponenta treba biti od 15-30 posto, a ostatak se financira europskim novcem.

Dalje se planira intenzivno komunalno uređenje grada, kako u centru, tako i u prigradskim naseljima. Kod takvih projekata najbitnija nam je koordinacija između svih izvođača, HEP, Termoplin, Varkom i ostali, a bitno je da se sljedećih 10 godina te ulice ne diraju i ne raskopavaju.

Pred kraj godine počinje uređenje na Belim kipima te također početni radovi za projekt uređenja parka sa šumom na rijeci Dravi. Riječ je o projektu InterACT Green koji je odobren u Bruxellesu, pa će za tu svrhu Grad dobiti bespovratnih 80 posto od ukupno 5,1 milijun eura, koliko je ukupna vrijednost projekta. Projekt će se realizirati u suradnji s građanima koji će nam dati svoje prijedloge.

Što se tiče velikih projekata koje radimo s državom, tu je energetska obnova Starog Grada vrijedna milijun eura, kao i gradnja državnog arhiva, a izgraditi će se i dva rotora umjesto semafora na ulazima u grad iz smjera Maribora i Ivanca.

Od tekućih projekata, tu je i završetak dječjeg vrtića u Hraščici, koji bi trebao biti gotov do jeseni, zajedno s popratnim igralištem. U planu je i postavljanje polupodzemnih spremnika, koji imaju za cilj pravedniji sustav naplate za otpad. Pred nama je i natječaj za zamjenu voznog parka Čistoće, a u planu je i nabava šest električnih autobusa, ali čekamo da država objavi taj natječaj.

U planu je izgradnja tribine NK Varteks u Hraščici, a cilj je da to bude klub gdje će se kaliti talenti za NK Varaždin. Želimo stabilnog prvoligaša i drugoligaša gdje bi se talentirana djeca kalila te se više ne bi morala slati u Međimurje ili čak Dugopolje kao do sad.

U Gojancu ćemo urediti njihov objekt na nogometnom igralištu koji ima i društvenu namjenu za to naselje.

Pripremamo i projekt rješavanja Balona 1 u Graberju, želimo zajedno sa Županijom tamo napraviti čvrsti objekt, odnosno dvoranu.

Tu je i projekt kamere za nadzor prometa u centru. One će bilježiti registracije dostavnih vozila i svih vozila koja ulaze u centar. Bit će povezani sa sustavom MUP-a i automatski će se generirati kazne onima koji neovlašteno ili izvan vremena ulaze u centar grada.

Naravno, među ključnim projektima je i Kućanska rampa. Čekamo da DKOM odluči o žalbi i nadam se da ćemo do nove godine potpisati ugovor za izradu glavnog projekta. Onda bi krajem druge godine išao natječaj za izvođača radova. Time bi se napokon krenulo u rješavanje problema Kućanske rampe.

Ima tu još niz projekata, kao što je zamjena za led rasvjetu na svih gotovo 7000 rasvjetnih stupova, pa solarne elektrane na svim osnovnim školama, gradnja novog POS naselja iza Konzuma kod Groblja… Svim tim projektima je cilj da imamo stabilan i razvojan proračun, a da naši sugrađani budu zadovoljni i imaju standard kakav zaslužuju.

U fokusu

Uvodi se program održavanja zgrada, pričuve bi mogle jako rasti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministarstvo graditeljstva objavilo je na javnom savjetovanju dugo očekivani prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Jedna od novosti je da se uvode sankcije za one zgrade koje ne donesu godišnji program održavanja, a konačno je propisan i iznos minimalne pričuve.

Godišnji program održavanja zgrade važan je dokument kojim se matematički izračunava kolika mora biti visina pričuve da bi se zgrada mogla održavati.

Na temelju pregleda i zatečenog stanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, upravitelj suvlasnicima predlaže godišnji program te oni o njemu raspravljaju, a nakon toga ga prihvaćaju, piše tportal.

Godišnji program održavanja zgrade sadrži planirane troškove, a to su: obvezni radovi, redovito održavanje (mali popravci), hitni popravci, nužni popravci (radovi koji se poduzimaju na nalog građevinskog inspektora), izvanredno održavanje, usluge (pogonski troškovi, režije…), troškovi osiguranja i ostali troškovi.

Pod obavezne radove spadaju redovito održavanje i pregled dizala, servis protupožarnih instalacija i vatrogasnih aparata, dimnjačarske usluge, dezinsekcija i deratizacija zgrade te ispitivanje gromobranske instalacije (jednom u šest godina).

Stoga ako vam upravitelj nije dostavio ovakav plan održavanja, svakako ga zatražite kako bi svi u zgradi točno znali što će se u toj godini raditi.

Pogotovo jer će prema prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada neprihvaćanje plana održavanja biti sankcionirano većim iznosom obavezne pričuve.

Visinu pričuve određuju suvlasnici zgrade natpolovičnom većinom glasova prema neto površini stambenog prostora. Dogovoreni iznos u konačnici ovisi o financijskim mogućnostima stanara i programu upravljanja zgradom.

Nakon što suvlasnici izglasaju godišnji plan aktivnosti vezanih za održavanje zajedničkih dijelova zgrade upravitelj je dužan izraditi plan predviđenih poslova za održavanje, kao i predvidivih troškova i opterećenja u narednoj kalendarskoj godini (godišnji program), a potom to na prikladan način objaviti u zgradi najkasnije do isteka tekuće kalendarske godine.

Na temelju predviđenih troškova određuje se visina pričuve izražena po kvadratnom metru stana. U izračun pričuve potrebno je uključiti eventualne izvanredne zahvate koji podrazumijevaju veće popravke ili poboljšanja na zgradi, za čije je poduzimanje potrebna suglasnost suvlasnika i koji se provode u dužem razdoblju.

Prema novom zakonu, koji je u javnoj raspravi, minimalni iznos zajedničke pričuve po metru kvadratnom korisne površine stana godišnje bi trebao iznositi 0,54 posto etalonske cijene građenja, a nju objavljuje Ministarstvo graditeljstva.

Etalonske cijene građenja podrazumijevaju sve troškove izvedbe građevinskih i drugih radova u vezi s građenjem stanova, odnosno stambenih zgrada, uključujući porez na dodanu vrijednost, osim troškova koji se odnose na zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke građevine na infrastrukturu.

Od prosinca 2022. etalonska cijena gradnje iznosi 993 eura po kvadratu stana, a to znači da je minimalna mjesečna pričuva 0,44 eura (993 eura x 0,54 posto: 12 mjeseci).

Tako bi primjerice za stan od 50 kvadrata minimalna mjesečna pričuva trebala iznositi 22 eura.

Međutim, u slučaju da zgrada nema godišnji plan održavanja, novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada predviđa kaznu u vidu toga da će suvlasnici biti dužni na ime pričuve uplaćivati čak pet puta više, odnosno 2,2 eura za kvadrat stana. Za stan od 50 kvadrata tada bi pričuva iznosila 110 eura, prenosi tportal.

Nastavite čitati

U fokusu

Najbrojniji strani radnici u Međimurju su Filipinci

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća Međimurske županije održanoj 22. veljače, između ostalog, razgovaralo se o priljevu stranih radnika na međimurskom području, te sigurnosnoj situaciji o čemu su GSV izvijestili predstavnici Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić i Nenad Plevnjak.

O aktualnom broju stranih radnika u Međimurju govorio je Krunoslav Gosarić, istaknuvši da je u Međimurskoj županiji trenutno zaposleno oko 3600 stranih državljana, dok ih je na kraju 2023. godine bilo 2874. U Međimurju su najbrojniji Filipinci, potom Nepalci i Indijaci, a najviše ih je zaposleno u metaloprerađivačkoj industriji te građevinarstvu. Iz PUM-a ističu da sigurnosnih problema sa stranima radnicima u Međimurju nema.

Župan Međimurske županije Matija Posavec naglašava da se iz podataka iščitava vrlo važan detalj: “Vidljivo je da Međimurje nije isključiva, zatvorena sredina, što nam se ponekad znalo spočitavati. Na našem području nema incidenata poveznih s mržnjom i netolerancijom prema strancima, naprotiv, među prvima smo pokrenuli rješenja za lakšu integraciju. Uz snažniju pomoć i kontrolu s državne razine, lako bi se riješila i pitanja vezana uz kontrolu agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih državljana te problemi vezani uz loše uvjete stanovanja koje dio stranih radnika trpi.”

Zamjenik župana Josip Grivec dodaje da u integraciji stranih radnika, bez obzira na jezičnu barijeru, ulogu igra i civilno društvo te pozvao udruge da strane državljane pozivaju u svoje redove.

U raspravi je istaknuta potreba donošenja i provođenja jasne nacionalne strategije kojom bi se kontrolirale agencije za posredovanje pri zapošljavanju koje angažiraju strane radnike te im nerijetko uzimaju previsoke provizije, a ne osiguravaju im dostojne stambene uvjete. Također je zaključeno da bi nacionalna strategija trebala regulirati osnovna pitanja njihove integracije, poput učenja hrvatskog jezika, kao i pitanje zdravstvene sigurnosti.

Članovima GSV-a, aktualne podatke o kretanju na tržištu rada iznio je predstojnik Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Nikola Hren: “I dalje bilježimo blagi porast nezaposlenosti te je trenutno u evidenciji 2157 nezaposlenih, u odnosu na 43.411 zaposlenih. Nažalost, u 70 % slučajeva riječ o teško zapošljivim kategorijama ljudi, poput osoba starijih od 55 godina života, osoba s invalidnošću, te ljudi iz romske populacije. Čak 80 % vaučera HZZ-a za osposobljavanje koriste zaposleni u cilju povećanja svojih kompetencija, a najmanji interes je među nezaposlenima, što nije dobar trend.”

Član GSV-a Ivan Senčar istaknuo je da će poslodavci teško pratiti aktualno povećanja plaća u javnom sektoru, ishođeno štrajkovima u izbornoj godini, te da je PDV i dalje barijera povećanju plaća u privatnom sektoru.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje