Povežite se s nama

U fokusu

Prelog je grad koji je poželjan za život – ulažu u gospodarstvo, stambeno zbrinjavanje, turizam…

FOTO: STUDIO VIPRO

Objavljeno:

- dana

Mali grad za velike stvari. Tako bi najkraće mogli opisati Prelog, koji se iz godine u godinu naočigled razvija, a jedan je od rijetkih gradova koji nema negativan prirodni prirast. Tome sigurno doprinose demografske mjere gradonačelnika Ljubomira Kolareka i njegovih suradnika, ali i činjenica da je Prelog gospodarski sve razvijeniji.

U povodu proslave Dana grada razgovarali smo s gradonačelnikom Preloga Ljubomirom Kolarekom koji se osvrnuo na proteklu godinu, koja je unatoč svim izazovima bila itekako uspješna.

Obilaznica, novi POS stanovi, brojni europski projekti… Puno toga se ove godine realiziralo.

Tako je, ove godine zaista se puno radilo. Istaknut ću tri stvari. Izgrađena je zgrada POS – a u Prelogu. Na taj se način povećao broj stambenih jedinica, podijeljeno je 16 ključeva novim stanarima, mahom mlađim obiteljima. Građevina je projektirana kao stambena zgrada s jednom podzemnom i tri nadzemne etaže. Kupoprodajna cijena stana iznosila je 1350 eura po četvornom metru, što je daleko niže od cijena na tržištu. Imamo ideje za dalje, za možda i novu zgradu rađenu na ovaj način. Konačno je pred nama projekt izgradnje zaobilaznice Preloga, koja će donijeti puno Prelogu, njegovim stanovnicima, a posebno gospodarstvu Preloga. Eto, što se tiče termina, uvedeni su izvođači u posao, u ovom projektu Hrvatskih cesta vrijednom oko 9,45 milijuna eura. Obilaznica Preloga jedan je od ključnih projekata koji će se u sljedećih godinu i pol realizirati na području Preloga i Međimurske županije. A tu je i završetak projekta Aqua adventures, kojeg smo provodili sa mađarskom općinom Kistolmács, a sufinancirala ga he Europska unija u sklopu programa INTERREG Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. Tu su iznosi puno puta ponavljani, a ukupna vrijednost projekta iznosila je 1.547.535 eura, a dio koji se odnosi na Grad Prelog iznosio je 888.490 eura. Mislim da smo unatoč kritikama, odradili dobar posao i da će se, kada sve to skupa zaživi, dodatno urediti taj prostor i bit će jedan centar društvenog života našeg kraja.

Kakvo je stanje u Gospodarskoj zoni Sjever koja se i dalje širi?

Gospodarska zona Sjever se proširila i jedan veliki njezin dio danas je veliko gradilište. Ja često ističem i ponosan sam na naše gospodarstvo. Podatak da u 319 gospodarskih subjekata na području Grada Preloga, koji broji blizu osam tisuća stanovnika radi 3969 ljudi govori puno. Dodamo li tome 123 obrta sa minimalno tristotinjak zaposlenih zatim 425 registriranih poljoprivrednih gospodarstava na području Preloga, onda je jasno zašto često ističemo da je gospodarstvo lokomotiva razvoja Preloga i zašto ovakvu važnost dajemo našem Gospodarskom forumu, kojeg tradicionalno organiziramo krajem godine. Drago mi je da se i ove godine okupio veliki broj gospodarstvenika, da su razgovarali, razmijenili iskustva i čuli dosta novosti. Grad smo bez prireza, ulažemo upravo najviše u uvjete koji omogućuju našem gospodarstvu bolji rad, kvalitetnije uvjete za radnike i u konačnici bolji život za cijeli naš Prelog.

Pred gospodarstvom su brojni izazovi, a jedan od njih je nedostatak radne snage. Grad Prelog se aktivno uključio u rješavanje izazova zajedno s POU.

Prema Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, u POU su aplicirali 25 programa, te su za 23 dobili pozitivna mišljenja, dok se za dva programa čeka pozitivna verifikacija. Vezano uz to potpisani su ugovori o poslovnoj suradnji s 12 poslovnih subjekata, što sa tvrtkama, što sa školama i drugim institucijama. Za izdavanje odobrenja za početak rada i provedbu programa obrazovanja potreban je stručni nastavnički kadar koji će pokriti sve sektore i programe. Tako je i u tom segmentu odrađen dobar posao. Moja prva misao prilikom osnivanja bila je biti na usluzi gospodarstvenicima. Usavršavanje, prekvalifikacije i mikrokvalifikacije te učenje jezika bit će temelji Učilišta. Strani radnici za koje gospodarstvenici procijene da će ovdje ostati duže moći će učiti hrvatski jezik, dok će primjerice, voditelji pogona imati prilike učiti ili usavršiti engleski jezik radi lakše komunikacije sa stranim radnicima, ali i klijentima – dobavljačima i kupcima. Prekvalifikacije će se ponajviše odnositi na metaloprerađivačku struku te se na taj način prilagođavamo potrebama našeg gospodarstva.

Grad vodi brigu o stambenom zbrinjavaju, otvorena je POS-ova zgrada… Što dalje?

U planu je i nova stambena izgradnja. Ispod radara, da tako kažem prošla je jedna mjera koju smo ovih dana donijeli. To je Odluka o financiranju troškova zbrinjavanja građevnog otpada, kojom Grad Prelog preuzima obvezu financiranja troškova zbrinjavanja građevnog otpada za građevni otpad koji je nastao aktivnostima građenja i rušenja stambenih objekata i pomoćnih objekata na stambenim česticama. Cilj ove Odluke je poticanje vlasnika stambenih napuštenih, ruševnih zgrada da iste uklone ili da se urede, odnosno privedu svrsi. Ovom Odlukom osjetno se smanjuju troškovi uređenja stambenih čestica na području Grada Preloga. Odluka o financiranju troškova zbrinjavanja građevnog otpada samo je jedan segment u opredjeljenja Grada Preloga da se ruševni objekti koji postoje na području Grada Preloga urede ili uklone, odnosno privedu svojoj svrsi. Jedan dio odnosi se na poticanje uređenja odnosno uklanjanja ruševnih objekata, a drugi dio na povećanje novčanih kazni zbog neodržavanja i uređivanja građevina. Tako je u proceduri donošenja Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu na području Grada Preloga kojom se predlaže smanjenje jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa za 50 % kod uklanjanja ruševina zgrade zbog građenja nove zgrade ili se vrši rekonstrukcija ruševine zgrade u svrhu njezine obnove. Istovremeno je u postupku donošenja i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu kojom se maksimalno povećavaju kazne za vlasnike ili korisnike građevina koji ne uređuju vanjske dijelove građevina.

Puno pažnje posvećuje se razvoju turizma na prostoru SRC Marina. Što se sve napravilo i što još slijedi na tom prostoru?

Mislim da smo odradili dobar posao na Marini. No, uređenje Marine ne ovisi samo o nama. Ovisi i o zahtjevima Hrvatske elektroprivrede, ovisi o Međimurskoj županiji, ovisi o županijskim prostornim planovima. Moram ovdje istaknuti Festival balona, jednu sjajnu turističku manifestaciju i atrakciju. Nestvarni, prelijepi prizori iz Preloga, mogli su se vidjeti u svakom kutku Hrvatske. Preko 20 balona iz svih dijelova Europe stiglo je u Međimurje. Piloti koji su stigli iz Slovenije, Austrije ali i Engleske, Litve, Latvije i Nizozemske poletjeli su iznad velikog dravskog jezera, ali i polja i dolina donjeg Međimurja. Ljepote Preloga i Međimurja oduševile su balonaše u toj mjeri da se sljedećih godina najavljuju i prava europska i svjetska balonaška natjecanja.

Stanje škola na području Preloga tema je koja vas muči.

Odgovor je kratak i na neki je način apel. Dajte da se brinemo za naše. Jer nebriga za prije svega sportsku dvoranu u Prelogu i zgradu Osnovne škole Prelog je vidljiva sada već i slučajnom prolazniku, a kamoli onima koji te prostore koriste svakodnevno. O energetskoj obnovi sportske dvorane slušamo već godinama, ništa. O projektima o proširenju školske zgrade slušamo već godinama, pa ništa. Netko tu skuplja političke bodove na naš račun, a to nije dobro za stanovnike Preloga.

I na kraju, jedna je tema dosta aktualna, nekima i apstraktna, zelena tranizicija. Gdje je tu Prelog?

Idemo redom. Grad Prelog na prvom mjestu, Koprivnica, Krk i Osijek jedina su četiri grada koja su prošle godine dostigla stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada i tako zadovoljili EU direktive. Prelog drži poziciju najnaprednijeg i ekološki najosvještenijeg hrvatskog grada, a zajedno s Koprivnicom i jedinog koji je uspio ostvariti zacrtani cilj za 2022. i premašiti i 60 posto odvojeno prikupljenog otpada. Prelog uspješno drži poziciju uvjerljivo najnaprednijeg hrvatskog grada kad je u pitanju odvojeno prikupljanje otpada. Naravno, sve to zahvaljujući Gradskom komunalnom poduzeću Pre-kom d.o.o. iz Preloga.

U fokusu

Uvodi se program održavanja zgrada, pričuve bi mogle jako rasti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministarstvo graditeljstva objavilo je na javnom savjetovanju dugo očekivani prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Jedna od novosti je da se uvode sankcije za one zgrade koje ne donesu godišnji program održavanja, a konačno je propisan i iznos minimalne pričuve.

Godišnji program održavanja zgrade važan je dokument kojim se matematički izračunava kolika mora biti visina pričuve da bi se zgrada mogla održavati.

Na temelju pregleda i zatečenog stanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, upravitelj suvlasnicima predlaže godišnji program te oni o njemu raspravljaju, a nakon toga ga prihvaćaju, piše tportal.

Godišnji program održavanja zgrade sadrži planirane troškove, a to su: obvezni radovi, redovito održavanje (mali popravci), hitni popravci, nužni popravci (radovi koji se poduzimaju na nalog građevinskog inspektora), izvanredno održavanje, usluge (pogonski troškovi, režije…), troškovi osiguranja i ostali troškovi.

Pod obavezne radove spadaju redovito održavanje i pregled dizala, servis protupožarnih instalacija i vatrogasnih aparata, dimnjačarske usluge, dezinsekcija i deratizacija zgrade te ispitivanje gromobranske instalacije (jednom u šest godina).

Stoga ako vam upravitelj nije dostavio ovakav plan održavanja, svakako ga zatražite kako bi svi u zgradi točno znali što će se u toj godini raditi.

Pogotovo jer će prema prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada neprihvaćanje plana održavanja biti sankcionirano većim iznosom obavezne pričuve.

Visinu pričuve određuju suvlasnici zgrade natpolovičnom većinom glasova prema neto površini stambenog prostora. Dogovoreni iznos u konačnici ovisi o financijskim mogućnostima stanara i programu upravljanja zgradom.

Nakon što suvlasnici izglasaju godišnji plan aktivnosti vezanih za održavanje zajedničkih dijelova zgrade upravitelj je dužan izraditi plan predviđenih poslova za održavanje, kao i predvidivih troškova i opterećenja u narednoj kalendarskoj godini (godišnji program), a potom to na prikladan način objaviti u zgradi najkasnije do isteka tekuće kalendarske godine.

Na temelju predviđenih troškova određuje se visina pričuve izražena po kvadratnom metru stana. U izračun pričuve potrebno je uključiti eventualne izvanredne zahvate koji podrazumijevaju veće popravke ili poboljšanja na zgradi, za čije je poduzimanje potrebna suglasnost suvlasnika i koji se provode u dužem razdoblju.

Prema novom zakonu, koji je u javnoj raspravi, minimalni iznos zajedničke pričuve po metru kvadratnom korisne površine stana godišnje bi trebao iznositi 0,54 posto etalonske cijene građenja, a nju objavljuje Ministarstvo graditeljstva.

Etalonske cijene građenja podrazumijevaju sve troškove izvedbe građevinskih i drugih radova u vezi s građenjem stanova, odnosno stambenih zgrada, uključujući porez na dodanu vrijednost, osim troškova koji se odnose na zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke građevine na infrastrukturu.

Od prosinca 2022. etalonska cijena gradnje iznosi 993 eura po kvadratu stana, a to znači da je minimalna mjesečna pričuva 0,44 eura (993 eura x 0,54 posto: 12 mjeseci).

Tako bi primjerice za stan od 50 kvadrata minimalna mjesečna pričuva trebala iznositi 22 eura.

Međutim, u slučaju da zgrada nema godišnji plan održavanja, novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada predviđa kaznu u vidu toga da će suvlasnici biti dužni na ime pričuve uplaćivati čak pet puta više, odnosno 2,2 eura za kvadrat stana. Za stan od 50 kvadrata tada bi pričuva iznosila 110 eura, prenosi tportal.

Nastavite čitati

U fokusu

Najbrojniji strani radnici u Međimurju su Filipinci

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća Međimurske županije održanoj 22. veljače, između ostalog, razgovaralo se o priljevu stranih radnika na međimurskom području, te sigurnosnoj situaciji o čemu su GSV izvijestili predstavnici Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić i Nenad Plevnjak.

O aktualnom broju stranih radnika u Međimurju govorio je Krunoslav Gosarić, istaknuvši da je u Međimurskoj županiji trenutno zaposleno oko 3600 stranih državljana, dok ih je na kraju 2023. godine bilo 2874. U Međimurju su najbrojniji Filipinci, potom Nepalci i Indijaci, a najviše ih je zaposleno u metaloprerađivačkoj industriji te građevinarstvu. Iz PUM-a ističu da sigurnosnih problema sa stranima radnicima u Međimurju nema.

Župan Međimurske županije Matija Posavec naglašava da se iz podataka iščitava vrlo važan detalj: “Vidljivo je da Međimurje nije isključiva, zatvorena sredina, što nam se ponekad znalo spočitavati. Na našem području nema incidenata poveznih s mržnjom i netolerancijom prema strancima, naprotiv, među prvima smo pokrenuli rješenja za lakšu integraciju. Uz snažniju pomoć i kontrolu s državne razine, lako bi se riješila i pitanja vezana uz kontrolu agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih državljana te problemi vezani uz loše uvjete stanovanja koje dio stranih radnika trpi.”

Zamjenik župana Josip Grivec dodaje da u integraciji stranih radnika, bez obzira na jezičnu barijeru, ulogu igra i civilno društvo te pozvao udruge da strane državljane pozivaju u svoje redove.

U raspravi je istaknuta potreba donošenja i provođenja jasne nacionalne strategije kojom bi se kontrolirale agencije za posredovanje pri zapošljavanju koje angažiraju strane radnike te im nerijetko uzimaju previsoke provizije, a ne osiguravaju im dostojne stambene uvjete. Također je zaključeno da bi nacionalna strategija trebala regulirati osnovna pitanja njihove integracije, poput učenja hrvatskog jezika, kao i pitanje zdravstvene sigurnosti.

Članovima GSV-a, aktualne podatke o kretanju na tržištu rada iznio je predstojnik Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Nikola Hren: “I dalje bilježimo blagi porast nezaposlenosti te je trenutno u evidenciji 2157 nezaposlenih, u odnosu na 43.411 zaposlenih. Nažalost, u 70 % slučajeva riječ o teško zapošljivim kategorijama ljudi, poput osoba starijih od 55 godina života, osoba s invalidnošću, te ljudi iz romske populacije. Čak 80 % vaučera HZZ-a za osposobljavanje koriste zaposleni u cilju povećanja svojih kompetencija, a najmanji interes je među nezaposlenima, što nije dobar trend.”

Član GSV-a Ivan Senčar istaknuo je da će poslodavci teško pratiti aktualno povećanja plaća u javnom sektoru, ishođeno štrajkovima u izbornoj godini, te da je PDV i dalje barijera povećanju plaća u privatnom sektoru.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje