Povežite se s nama

U fokusu

Strani radnik u hrvatskim građevinskim tvrtkama je 20 posto skuplji od domaćeg

Ilustracija

Objavljeno:

- dana

Nedostatak radnika s potrebnim znanjima i vještinama sve više će postajati ključni ograničavajući razvojni problem hrvatskoga graditeljstva, ali i gospodarstva u cjelini. Hrvatska gospodarska komora provela je indikativno istraživanje o zapošljavanju strane radne snage među svojim članicama.

Istraživanjem su bile obuhvaćene veće građevinske tvrtke koje su imale zaposlene radnike iz drugih država, njih 12 ukupno. Broj stranih radnika u tim se tvrtkama kretao od 20 do 350 radnika.

Rezultate istraživanja kao i osvrt na aktualnu situaciju u građevini s obzirom na radnu snagu predstavila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj na Hrvatskom graditeljskom forumu koji organizira Hrvatski savez građevinskih inženjera danas u Zagrebu.

Forum je zamišljen kao prilika za okupljanje i javnu diskusiju bitnih dionika u sektoru graditeljstva kako bi se raspravljalo o problemima u graditeljstvu i mogućim rješenjima tih problema.

Strani radnici zaposleni u građevini dolaze iz zemalja u okružju: BiH, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije, ali i iz nešto udaljenijih zemalja poput Ukrajine, Maroka, Egipta i Turske, a u posljednje vrijeme sve je više radnika koji stižu iz dalekih zemalja kao što su Uzbekistan, Nepal, Indija, Bangladeš i Filipini. Prema komentarima poslodavaca u građevini, najbolja iskustva imaju s radnicima iz Bosne i Hercegovine te dijelom iz Makedonije i Srbije – jezične barijere nema i radnici imaju potrebne vještine.

Što se zadržavanja u hrvatskim tvrtkama tiče, u najvećemu broju zadržavaju se radnici iz Bosne i Hercegovine, a zatim iz Makedonije, Srbije, Ukrajine i Bangladeša. Radnici iz dalekih zemalja zadržavaju se na radu u Hrvatskoj kraći period od radnika iz regije.

Čest je slučaj da određen broj tih radnika vrlo lako i brzo, bez objašnjenja, napušta posao u hrvatskim građevinskim tvrtkama.

– Iako je uvriježeno mišljenje da je strani radnik jeftiniji pa da zato domaći poduzetnici uvoze radnike, to ipak nije tako. Traženje radnika, trošak dozvola, prevoditelji, učenje i stručna obuka stvaraju određeni trošak koji nije zanemariv. Zbog svih tih dodatnih troškova strani radnik je oko 20 posto skuplji od domaćeg – ističe Čagalj.

Problem u privlačenju radnika građevinske struke u Hrvatsku su i neadekvatna primanja zaposlenih. Naime, prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u građevinarstvu znatnije zaostaju za prosjekom.

Čagalj ističe da dugoročno rješenje problema stručne radne snage ipak ne leži u uvozu stranaca. S obzirom na to da nije izgledno kako će se u kratkome roku popraviti raspoloživost građevinskih stručnjaka na domaćemu tržištu, treba započeti s drugim mjerama radne politike.

Utjecaj stranih radnika može se promatrati i kroz produktivnost po zaposlenome koja se zadnjih godina povećava, ali je još uvijek dosta niža nego što je bila u 2008. Najslabija točka hrvatskoga građevinskog sektora svakako je produktivnost rada.

Broj zaposlenih u djelatnosti građevinarstva u drugome kvartalu 2023. iznosio je 115.000, što je više od sedam posto od ukupnog broja zaposlenih u RH.

U 2016. godini broj zaposlenih u graditeljstvu pao je na oko 86 tisuća, dok je na HZZ-ovu popisu bila oko 21 tisuća nezaposlenih građevinske struke. U građevinskome sektoru izgubljeno je više od 60 tisuća radnih mjesta. Nameće se zaključak da je upravo u tom periodu veliki broj domaćih radnika otišao raditi u inozemstvo.

Više o svemu pročitajte OVDJE

U fokusu

Najbrojniji strani radnici u Međimurju su Filipinci

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća Međimurske županije održanoj 22. veljače, između ostalog, razgovaralo se o priljevu stranih radnika na međimurskom području, te sigurnosnoj situaciji o čemu su GSV izvijestili predstavnici Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić i Nenad Plevnjak.

O aktualnom broju stranih radnika u Međimurju govorio je Krunoslav Gosarić, istaknuvši da je u Međimurskoj županiji trenutno zaposleno oko 3600 stranih državljana, dok ih je na kraju 2023. godine bilo 2874. U Međimurju su najbrojniji Filipinci, potom Nepalci i Indijaci, a najviše ih je zaposleno u metaloprerađivačkoj industriji te građevinarstvu. Iz PUM-a ističu da sigurnosnih problema sa stranima radnicima u Međimurju nema.

Župan Međimurske županije Matija Posavec naglašava da se iz podataka iščitava vrlo važan detalj: “Vidljivo je da Međimurje nije isključiva, zatvorena sredina, što nam se ponekad znalo spočitavati. Na našem području nema incidenata poveznih s mržnjom i netolerancijom prema strancima, naprotiv, među prvima smo pokrenuli rješenja za lakšu integraciju. Uz snažniju pomoć i kontrolu s državne razine, lako bi se riješila i pitanja vezana uz kontrolu agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih državljana te problemi vezani uz loše uvjete stanovanja koje dio stranih radnika trpi.”

Zamjenik župana Josip Grivec dodaje da u integraciji stranih radnika, bez obzira na jezičnu barijeru, ulogu igra i civilno društvo te pozvao udruge da strane državljane pozivaju u svoje redove.

U raspravi je istaknuta potreba donošenja i provođenja jasne nacionalne strategije kojom bi se kontrolirale agencije za posredovanje pri zapošljavanju koje angažiraju strane radnike te im nerijetko uzimaju previsoke provizije, a ne osiguravaju im dostojne stambene uvjete. Također je zaključeno da bi nacionalna strategija trebala regulirati osnovna pitanja njihove integracije, poput učenja hrvatskog jezika, kao i pitanje zdravstvene sigurnosti.

Članovima GSV-a, aktualne podatke o kretanju na tržištu rada iznio je predstojnik Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Nikola Hren: “I dalje bilježimo blagi porast nezaposlenosti te je trenutno u evidenciji 2157 nezaposlenih, u odnosu na 43.411 zaposlenih. Nažalost, u 70 % slučajeva riječ o teško zapošljivim kategorijama ljudi, poput osoba starijih od 55 godina života, osoba s invalidnošću, te ljudi iz romske populacije. Čak 80 % vaučera HZZ-a za osposobljavanje koriste zaposleni u cilju povećanja svojih kompetencija, a najmanji interes je među nezaposlenima, što nije dobar trend.”

Član GSV-a Ivan Senčar istaknuo je da će poslodavci teško pratiti aktualno povećanja plaća u javnom sektoru, ishođeno štrajkovima u izbornoj godini, te da je PDV i dalje barijera povećanju plaća u privatnom sektoru.

Nastavite čitati

U fokusu

I profesionalni vatrogasci traže jednaku plaću za jednak rad

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon uredbi Vlade o plaćama zaposlenih u javnim službama oglasili iz Koordinacije sindikata i udruga profesionalnih vatrogasaca.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Vlada RH propustila je priliku da ujednači plaće profesionalnih vatrogasaca zaposlenih u javnim vatrogasnim postrojbama, odnosno vatrogasaca na lokalnoj i regionalnoj razini s plaćama profesionalnih vatrogasaca na državnoj razini.

Naime, iako obavljaju poslove iste složenosti, vatrogasci zaposleni u brojnim JVP-ima i DVD-ovima već duže vrijeme imaju manje plaće od svojih kolega zaposlenih u državnoj službi. Uredba o dodacima, predviđena Zakonom o vatrogastvu, kojima bi se uvećali koeficijenti profesionalnih vatrogasaca s obzirom na povećanu opasnost za život i zdravlje, osobno vatrogasno zvanje i odgovornost u sustavu hijerarhije rukovođenja nije donesena.

Umjesto ujednačavanja, usvojenom Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi stvoren je jaz u plaćama svih profesionalnih vatrogasaca na lokalnoj i regionalnoj razini u odnosu na državnu.

Apsurd je što je na ranijim sastancima socijalnih partnera usuglašen minimalni koeficijent profesionalnog vatrogasca 1,05, no u Pravilniku Glavnog vatrogasnog zapovjednika, umanjen je na 0,897 radi usklađenja s koeficijentima u državnoj službi, da bi nakon jučerašnje Uredbe Vlade RH koeficijenti u državnoj službi bili značajno povećani, a koeficijent vatrogasaca na lokalnoj razini ostao je 0,897.

Osim toga, i gotovo godinu dana nakon stupanja na stanju Pravilnika o klasifikaciji radnih mjesta, neke vatrogasne postrojbe u Hrvatskoj još uvijek nisu uskladile svoje poslovanje s odredbama Pravilnika o kvalifikaciji radnih mjesta, te vatrogasci ne ostvaruju minimalna prava propisana tim Pravilnikom, odnosno Zakonom o vatrogastvu.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Udruga sindikata profesionalnih vatrogasaca Republike Hrvatske, Udruga profesionalnih vatrogasca Hrvatske i Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije, Odbor za vatrogastvo, od ovog mjeseca okupljeni u Koordinaciji sindikata i udruge profesionalnih vatrogasaca, obratili su se dopisima prvo Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, zatim i Vladi tražeći sastanak radi rješavanja pitanja jaza u plaćama vatrogasaca na lokalnoj i regionalnoj u odnosu na državnu razinu te drugih nagomilanih problema u položaju vatrogasaca. No, sluha nema.

Koordinacija sindikata i udruge profesionalnih vatrogasaca, pozivaju Vladu na dijalog kako bi se do kraja mjeseca ispravila postojeća nepravda. U protivnome, spremni su na poduzimanje svih aktivnosti radi ostvarenja svog cilja – jednake plaće za jednak rad.”

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje