Povežite se s nama

Život i društvo

Je li to moguće: nisu postavili žlijeb, nova fasada je uništena

Objavljeno:

- dana

(NE)BRIGA

– Je li ova zgrada uništena u ratu? – pitali su našeg čitatelja (podaci poznati redakciji) turisti koji su, šetajući Varaždinom i šetalištem Vatroslava Jagića, stigli pred – sinagogu.

Ostao je šokiran: nije znao kako im objasniti da je riječ o sinagogi, objektu izgrađenom još sredinom 19. stoljeća koji polako, ali sigurno propada iako je preživio oba svjetska, a potom i Domovinski rat.

Džungla u centru

I dok pogled iz Cesarčeve ulice otkriva oronulo pročelje, čitatelj nas poziva da prijeđemo zaštitnu ogradu i na licu mjesta se uvjerimo da to nije najžalosniji i najgori prizor. S bočne strane sinagoge dočekuje nas prostor obrastao visokim raslinjem i korovom. Džungla u samom centru grada.

– Pogledajte fasadu! – pokazuje nam Varaždinac glavni razlog zbog kojeg nas je pozvao. Stražnje i bočna pročelja sinagoge u potpunosti su bili obnovljeni prije kojih sedam godina. Međutim, sve je pošlo po zlu prije tri ili četiri godine, kada su s bočne strane ukradeni bakreni žljebovi.

– Ponovno je postavljen samo jedan žlijeb, dok drugog ni dan danas nema, pa se voda slijeva direktno po fasadi. Cijeli ovaj dio je u potpunosti uništen. Ne razumijem zašto se to dopustilo. Zar u Gradu Varaždinu doista nemaju novca za kupnju najobičnijeg žlijeba? Umjesto da su odmah reagirali, ništa ne čine godinama i sada će trebati uložiti puno novca da bi se ovo saniralo – sliježe ramenima razočarani čitatelj. Teško je objasniti takvu nebrigu, posebno ako se zna da je do 2009. godine, kada su svi radovi stali, u obnovu pročelja i druge radove uloženo više od četiri milijuna kuna. Novac je bačen u vjetar zbog žlijeba vrijednog stotinjak kuna…

 

Beskućnici su skinuli prozor, postavili stolac i noće u sinagogi

– Žljebovi, koji su, nažalost, bili otuđeni te je u tom razdoblju i nastala djelomična šteta na pročelju, bili su zamijenjeni, no budući ne postoji 24-satni nadzor, bili su ponovo otuđeni. Upravni odjel za komunalni sustav i urbanizam planira ponovo postaviti privremeni i jeftiniji PVC žlijeb na navedena mjesta radi zaštitite i sprječavanja daljnjeg propadanja zgrade – najavili su iz Grada Varaždina.

Potvrdili su da je u sinagogu do 2009. bilo uloženo oko četiri milijuna kuna. – U tu cijenu su uračunati i drugi radovi, a to je prvenstveno micanje svih naknadnih intervencija u prostoru koje su se dogodile tijekom zadnjih desetljeća (betonski balkon za potrebe kina, projekcijska dvorana te sve ostale intervencije u prostoru), a tu su i troškovi izrade projekte dokumentacije za obnovu i prenamjenu bivše sinagoge u Galerijski centar Varaždin – pojašnjavaju.

Urušena ograda

Puno je uloženo. Međutim, u sinagogi već godinama spavaju beskućnici. – Pogledajte, ovdje su skinuli prozor. Postavili su plastični stolac i na njega stavili cigle kako bi lakše mogli ući unutra. Ovdje se okupljaju i narkomani. Nije to jedini problem. Sa stražnje strane, u blizini dječjeg vrtića, bila je postavljena zaštitna ograda, no i ona je gotovo u potpunosti uništena – pokazao nam je Varaždinac.

– Kako se može i vidjeti, zgrada koja je zapravo “gradilište” zaštićena je koliko je to bilo moguće, pa je na prednju stranu stavljena zaštitna ograda, dok su svi otvori zatvoreni daskama. Budući da prostor nema 24-satni nadzor zaštitarske službe, u prostor je moguće provaliti. Budući da u samoj zgradi ne postoji vrijedna imovina koju bi se moglo otuđiti, angažiranje zaštitarske službe bilo bi neekonomično. Primijećeno je da su u par navrata u prostor ulazile neovlaštene osobe, no to su bile rijetke pojave. S obližnjom Policijskom postajom Varaždin i ophodnjama bilo je dogovoreno da obrate pozornost na objekt u noćnim satima – navode iz Grada.
Potvrdili su i to da se ograda sa stražnje strane djelomično urušila, te najavili da će to također biti sanirano.

“Obnova nije stala zbog nedostatka volje”

Iz Grada ističu da s obnovom sinagoge 2009. nije stalo zbog nedostatka volje. 
– Riječ je atraktivnom, vrijednom i u velikoj mjeri samoodrživom projektu od koje treba stvoriti arhitektonsku i sadržajnu atrakciju. Procijenjena vrijednost cijele investicije je oko 30 milijuna kuna, a to je iznos koji Grad od 2009. nije mogao osigurati iz vlastitog proračuna, nego je odlučeno sufinanciranje zatraži kroz fondove EU – istaknuli su. Dosad je bio objavljen samo jedan odgovarajući natječaj, početkom 2014., no projekt nije prošao. Najavljuju da će projekt sinagoge, kao dio širokog integriranog projekta razvoja kulturne baštine Varaždina u funkciji turizma, prijaviti na Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, specifičnog cilja 6c1 „Povećanje zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje kulturne baštine“.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

FOTO Udruga “Životni zov”: Brinemo se o 80-ak mačaka u Varaždinu, bespomoćni smo jer ih više nemamo gdje smjestiti

Objavljeno:

- dana

I dok naveliko najavljivan projekt izgradnje skloništa za mačke na prostoru Beli kipi kod rijeke Drave još uvijek postoji samo kao ideja, više od godinu i pol od njegova predstavljanja Udruga “Životni zov” još je uvijek jedina organizacija u Varaždinu koja se brine o napuštenim mačkama.

Na konferenciji za medije održanoj u veljači prošle godine tadašnja zamjenica gradonačelnika Sandra Malenica, tadašnji direktor Čistoće Davor Skroza i tadašnji predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan rekli su da se početak realizacije projekta očekuje krajem prošle ili početkom ove godine, no to se nije ostvarilo, iako je zakonska obveza jedinice lokalne samouprave da osigura sklonište za životinje, u ovom slučaju mačke jer, što se tiče pasa, konce u rukama drži Udruga “Spas”.

Zbrinjavanje životinja

Udruga “Životni zov” službeno je osnovana u veljači 2020., a jedine dvije stalno aktivne članice trenutno su Jasenka Gott i Martina Grabar, uz nekolicinu vrijednih volontera koji im pomažu. S aktivnijim radom započele su otprilike pola godine prije osnutka Udruge, a obje se odmalena bave zbrinjavanjem napuštenih životinja. Naposljetku su se odlučile samo za mačke jer za njih u gradu nije bilo nikakvog skloništa, rekla je Jasenka Gott.

U njezinoj vikend-kući, koja je u početku bila jedini smještaj, trenutno se nalazi 60-ak mačaka, a još ih je 20-ak na uređenim hranilištima.

– Počeli smo od nule, bez ijednog transportera, da bismo danas imali 10-15 transportera i kaveza, a prostor je bio samo moja vikend-kuća. Nedavno smo napravili četiri otvorena boksa s drvenim kućicama, u kojima trenutno imamo 18 zbrinutih mačaka, a pri kraju je grijani zatvoreni prostor od 24 kvadrata, gdje ćemo smjestiti male mačke i one koje su najhitnije. Međutim, to nije adekvatan smještaj jer moramo imati prostor za izolaciju, prostor gdje su odvojene mačke dobnih granica, bolesne, ovakve, onakve, ali moramo biti zadovoljni i s ovim s obzirom na to da prije nismo imali ništa – ispričala je Jasenka Gott, dodavši da su lani od Grada i Županije dobili malu, ali vrijednu financijsku pomoć, a ove godine od Grada nešto veću, što im je pomoglo da pokriju veterinarske troškove i započnu s izgradnjom navedenih prostora.

Apel građanstvu

S obzirom na to da se dnevno brinu o 80-ak mačaka, ta jednokratna pomoć Grada nije im ni blizu dovoljna, pa konstantno ulažu vlastita sredstva, a vrlo su zahvalni i građanima na donacijama, bez kojih sve što su postigli ne bi bilo moguće.

– Moram reći da se građani sve više uključuju. Trebalo je vremena da doznaju za nas, ali svejedno, probudila bih Varaždince jer vidim da dosta donacija stiže od svih iz okolice, a iz Varaždina puno slabije – ističe Gott.

Osim u donacijama, Udruzi “Životni zov” pomoć je potrebna i u ljudstvu. Apeliraju na ljude dobre volje da im dođu pomoći, prije svega baviti se mačkama, ali i uskočiti oko marketinga, promidžbe, nabave materijala za dogradnju prostora, dati pokoji savjet… Ako pak netko želi pomoći, ali nema vremena, i donacija u vrijednosti od jedne kave od velike je pomoći.

– Što se tiče donacija, ljudi su ponekad skeptični jer su imali jako neugodnih iskustava s udrugama. Međutim, nas svatko može pratiti, tražiti informacije u svakom trenutku, sve ćemo vam pokazati i dati. Ne želimo probleme jer nam je u interesu da stvarno zbrinemo što veći broj mačaka. Prvenstveno nam nedostaje hrane, koje na dnevnoj bazi trošimo velike količine – otkriva Gott.

Apel Gradu

Ipak, najveći problem je smještaj. Ove godine, govori Gott, više je napuštenih mačaka nego prošlih godina. Njih dvije problem ne mogu riješiti same.

– Broj koji smo mi zbrinuli zvuči puno, ali mislimo da ih ima puno više, oko 500, koje mi, nažalost, ne možemo nigdje smjestiti. Problem je kod tvornica i tvrtki… mnogo je mačaka koje se iz godine u godinu razmnožavaju, nisu sterilizirane i završavaju pod kotačima, pojedu ih lisice ili umru od bolesti, i to u velikim mukama. Mislili smo da se to smanjilo zbog apela da građani steriliziraju svoje mace, ali prevarili smo se – objašnjava Varaždinka te dodaje da i druge udruge u Hrvatskoj i svi koji se time bave pucaju po šavovima.

– Onda sjednete i razmišljate koju mačku danas mogu preuzeti, koju ne mogu, gdje da ih smjestim, gdje da nađem komadić prostora. Mačka s ceste ne može odmah među ostale; mora neko vrijeme biti u izolaciji da se vidi u kakvom je stanju i da ne bismo ugrozili ostale mačke. A svaki dan imamo dojava nebrojeno puno… – bespomoćna je Gott.

Tu trebaju pomoć prvenstveno od Grada, navodi. Za početak to ne treba biti ogromno zdanje, već je dovoljna neka kuća koja se može preurediti za te potrebe. Zašto je projekt od početka priče stao, ne znaju, kao ni jesu li sredstva osigurana ili ne.

– Priče su bile velike, azil je već odavno trebao biti izgrađen. Mi sad pregovaramo s njima da vidimo što se dogodilo i čekamo termin za sastanak da nas se sasluša. Varaždin se predstavlja kao grad kulture, cvijeća i baroka, brinemo se o svemu. Zašto ne bismo bili i grad koji se brine o napuštenim životinjama? – dodaje i ujedno apelira na građane da pomognu tako da kada pronađu malu mačku, ne ostave je na cesti, već da je smjeste kod sebe barem na dan-dva jer Udruga često nije u mogućnosti istog trena doći po životinju, najčešće zato što je nemaju gdje smjestiti.

Za koji dan već će se organizirati i pronaći neki drugi privremeni smještaj te pokriti veterinarski troškovi i troškovi hrane.

Udomljavanje

No, da bi mogli stalno zbrinjavati nove mačke u uvjetima koje imaju, najprije moraju neke od njih udomiti.

– Molimo građane da se jave za udomljavanje, to ide jako slabo. Jednu udomimo, tri dobijemo. Jednu udomimo, dvije dobijemo. Pa dvije udomimo, četiri dobijemo, i tako stalno. Oko hranilišta su ljudi također skeptični. Ako ne možete udomiti, napravite zimske kućice, ostavite im posudice s hranom. To je za prvu silu jako dobro, a mi ćemo ih kastrirati ili sterilizirati, to je obvezno. Razmišljanje da će se ti mačići i mačke sami snaći u prirodi i preživjeti, to više ne stoji. Vremena su se promijenila, one to više nisu u stanju… preživjet će možda dvije-tri godine i nakon toga se razboljeti. Osim toga, ljudi misle da će mačke zagaditi prostor, no upravo je suprotno. One će ga čistiti, brinuti se o tome da se oko zgrada, kontejnera i kanti ne skupljaju miševi i štakori. One će okoliš održavati čistim, ali trebaju našu pomoć – zaključila je Jasenka Gott.

Edukacija građana s fokusom na mlade

Između ostaloga, plan Udruge je edukacija građana svih dobi, s fokusom na mlade.

– Dobili smo nekoliko poziva iz osnovnih i srednjih škola. S nekima sam razgovarala i održala mala predavanja, to je početak. No, definitivno bismo se htjeli fokusirati na mlađu dobnu skupinu jer treba usaditi tu ljubav prema životinjama i dobar odnos prema njima, da ne budu grubi, da im ne rade zlo, nego da se brinu o njima i pomažu im – otkriva Gott.

Nastavite čitati

Život i društvo

Udruga mladih Hiperaktivni Cestica poziva na kestenijadu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga mladih Hiperaktivni Cestica nastavlja druženja u jesenskom tonu.

Za subotu, 23. listopada, pripremili su kestenijadu kod skloništa u Cestici. Početak je od 17 sati. Svirat će treš.

– Sve je osigurano osim dobre volje, to jedino tražimo da ponesete sa sobom. Vidimo se! – poručuju iz Udruge mladih.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje