Već 21 godinu ožujak je mjesec tijekom kojega se dodatno podiže svijest o prevenciji raka debelog crijeva. Dobra vijest je pritom da je mogućnost prevencije raka debelog crijeva vrlo visoka, navode iz Županijske lige protiv raka Čakovec.

Preporučeno je da se od 50. godine života započnu redoviti gastroenterološki pregledi, a male promjene životnog stila također čine veliku razliku.

Primjerice, preporučuje se prehrana koja je bogata voćem i povrćem te da se ograniči unos crvenog mesa. Čak i polusatno hodanje može imati pozitivan učinak na zdravlje.

Iz Registra za rak

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak debelog crijeva drugi je najčešći oblik raka kod muškaraca (iza raka pluća) i žena (iza raka dojke).

Od ukupnog broja dijagnosticiranih slučajeva raka u Hrvatskoj, na ovu zloćudnu bolest otpada 15 do 16 posto slučajeva kod muškaraca i 13 do 14 posto slučajeva kod žena.

Rak debelog crijeva ili kolorektalni karcinom je inače jedan od najčešćih oblika zloćudnih oboljenja u svim razvijenim zemljama sa zabrinjavajućim trendom porasta učestalosti.

Smatra se da će u razvijenim zemljama od raka debelog crijeva tijekom života oboljeti približno 4,6 posto muškaraca i 3,2 posto žena, a omjer incidencije i mortaliteta između muškaraca i žena iznosi 1,05:1, objavila je Hrvatska liga protiv raka.

U Aziji i Africi ovaj oblik raka je značajno rjeđi, što upućuje na činjenicu da stil života, prehrana i okoliš u razvijenim zemljama svijeta ne idu na ruku čovjeku, nego naprotiv, protiv njega i njegova zdravlja.

Upravo iz tih razloga pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva čiji je cilj što ranije dijagnosticiranje. To bi u petogodišnjem razdoblju rezultiralo smanjivanjem smrtnosti od raka debelog crijeva za 15 posto.

Programom je obuhvaćena ukupna populacija u dobi od 50 do 74 godine, a svi građani imaju jednaku mogućnost sudjelovanja u programu probira, što znači i oni socijalno najugroženiji.

Rizici i uzroci

Ono što je dosad poznato o ovoj vrsti raka je činjenica da se rizik oboljenja od raka debelog crijeva povećava s životnom dobi, pa se tako najčešće dijagnosticira poslije 50. godine života.

Najčešći simptomi su umor, anemija, polipi, krvava stolica i bolovi u abdomenu, no oni nisu uvijek prisutni ni specifični.

U 90 posto slučajeva nastaje zbog niza različitih čimbenika, navodi Liga protiv raka, a u pet do 10 posto slučajeva rak nastaje zbog mutacija koje se nasljeđuju unutar obitelji.

Određeni pojedinci imaju povećani rizik za razvoj raka debelog crijeva, kao što su pojedinci koji unutar obitelji imaju dva ili više članova s dijagnosticiranim rakom debelog crijeva ili polipima.

Nadalje, u dva do pet posto slučajeva za nastanak ove vrste raka odgovorni su različiti nasljedni sindromi, kao što su Lynch sindrom, sindrom familijarne adenomatozne polipoze i MUTYH asocirana polipoza.

Lynch sindrom je nasljedni poremećaj koji povisuje rizik za različite vrste raka, pri čemu je u 80 posto slučajeva to rak debelog crijeva, a u 60 posto rak endometrija.

Familijarna adenomatozna polipoza (FAP) je nasljedni poremećaj koji vodi razvoju raka debelog crijeva do 40. godine života. FAP uzrokuje brojne polipe u debelom crijevu, koji se kod 50 posto bolesnika javljaju do 15. godine i u 95 posto do 35. godine.

Genetski test za nasljedne oblike raka debelog crijeva može procijeniti rizik pojedinca i/ili obitelji za razvoj raka.

Genetski test za nasljedne oblike raka debelog crijeva testiraju značajne kliničke gene kao što su MLH1, MSH2, APC, MSH6, PMS2, i MUTYH gen koji značajno povećavaju rizik za maligno oboljenje.

Pojedinci, koji imaju obiteljsku povijest raka debelog crijeva ili sindroma koji je povezan s povećanim rizikom za rak debelog crijeva, mogu se posavjetovati sa svojim liječnikom kako bi započeli preglede prije 50. godine života.