Povežite se s nama

U fokusu

Kako su Mihalići iz Kneginca stekli bogatstvo: Anđelko zarađivao na zemljištima, sin Filip krivotvorio novac, a potom i covid testove

Objavljeno:

- dana

Više od tjedan dana je prošlo od kad je 24 sata objavio da je Filip Mihalić iz Gornjeg Kneginca, inače sin bivšeg načelnika te općine, bivšeg saborskog zastupnika i utjecajnog HDZ-ovca Anđelka Mihalića i utjecajne majke odvjetnice Sanje Mihalić, krivotvorio COVID testove. Međutim, institucije ne reagiraju, nema privođenja i akcija koje smo navikli gledati. Iz policije su medijima tek kratko rekli da je istraga u tijeku te da se uključio i Interpol.

Štoviše, čak i premijer Plenković pokušava marginalizirati ovaj slučaj iako je riječ o očitim malverzacijama koje su rezultirale višemilijunskom zaradom za obitelj Mihalić na, kako se može iščitati iz brojnih tekstova istraživačkih novinara, očito upitan način.

Anđelko Mihalić bio je HDZ-ov saborski zastupnik od 2008. i 2011.

Ono što je manje poznato je da je Mihalić od 1980. godine pa do 1984. godine bio predsjednik Saveza socijalističke omladine Jugoslavije u Knegincu. Kasnije se isticao kao veliki domoljub.

Bio je i u varaždinskoj županijskoj Skupštini, te povjerenik Vlade u Općini Gornji Kneginec. Potom je sve do 2004. godine obnašao dužnost načelnika. Sad je predsjednik kneginečkog HDZ-a. Prema pričama mještana Donjeg Kneginca, Mihalić je često viđen, od devedesetih pa do danas, s utjecajnim HDZ-ovcima na državnoj razini.

Supruga Sanja poznata je odvjetnica, a trenutno obnaša i dužnost predsjednice Upravnog vijeća varaždinske Bolnice.

Nagli uspon

Njihov sin Filip Mihalić, sada 24-godišnjak, u medijima se 2017. godine predstavljao kao mladi “inovator i zastupnik za proizvodnju tekstila s nanotehnologijom”. No taj posao sa tekstilom očito nije dobro išao jer tvrtka do 2019. nije imala nikakvih prihoda. Onda je počela pandemija, obični smrtnici bili su zatvoreni u svojim kućama, nije se išlo ni na posao. Pandemija je sa sobom donijela i krizu, koju osjećamo i danas kad nam inflacija ˝jede˝ plaće, a troškovi života rastu. Neki su ipak na pandemiji i krizi itekako zaradili, i to ne malo.

Tvrtki Buryen, čiji je Filip vlasnik i direktor, tata Anđelko prokurist, a smještena je na adresi gdje mama Sanja ima odvjetnički ured, naglo su porasli prihodi. Skriveni od očiju javnosti otac i sin pokrenuli su posao s COVID testovima, a navodno i s maskama.

Testove za koronu prvo su uvozili od licenciranog proizvođača iz Kine, tvrtke Xiamen Boson Biotech. No, kako su objavili novinari 24 sata, a sumnje potvrdili i istražitelji, počelo je krivotvorenje testova u Turskoj, a prepakiravali su ih u Varaždinu. Pakiranje se odvijalo u hali kod varaždinske istočne obilaznice, a kako doznajemo, tamo su radili i ljudi iz našeg kraja. Obećavala se dobra plaća, kažu nam ljudi koji su dobili poziv da dođu tamo raditi.

Dokazni materijali

Upućeni izvori i hrpa dokaznog materijala, upućuju na to da je tijekom 2022. godine Mihalić, uz pomoć turskih veza, pokrenuo vlastitu proizvodnju gotovo identičnih testova, na kojima stoji oznaka kineske firme Xiamen. Jedino su štapiće za testiranje morali nabavljati odvojeno, od druge kineske firme.

Kako smo već spomenuli, prihodi Buryena bili su gotovo nikakvi do 2020. godine, sve do pandemije koronavirusa. Tu godinu Mihalićeva tvrtka završava s 442.000 eura prihoda, a sljedeću s čak 3.47 milijuna eura prihoda. Zanimljivo je i da su 2020. imali jednu zaposlenu osobu, a sada imaju dvije.

Od Mihalićeve firme testove su nabavljali i bolnice, domovi zdravlja, zavodi za javno zdravstvo… Iako je još 2020. bio osuđen za krivotvorenje novca. U sklopu međunarodne policijske operacije “Green heart” na području svih zemalja Europe, u mrežu austrijske policije upao je i Filip Mihalić iz Varaždina. Krajem studenoga 2019. varaždinski su policajci utvrdili da je Filip od kraja travnja do kolovoza 2018. narudžbama preko internetske platforme Darknet više puta nabavio više desetaka komada krivotvorenih novčanica u apoenima od 50 eura s ciljem ostvarenja zarade stavljanjem takvog novca u optjecaj kao pravog. Filip je tad zaradio kaznenu prijavu za krivotvorenje novca. Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu ubrzo ga je optužilo za krivotvorenje novca. Presudom Općinskog suda u Varaždinu od 11. veljače 2020. godine Filipu je izrečen pridržaj izricanja maloljetničkog zatvora u trajanju od jedne godine.

Država nabavljala testove

Državi i njenim institucijama to nije smetalo pa su isplaćivani milijuni kuna za nabavu krivotvorenih covid testova. Spomenimo i da su Filipu Mihaliću zabranili  uvoz jedne pošiljke COVID testova jer nije imao ispravnu dokumentaciju. Ni to državi nije smetalo.

Također, prije nekoliko mjeseci prijavljen je za prijetnje i silovanje.

Ali to nije sve.

Prema pisanju 24 sata, 2018. godine Filip se jedne subote oko podne u BMW-u X5 našao na graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska. Krenuo je u Sloveniju samo s vozačkom dozvolom. Zatim je 10. ožujka 2019. godine, pred svitanje Filip pijan sjeo za upravljač moćnog BMW-a X5. Prometni policajci zaustavili su ga u središtu Varaždina. Izmjerili su mu 1,22 g/kg alkohola pa su ga uhitili i zadržali do poslijepodneva, dok se nije otrijeznio. Nakon toga varaždinski mu je sud izrekao zabranu upravljanja vozilima B kategorije, pa je privremeno ostao bez vozačke dozvole. Oduzeta vozačka dozvola zbog pijanstva Filipu nije bila zapreka da se zaputi na more. Dana 28. lipnja iste godine, oko jedan u noći, Filip je u Promajni kraj Makarske opet bio pijan za upravljačem BMW-a X5. Vozio je jednosmjernom ulicom u suprotnom smjeru. Policajci su ga pokušali zaustaviti, ali Filip se na to oglušio. Nije im uspio umaknuti. Alkotest je pokazao da je pod utjecajem alkohola. Izmjerili su mu 1,35 g/kg. Osim što je bio pijan, upravljao je vozilom u vrijeme izrečene mu zabrane, pa su ga i tada uhitili. U policijskim prostorijama zadržali su ga do triježnjenja, nakon čega je završio kod suca za prekršaje u Makarskoj.

Zarada na zemljištu

Obitelj Mihalić bila je u najmanju ruku dobrostojeća i prije ovog muljanja s COVID testovima, a pozamašni profit ostvarili su prepordajom zemljišta na kojem je sad smještena kneginečka gospodarska zona. Modus operandi bio je uvijek isti, kupi zemljište od svojih sumještana za sitne novce, prodaj za puno veće novce ili pak zamijeni s Općinom za zemljište čija je procijenjena vrijednost puno veća.

Kako je vidljivo iz dokumentacije koju smo dobili na uvid, tvrtke Anđelka Mihalića, a kasnije i tvrtke njegovih poslovnih partnera koje su se naknadno uključile (imena tvrtki i ljudi poznati redakciji Regionalnog), otkupljivale su zemljišta za otprilike 3 pa do 12 kuna po kvadratu. Bile su to redom oranice ili voćnjaci. Ta ista zemljišta ubrzo su ili prodali Općini (za otprilike 200 kuna po kvadratu) ili pak zamijenili za građevinska.

Kako doznajemo od naših izvora, koji su svoje tvrdnje potkrijepili pozamašnom dokumentacijom, više je kaznenih prijava upućeno DORH-u, a koje su se temeljile na malverzacijama sa zemljištem. Međutim, te su prijave ili odbačene ili nikad od institucija nije stigao nikakav odgovor. Iz svega proizlazi da je Mihalić imao dobar njuh za posao sa zemljištima.

Spomenimo i da je dio tvrtki koje su uspješno poslovale s preprodajom zemljišta bio smješten ili na adresi Općine ili pak na istoj adresi na kojoj se nalazi odvjetnički ured mame Sanje. Također, na toj adresi u varaždinskoj Stepinčevoj ulici sada se nalazi i tvrtka Buryen Filipa Mihalića iz afere krivotvorenja covid testova.

Općina jamac za kredit

Izdvojit ćemo jednu zanimljivost vezanu za spomenuto poslovanje sa zemljištima.

Jedna od tvrtki, kojoj su se često mijenjala imena direktora, a koja je prvo bila smještena u Stepinčevoj ulici, da bi se adresa preselila na adresu u Zagrebu, uspjela je otkupiti sva zemljišta na kojima se sad nalazi trgovački centar u kneginečkoj gospodarskoj zoni. I to nije sve. Oni su okrupnili čak 105 čestica, što je bilo potrebno za gradnju trgovačkog centra. Međutim, kad se o tome počelo šuškati u varaždinskom kraju, tvrtka se preselila u Zagreb, mijenja se ime direktora, a ubrzo i tvrtka mijenja ime, dolaze novi investitori koji preuzimaju i tvrtku i zemljišta. Kasnije je tamo zaista izgrađen trgovački centar, ali u tome više nisu sudjelovali Mihalić i njegova ekipa, već je centar gradila norveška investicijska i razvojna grupa.

Još je jedna zanimljivost vezana za zemljišta u gospodarskoj zoni. Partnerska tvrtka Anđelka Mihalića (podaci o tvrtki i ovlaštenim osobama za zastupanje poznati redakciji uz napomenu da su se imena direktora i ovlaštenih od tad promijenila) od Općine Gornji Kneginec kupuje za 3,5 milijuna kuna zemljišta koja je Općina dobila od države za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Tvrtka traži kredit od banke, a jamci su Mihalićeva tvrtka, ali i Općina Gornji Kneginec. Dakle, Općina prodaje zemljišta i ujedno je i jamac kupcu! Ugovor između banke i spomenutih tvrtki dobili smo na uvid.

Međutim, ta kupnja zemljišta i nije bila dobar poslovni potez kao neki raniji jer nastupa kriza i dio tih zemljišta i dalje zjapi prazan, doduše opremljen komunalnom infrastrukturom o trošku Općine.

Vrijedne nekretnine

Ipak, Mihalići posjeduju brojne nekretnine, odnosno većini nekretnina vlasnica je Sanja Mihalić. Spomenimo i da je jedan dio tih nekretnina nekad bio dio stečajne mase tvrtki u kojima je bila stečajna upraviteljica. Sve to vidljivo je iz javnih dokumenata.

Pa krenimo redom. Sanja Mihalić vlasnica je kuće s ogromnim imanjem u Ulici Halić na Varaždin Bregu. Kuća ima 277 m2 stambenog prostora, a dodatna 72 kvadrata imaju pomoćna zgrada, garaža i spremište. Golemo dvorište ima površinu od 1911 četvornih metara.

Posjeduje i ogroman stan u samom centru Zagreba, na Cvjetnom trgu, točnije u zgradi Centar Cvjetni, koju je izgradio Tomislav Horvatinčić. Sanja Mihalić u jednoj od najluksuznijih zgrada u Zagrebu posjeduje stan od 106.82 četvorna metra. Stan se sastoji od osam prostorija, i to hodnika, WC-a, kuhinje, dnevnog boravka i blagovaonice, dviju soba i blagovaonice te “prohodnog zelenog krova od još 18.32 m2”.

Mihalić u istoj zgradi ima i garažno mjesto površine 21.42 m2.

Sanja Mihalić posjeduje i stan u još jednom prilično luksuznom kompleksu – Bundek centru. Stan ima 67.46 kvadrata i spremište u podrumu od 4.18 m2. Uz to, Mihalić ima i dva parkirališna mjesta u garaži ispod zgrade.

Suvlasnica je u omjeru 50:50 kuće i dvorišta od 112 m2 u Baškoj Vodi.

U poslovnoj zgradi u Pavlinskoj ulici u Varaždinu vlasnica je četiri sobe, nekoliko hodnika, kuhinje i blagovaonice, kupaonice, WC-a i triju spremišta. Sveukupna površina je 174 m2.

Posjeduje pravo građenja u Knegincu s udjelom etažnog vlasništva u zgradi, koje se sastoji od poslovnog prostora veličine 17 četvornih metara. Sama ili sa suvlasnicima posjeduje i zemljišta, među kojima su oranice, voćnjaci, livade.

I tvrtka Buryen ima oranicu i livadu, čije je vlasništvo prebacivano s firme na firmu Mihalićevih, kako je koja išla u stečaj.

Filip Mihalić nema nekretnina na svoje ime, ali vozi Lamborghini Huracan, koji vrijedi najmanje 350.000 eura. Snimke bijelog Lamborghinija, koji nosi personaliziranu registarsku oznaku s inicijalima Filipa Mihalića, objavljene su na TikToku.

Uz to, ima i Mercedes G klase 500, također s personaliziranim tablicama na kojima su njegovi inicijali. Novi takav automobil košta više od 186.000 eura.

Kako bilo, na institucijama je da utvrde na koji način se sva ta imovina stekla isto kao što je na institucijama da istraže sve ono što su istraživački novinari do sada objavili.

U fokusu

Hoće li o zaštićenom spomeniku parkovne arhitekture u Marčanu skrbiti županijska tvrtka, Srednja škola ili netko treći?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Od 27. do 27 svibnja u Hrvatskoj se tradicionalno organizira 12. po redu Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki na nacionalnoj razini, s ciljem podizanja razine znanja javnosti i nadležnih institucija o vrijednostima botaničkih vrtova i arboretuma.

Oni ne samo da su malobrojni, već su mahom i zapušteni, poput najstarijeg zaštićenog spomenika parkovne arhitekture u Hrvatskoj – Arboretuma Opeka.

Jedini na kontinentu

Stoga nikoga ne treba čuditi da jevnost i to poglavito stručna, s velikim zanimanjem iščekuje višestruko najavljivanu revitalizaciju viničkog bisera. Podsjećamo, Arboretum Opeka je jedini postojeći arboretum u kontinentalnoj Hrvatskoj i jedan od najznačajnijih arboretuma u državi. Smješten je u Marčanu i u njemu se nalazi više od 100.000 primjeraka drveća, grmova, različitih povijuša i cvijeća. Prostire se na šezdesetak hektara površine te obuhvaća park engleskog stila šumu koja zauzima većinu površine. Uz to, u njemu je smješten i dvorac plemićke obitelji Bombelles koji je pred završetkom obnove zahvaljujući projektu njegove prenamjene u Regionalni centar kompetentnosti u poljoprivredi. Nažalost, Arboretum Opeka nije samo zaštićeni spomenik parkovne arhitekture, već je i “spomenik” ljudskoj gluposti, nemaru, te nemuštim političarima i birokraciji koja je kadra upropastiti iznimno vrijedne projekte.

Podsjećamo, Hrvatski šumarski institut napravio je još 2004. projekt revitalizacije arboretuma, dakle još prije 20 godina, a potom, 2006. inventarizaciju stabla i grmlja. Popisano je svako stablo, s točnom GPS lokacijom i zdravstvenim stanjem te opisom iz kojeg vremena potiče! Još gore, političke besmislice i smicalice upropastile su ponudu Hrvatskih šuma da o svom trošku iz Arboretuma Opeka ukloni bolesna, trula, srušena i potkornjacima napadnuta stabla. Sramotan rezultat svih spomenutih i inih propuštenih prilika vidljiv je svakome tko nogom kroči u park koji je na nešto ličio barem u vrijeme kada je o njemu, pa i dvorcu intenzivno skrbila “vrtlarska škola”. Bilo bi idealno da slijednica te obrazovne ustanove sa svojim stručnim zaposlenicima bude uključena u poslove oko održavanja i uređenja parka. Interes postoji, no kako doznajemo od ravnatelja Srednje škole prof. Dragana Brkića, tu postoji jedno veliko ali…

– Zadnjih 15-ak godina naša obrazovna ustanova koja od 2018. godine ima naziv Srednja škola “ Arboretum Opeka” – Regionalni centar kompetentnosti u poljoprivredi (Škola), nema apsolutno nikakve veze s parkom. Mi ga ne uređujemo niti na njega ne polažemo bilo kakva prava. Sve što se u njemu događa je pod ingerencijom Javne ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije koja usko surađuje s Općinom Vinica. Dosad su oni vodili brigu o tome što se događa s parkom, ali nisu imali zaposlenike, potrebnu mehanizaciju ili alat nužan za održavanje kompleksa kojeg zauzima arboretum. Stoga su nas u više navrata znali zamoliti da obavimo košnju i druge nužne poslove. Iako to Školi pričinjava troškove, nismo odbijali pomoći jer nam je situacija potpuno jasna – objasnio je Brkić.
Treba znati da osim predjela obraslih šumskom vegetacijom, park obiluje livadama, ali Škola odavno nema potrebe za korištenjem otkosa.

– Pokošena trava se nekad balirala i koristila za ishranu životinja, ali s obzirom na to da naše staje ne zadovoljavaju uvjete za držanje muznih krava, morali smo reducirati stado. Stoga nas košnja livada ne zanima jer godinama ne gospodarimo parkom, osim u slučaju da se takva naručena usluga plati. Kada je park bio pod našom ingerencijom uređivali smo staze, jezero, klupe, više puta obnavljali most…No, od trenutka kada nam je rečeno da nemamo što raditi u parku, mi smo se fokusirali na druge projekte – ističe naš sugovornik od kojeg doznajemo da ustanova kojom rukovodi u revitalizaciju parka uključena od samih početaka natječaja.
Odnosno, zaposlenici Škole sudjelovali su 2022. godine na inicijalnim sastancima s ciljem da uopće doznaju o čemu je zapravo riječ i što će se sve raditi.

Puno ideja

– imali smo puno ideja, primjerice da se urede šetnice i šumski pojas, ali je ispalo da to zahtjeva silnu pripremljenu dokumentaciju poput građevinskih dozvola. Rokovi su bili iznimno kratki te se uglavnom pristupilo problematici uređenja staza. Da smo znali koliko će se odugovlačiti s natječajem, projekt bismo puno bolje pripremili. Natječajem je predviđeno ograđivanje obnovljenog parka, njegova zaštita video nadzorom, izgradnja vanjskog parkirališta s kapacitetom za 500 – 600 vozila i uređenje kontrolno – propusnog punkta za posjetitelje. Bude li sve kako je zamišljeno, na ulazu će biti suvenirnica, a kompleks će imati uređeni sanitarni čvor i manji kafić za osvježenje… – objasnio je Brkić.

Južna strana parka dobit će gospodarsku zgradu u kojoj će biti smještena sva potrebna mehanizacija za održavanje parka, a škola će na korištenje dobiti površinu za uređenje vrta sa začinskim i drugim biljem.

– Projekt je koncipiran na način da se park maksimalno iskoristi u turističke svrhe. Stoga su autori predvidjeli još neke objekte i punktove u njemu. No čega će sve na kraju biti, o tome sada ne želimo špekulirati. Kako će se pak, i u kojoj mjeri hortikulturno urediti park, nije nam poznato jer taj dio projekta nismo vidjeli. Kako sada stvari stoje, sasvim je izgledno da će se oformiti tvrtka pod okriljem varaždinske županije koja će brinuti o održavanju parka. Mi očekujemo da će se ipak raspisati natječaj u tom smislu jer je škola itekako zainteresirana preuzeti takav posao. No, prvo treba pričekati da na aktualnom natječaju prođe jedan od dva prijavljena projekta koji će odrediti sudbinu Arboretuma Opeka. Za onaj iz Varaždinske županije znamo da je koncipiran za njegovu revitalizaciju, dok projekt natjecatelja iz Karlovačke županije ima fokus na druge stvari. Uglavnom, oba projekta imaju isti broj bodova i tek će se vidjeti čiji će tu argumenti prevagnuti – ukazuje Brkić.

Centar kompetentnosti

U razgovoru za regionalni tjednik osvrnuo se i na Regionalni centar kompetentnosti “Arboretum Opeka”. Naime, nakon dobivanja akreditacije, Škola osim prostora za rad u postojećoj zgradi dobiva i prostore u dvorcu koji se intenzivno obnavlja.

– Dvorac će omogućiti neometano odvijanje programa Centra jer u njemu će biti uređen laboratorij, vinski podrum, apartmani i drugo. Nije riječ o novoj ustanovi već o proširenju kapaciteta. Školi pripada pristupni put s dvorcem i oko dva metra zemljišta oko njega. O tom prostoru brinut ćemo i održavati ga. Nemamo pravo ništa od zelenila trgati, rezati ga ili uklanjati. Raspolažemo stručnim kadrom kojeg ćemo po potrebi pojačati u suradnji s resornim ministarstvom i Varaždinskom županijom. Bit će sigurno otvorena nova radna mjesta i ako sve bude po planu 2. rujna ove godine sve mora startati. Svi građevinski radovi i namještanje moraju završiti dan ranije kako bi normalno počela školska godina. Eventualno će se produžiti radovi na štukaturama i drugim ukrasima, ali oni neće remetiti nesmetano funkcioniranje Centra – uvjeren je Brkić.

Srednja škola od poljoprivrednih zanimanja obrazuje agrotehničare, te poljoprivredne gospodarstvenike – cvjećare i vrtlare. Interes raste tek zadnje dvije godine i u tom razdoblju udvostručio se broj učenika koji u Marčanu polaze srednjoškolsku nastavu.
– Centar kompetentnosti bit će namijenjen obrazovanju srednjoškolaca i odraslih. Ključan je jer imamo veliki broj OPG-ova čije je vlasnike i zaposlenike nužno educirati. Imat će priliku uz mentore svladati korištenje namjenskih sustava poput “Arpa” i drugih putem kojih traže poticaje… Suradnja već postoji jer im osiguravamo savjetodavnu službu, a vlasnici OPG-a po potrebi mentoriraju naše učenike. No, potrebe za tim skoro da i nema jer je škola odlično opremljena s čak 7 novih traktora, bagerima, najmodernijim priključnim strojevima i drugim čudima tehnike koja danas stižu s GPS navigacijom – rekao je ravnatelj.

Galerija i zarada

Štoviše, napomenuo je da odličnu suradnju Škola ima i s ustanovama u kulturi, što je razumljivo jer vinički kraj ima bogatu povijest. Najznačajniji je tu Gradski muzej Varaždin koji ima bogatu zbirku fotografija, pisanih dokumenata, slika i predmeta vezanih uz dvorac i obitelj Bombelles. Također, GMV čuva i knjižnicu ove grofovske obitelji, a s njom i osebujni “vinski” postav namjeravamo preseliti u dvorac. Tražimo najbolji model da znatiželjnici sve skupa u galeriji mogu pogledati bez da ometaju nastavu i druge aktivnosti Centra. Uspijemo li to na neki način komercijalizirati, naša misija bit će u potpunosti ispunjena – zaključio je Dragan Brkić.

Scene parka iz vremena kada je blistao

Za potrebu ilustriranja članka, odlučili smo objaviti nekoliko arhivskih fotografija parka, koje ga prikazuju u vrijeme kada je on doslovno blistao. U toj nakani ljubazno nam je izašla u susret Spomenka Težak, muzejska savjetnica GMV-a.

– Vaše odabrane fotografije, osim jedne, potječu iz obiteljskog albuma fotografija koji je Muzeju darovala Ferdinadina d Ansemburg rođ. Bombelles 1946. godine, prije odlaska iz Hrvatske. Samo jednu, (GMV 86385) Muzeju je poklonio Stanko Vrtovec 2016.,a potječe i z ostavštine njegova djeda Viktora Schendla, vrtlara u Opeki.

Viktor Schendl rođen je 21. veljače 1866. u pruskom mjestu Wreschen (provincija Posen). Umro je 1943. godine. Naukovanje za vrtlarski posao obavio je u Parku (Wildpark)u Potsdamu od 1884. do 1886., gdje je i 1888. završio vrtlarsku školu (Königliche Gärtnerlehranstalt am Wildpark bei Potsdam – KGL).Tada je postao asistent u Vrtu palmi (Palmengarten) u Frankfurtu na Majni. 1889. radi u Erfurtu na FC Heinemann, Već 1889. je u Engleskoj gdje radi u vrtovima Addington Parka, zatim u Croydon Surrey s nadbiskupom Canterburyja; 1891/92 radi u Tempelhof rasadnicima; Od 1892. radi kao glavni vrtlar na imanju grofa Marka Bombellesa, mlađeg u Opeki, Vinici, Hrvatska. Od 1907. godine blagajnik je na grofovskom imanju i vodi ukupni nadzor nad parkom i vinogradima – ističe Spomenka Težak.

Grof Marko Bombelles s psom u studenome 1903. godine (GMV 76922/17)
Prikaz dječaka i gospodina na konjima, kolovoz 1905. godine (GMV 76922/44)
Parkom su 1905. letjele ptice, ali i šareni baloni (GMV 76922/47)
Fotografija s prikazom lopoča u jezeru nastala je listopada 1905. godine (GMV 76922/56)
Park u Opeki, Johann Winkler, Ptuj; Opeka, Vinica, oko 1896. godine (GMV 86305)
Dvorac Opeka kraj Vinice, Moriz Frison, Beč, 27.4.1912. godine (GMV 87038)

Nastavite čitati

U fokusu

HBOR odgovorio Varteksu: Ponudili smo alternativni prijedlog, ostajemo otvoreni za daljnji dijalog

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

HBOR je danas odgovorio na navode iz priopćenja Varteksa d.d.

>> Iz Varteksa poručili: Ako se HBOR ne predomisli, pričamo o neizbježnom kraju

Odgovor HBOR-a u nastavku prenosimo u cijelosti:

U priopćenju Varteksa d.d. od 25. svibnja 2024. godine navedeno je da su HBOR i poslovna banka odbili prezentiranu ponudu za podmirenje dugovanja. Također, novoimenovani direktor Varteksa d.d. izražava sumnju u opću svrhu i smisao postojanja HBOR-a te insinuira da HBOR ne vodi brigu o očuvanju radnih mjesta niti o novcu poreznih obveznika.

Zbog toga smatramo potrebnim reagirati i iznijeti činjenično stanje.

HBOR, u suradnji s poslovnim bankama, kontinuirano već godinama ulaže značajne resurse i napore nastojeći pomoći stabilizaciji poslovanja Varteksa. Počevši od predstečajne nagodbe 2013. godine, preko financijsko-operativnog restrukturiranja 2017. godine, pa sve do dodatnih pokušaja komercijalizacije neaktivne imovine i planova za poboljšanje održivosti poslovanja i likvidnosti Varteksa.

Uvažavajući tešku situaciju Varteksa, iskazali smo dodatnu spremnost za suradnju. Uz kašnjenja i neispunjavanja ugovornih obveza i bez obzira na zadržavanje prvog reda tereta nad nekretninama Varteksa, u dogovoru s poslovnom bankom odobravali smo ustupke i odricali se dijela naplate dugovanja iz prodaje neoperativne imovine u korist Varteksa. Iz svega navedenog jasno je da HBOR itekako vodi računa o očuvanju radnih mjesta i nastavku poslovanja Varteksa.

Što se tiče Varteksove prezentirane ponude za podmirenje duga, ista je bila neprihvatljiva jer bi značajno i neopravdano narušila poziciju HBOR-a i poslovne banke. Važno je napomenuti da je HBOR, u dogovoru s poslovnom bankom, a u cilju rješavanja trenutne situacije Varteksu istovremeno ponudio alternativni prijedlog, koji Varteks uopće ne spominje u priopćenju, a na koji još uvijek nije dobiven odgovor.

Smatramo da medijski pritisci ovakve vrste na HBOR i poslovnu banku nisu potrebni niti korisni. HBOR radi u skladu s pravilima, transparentno i odgovorno, s ciljem zaštite vlastitog kapitala i održavanja financijske stabilnosti.

Ostajemo otvoreni za daljnji dijalog s Varteksom i drugim relevantnim dionicima kako bismo pronašli obostrano prihvatljivo rješenje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje