Povežite se s nama

Život i društvo

Kata i Franjo Potočnjak iz Majerja u braku su već 70 godina: Ostali smo skupa jer nismo mogli jedno bez drugoga

Objavljeno:

- dana

Kata (90) i Franjo (92) Potočnjak iz Majerja u veljači su u društvu 50-ak članova obitelji i bližih prijatelja proslavili čudesnih 70 godina braka. Tako velikim jubilejom mogu se pohvaliti vrlo rijetki parovi, stoga zaslužuju svaku pohvalu, a kako su do toga došli, što su prošli i čime se sada bave, ispričali su nam vremešni supružnici.

– Kada smo bili mladi svake nedjelje su bile zabave. Ondje smo se znali sretati i tako smo se upoznali 1949. godine. Malo sim’, malo tam’, i tako smo se našli. Otišao sam u vojsku i kada sam se vratio, vjenčali smo se – prisjetio se Franjo.

Vjenčanje

Oboje su u vrlo dobroj kondiciji, fizičkoj i mentalno, posebice Franjo koji pamti sve događaje, imena i datume. Danas imaju sina, kćer, pet unuka i 13 praunučadi.

– Crkveno smo se vjenčali 1. veljače 1953. godine u Crkvi sv. Petra i Pavla u Petrijancu. To je bila nedjelja, a u subotu je bilo sudsko vjenčanje u Mjesnom uredu u Petrijancu. Ja sam zet, došao u Majerje iz Petrijanca. Prvo smo šest godina živjeli u Petrijancu, sin se rodio 1953., a kćer 1959. godine. Međutim, spletom događaja, njezini roditelji su ostali sami i nismo imali drugog izbora, doselili smo se k njima u Majerje 1959. godine – ispričao je Franjo koji je radio kao obućar.

Zaposlio se, kaže, u jednoj tvrtki 1954. godine, no budući da je tada bilo puno obućara, kao nekvalificirani mladi radnik nije mogao doći do izražaja pa je na inicijativu direktora završio školu za obućara. S vremenom je napredovao pa je postao majstorom, a na kraju, posljednjih osam godina, bio je na mjestu šefa proizvodnje. Umirovio se 1990. godine.

Njegova supruga Kata bila je domaćica.

– Imali smo nešto zemlje, krave i svinje i o tome sam vodila brigu, a često sam išla i u berbe jabuka, jagoda, višnji… Bavila sam se poljoprivrednim poslovima. Moj otac je bio nepokretan pa sam se i o njemu brinula – otkrila je Kata i dodala da se kasnije brinula i o unukama kada su bile male, a njihovi roditelji na poslu. Franjo joj je pomagao kada je mogao, odnosno kada je imao vremena između posla i rada u fušu.

– Meni se isplatilo što sam radio fuš. Jedne zime sam sâm doma napravio 17 pari cipela – dodao je.

Lijepi i teški trenuci

U braku im nije bilo uvijek lako, govore supružnici, bile su poslijeratne godine. Bilo je lijepih, ali i teških trenutaka, no uvijek su se držali zajedno kako bi sve lakše prebrodili. U dijelu toga leži i tajna dugog braka, otkrivaju slavljenici.

– Ja uvijek kažem: rad nikome ne škodi. Jako puno sam radila, cijeli život, ali nikada nisam prigovarala i nije mi bilo teško. Kada to prihvatiš, onda ti je i lakše raditi. Što se tiče tako dugoga braka, treba puštati jedno drugome, najvažniji je mir u kući. U svakom braku ima i svađa. Nekad se pređe preko nečega, a nekad se posvađate. Nitko nije savršen, ali treba se smiriti i jedan drugoga trebaju poslušati jer dok su ljudi složni, neće biti problema. U braku je važno međusobno poštovanje – smatra Kata, a s njom se složio i suprug.

– Nema neke posebne tajne za tako dug brak, ali ne treba se previše oko nekih stvari uzrujavati. Ako je čovjek miran, može puno podnijeti. Jedan segment od tih “tajni” dugog braka je i sređenost cijele obitelji. Nitko od nas nije pravio nikakve ekscese. U 70 godina braka svašta možeš naučiti, i neke stvari za koje nikad nisi mislio da ćeš naučiti. Ostali smo skupa jer nismo mogli jedno bez drugoga. Nemoguće je tako dugo biti zajedno, a da ponekad ne dođe do nesuglasica, ali nikad nije došlo do ozbiljnog problema koji bi nas razdvojio. Ujutro bismo se pravdali, a popodne bismo “raščistili” – govori 92-godišnjak.

Iz svog braka posebno pamte lijepe trenutke, a to su bili odlasci na zabave, na Mariju Bistricu, u toplice, putovanja s umirovljenicima, dočeci novih godina, događaji za Valentinovo… A još do prije dvije-tri godine svaki su tjedan išli na bazene u Čakovec.

– Na bazenima je bilo dobro, ja ne znam plivati, ali bilo je baš dobro, malo smo se rekreirali. Do prije dvije godine smo još svuda išli, sada nam je već malo teže. Išli smo i svake godine na more s nekim iz obitelji, znali smo čak otići i autobusom – govori Kata koja, priznaje, ponekad malo zaboravlja, ali i danas svakodnevno priprema doručak, ručak i večeru te obavlja kućanske poslove, a tu su i druženja s praunucima.

Franjo jako voli sport, pa je tako često išao na utakmice i bavio se nogometom, a u selskom klubu je 10 godina bio blagajnik i jedne godine tajnik. I danas prati sport i, kaže, sve ga zanima te voli rješavati križaljke. Prati i politiku, ali oko toga ne smije biti previše rasprave jer može doći do svađe, govori kroz smijeh.

Samostalni

Oboje su još vrlo samostalni, no gotovo svi iz obitelji žive u blizini, pa su na raspolaganju ako zatreba, a jedna od unuka živi sa svojom obitelji u istoj kući na katu u odvojenom domaćinstvu. Ipak, jednom tjedno ih posjeti gerontodomaćica da pomogne s detaljnijim čišćenjem kuće.

No, sve što mogu, obavit će sami, pa tako i nabavku jer Franjo još uvijek vozi auto. Prije nekoliko godina prestao se voziti biciklom jer ima ugrađen pacemaker pa mu vožnja bicikla zadaje prevelike napore.

– Lani u studenome sam produžio vozačku dozvolu do 2025. godine, položio sam lakše nego ikad. Nemamo doma više ništa, čak ni kokoši, i onda moramo sve kupiti. Vozim se u dućane, na misu, na groblje, u Petrijanec… Za nas je život bez auta nezamisliv – navodi naš sugovornik i dodaje da je nekada to bilo drukčije jer automobila i javnog prijevoza nije bilo, a ni bicikla, pa je tako iz Petrijanca do Varaždina išao pješke.

– Krenuli smo u 4 sata ujutro, otac je sa mnom išao do Sračinca, a od tamo je išlo više ljudi na posao pa sam do Varaždina nastavio s njima. Tek sam kasnije nabavio neki stari bicikl – prisjeća se Franjo.

Nabavku tog bicikla, kao i sve ostalo što im se kasnije događalo u životu, Franjo i Kata gledali su kao uspjeh. I mladim su parovima savjetovali da budu sretni zbog malih stvari u životu.

– Nama je sve bio uspjeh. Imao sam malu plaću i više puta smo bili bez dinara, ali uvijek je nekako išlo. Sada su bolja vremena, ali ljudsko srce nikad nije zadovoljno. To ne smije biti tako, moraš biti sretan kada nešto postigneš, kao što smo mi sada zadovoljni. Mladi neka brak shvate kao svetinju. U braku se treba sporazumijevati i dogovarati jer bez toga nema uspješnog braka. Barem ja mislim tako – zaključio je Franjo.

Život i društvo

Agresivni i gladni stršljeni vrlo su aktivni ljeti te su opasni jer mogu ubosti više puta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija/Pixabay

Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.

I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.

>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.

Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.

Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.

Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.

Savjeti

Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).

Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.

Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.

Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.

Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:

  • izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća ili prezrelog voća
  • ne uznemiravati gore navedene opnokrilce, ne mahati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji
  • ne tresti stare grane s drveća jer ose i stršljeni često ondje imaju gnijezda
  • ako kukac sleti na ruku pažljivo je skinite povlačenjem papirnate maramice po ruci
  • ne hodati bosonog po travi – pčele rado borave u djetelini
  • izbjegavati nošenje preširoke odjeće u koju bi se kukci mogu zavući i postati agresivni; nositi odjeću koja pokriva što veći dio tijela
  • ne oblačiti odjeću jarkih boja; nositi svijetlu, glatku odjeću
  • ne nanositi na kožu intenzivne mirise; izbjegavati parfumirane sapune, šampone i dezodoranse
  • voćne sokove i slatke namirnice držati pokrivene (ose vole slatko, kiselo, ali i miris roštilja)
  • ako pijete iz otvorenih čaša u prirodi – pogledajte da se u njima slučajno ne nalazi opasni kukac
  • posudu sa smećem držati zatvorenu; održavati radna područja čistima; društvene ose uspijevaju na mjestima gdje ljudi odbacuju hranu
  • na vrata i prozore postaviti zaštitne mreže
  • prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima jesu eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele jer izrazito odbijaju kukce
  • ako dođe do napada nekoliko insekata, treba pobjeći od njih. (Pčele ispuštaju kemikaliju kada ubodu, što može privući druge pčele.); skloniti se u zatvoreni prostor
  • ako pčela uđe u vozilo, preporučljivo je polako zaustaviti automobil i otvoriti sve prozore da kukac izađe
  • osobe koje znaju da su alergične na ubode kukaca trebale bi sa sobom nositi lijekove.

Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:

  • ostati s osobom kako bi bili sigurni da nema alergijske reakcije
  • oprati mjesto uboda sapunom i vodom
  • ukloniti žalac gazom
  • nikada ne stiskati žalac ili koristiti pincetu
  • na mjesto uboda staviti hladan oblog (led) kako bi se oteklina smanjila
  • ne češati ubod jer to može povećati oteklinu, svrbež i rizik od infekcije.

U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:

  • uklanjaju ostatke hrane iz okoliša i izbjegavaju konzumaciju hrane u vanjskom okolišu kako ne bi privlačili stršljene, ose, druge insekte i glodavce. Stršljene i ose posebno privlače slatke tekućine, ali i drugi prehrambeni proizvodi, a posebno je opasan ubod u ustima ili kada se insekt proguta prilikom jela.
  • angažiraju ovlaštene izvođače DDD mjera radi uklanjanja gnijezda stršljena pogotovo kada su vjerojatno locirana na području naseljenog mjesta. Za navedeno mogu zatražiti pomoć nadležnog komunalnog redarstva jedinice lokalne samouprave koji mogu predložiti ili angažirati ovlaštenog izvođača DDD mjera. Ne preporučuje se da uklanjanje gnijezda ili trovanje dezinficijensima provode needucirane i neovlaštene osobe zbog rizika od uboda te osobe i drugih u neposrednom okruženju, kao i rizika primjene dezinsekcijskih otrova.

Nastavite čitati

Život i društvo

Vijeće Trnovca Bartolovečkog odlukom o kreditnom zaduženju stalo iza projekta izgradnje novog vrtića

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.

Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.

Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.

– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.

Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.

Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje