Ministarstvo financija vlasnik poludovršenog objekta HRT-a
Ministarstvo financija postalo je vlasnik poludovršenog objekta Hrvatske radiotelevizije u Varaždinu. To bi mogao biti ključan korak prema ukidanju varaždinskog dopisništva HRT-a, pa bi se i Varaždin uskoro mogao pridružiti gradovima koji ostaju bez ispostava javne televizije.
Od jedanaest gradova koji bi prema najavama trebali ostati bez dopisništava HRT-a dva su s područja sjeverozapadne Hrvatske: Krapina i Koprivnica. Nasuprot ovim gradovima, međusobno udaljenim stotinjak kilometara, o sudbini varaždinskog i čakovečkog dopisništva ništa se trenutno ne govori, iako su međusobno udaljena svega petnaestak kilometara. To je i bio glavni razlog raspravama o potrebi njihovog spajanja, osobito žustrim u zadnje dvije godine.
– Spajanje i preseljenje dopisništava provodi se u svrhu poboljšanja uvjeta rada kolega iz varaždinskog i čakovečkog dopisništva te racionalizacije troškova poslovanja. Naime, preseljenjem će se osigurati adekvatan prostor i uvjeti za učinkovit i kvalitetan rad novog studija, riješit će se dugogodišnji problem funkcioniranja i rizičnih uvjeta za rad studija u Varaždinu, kao i problem visoke najamnine i režijskih troškova trošne zgrade u kojoj je trenutačno smješten studio Čakovec – objašnjavali su na HRT-u, koji je htio objediniti dva dopisništva još prije dvije godine.
No već najava da bi sjedište objedinjenog dopisništva moglo biti u Čakovcu, gdje već postoji studio, izazvala je nezadovoljstvo u Varaždinu. Tome su se usprotivili gradski vijećnici, pa i gradonačelnik Goran Habuš koji je ustvrdio da je s HRT-om postigao dogovor o useljenju varaždinskog dopisništva u novu zgradu u Preradovićevoj ulici. Riječi koje su pritom izgovorene, međutim, ubrzo su naišle na reakciju u Čakovcu.
HRT: spajanje dopisništava zbog poboljšanja uvjeta
– Uvrijedila me, a vjerujem i sve Međimurce, rasprava na sjednici varaždinskoga Gradskog vijeća kada je govorio gradonačelnik Habuš. To je bilo ponižavanje Međimurja. Ta rasprava išla je za time da ne dolazi u obzir da dopisništvo HRT-a bude u Međimurju. Pitam na osnovu čega? Kojih argumenata? Pa kako se tako može govoriti? Tko je Gradsko vijeće Grada Varaždina da određuje HRT-u gdje će imati dopisništvo? Na osnovu čega ne dolazi u obzir? Jesmo li mi manje vrijedni, a oni puno atraktivniji i sposobniji, važniji… Zapitao se bivši međimurski župan Ivan Perhoč snažno se protiveći ukidanju čakovečkog dopisništva za koje su u Međimurju bili spremni iznajmiti novi prostor, i to u Tehnološko-inovacijskom centru.
Novi ugovor s HRT-om, međutim, nije potpisan jer, kako je rekao međimurski župan, došlo je do prekida svake komunikacije zbog neodgovornog ponašanja ravnatelja HRT-a koji mu se ne javlja mjesecima. S druge strane, naglašavajući da dopisništvo javne televizije baš i nije sadržaj za inovacijske centre, Varaždinci su ukazivali na pomoć koju su pružali HRT-u prilikom kupnje zemljišta za gradnju regionalnog televizijskog centra koji je izgrađen uz Varteks i KTC, ali nije dovršen i stavljen u funkciju.
– Ne znam koliko je novca uloženo u taj objekt, ali znam da je HRT krenuo u tu investiciju nakon što je za oko tri milijuna prodao svoju zgradu neposredno uz varaždinski Stari grad. Novi objekt već godinama stoji nedovršen, da bi nedavno bio predan Ministarstvu financija na temelju sporazuma o podmirenju poreznog potraživanja koje je država imala prema javnoj televiziji, što ozbiljno otvara pitanje budućnosti varaždinskog dopisništva – veli Zlatko Mehun, direktor Radija Varaždin i bivši glasnogovornik Vlade, kojeg čudi da se u gruntovnici navodi samo oranica, ali ne i objekt.
Kontinentalni dio Hrvatske nije primjereno pokriven
Kao bivši dugogodišnji djelatnik HRT-a, Mehun smatra da nije dobro zatvarati dopisništva, iako se slaže da je racionalizacija na javnoj televiziji neophodna.
– Treba prvo pogledati tko što radi u Zagrebu. Zatvaranje dopisništava je rezanje ušiju i očiju javnoj televiziji – veli Mehun koji smatra da kontinentalni dio Hrvatske nije primjereno pokriven jer sada ima samo zagrebački i osječki centar, za razliku do jadranskog dijela gdje je više centara.
četvrtak je održan sastanak glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana s predstavnicima županija i gradova na kojima djeluju dopisništva HRT-a koja među prvima ulaze u proces restrukturiranja. S područja sjeverozapadne Hrvatske bili su samo predstavnici Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije, odnosno čelnici Koprivnice i Krapine.
HRT želi, kako je rečeno, povećati programsku, tehnološku i produkcijsku efikasnost uz istovremeno smanjivanje troškova, pa je pokrenut velik investicijski ciklus poslije dugo godina neulaganja.
– Zatvaranje dopisništava samo je jedan od formalnih postupaka koji predstoje. Slijedit će raspisivanje natječaja za izbor dopisnika. Izabrani dopisnici osposobit će se za rad na novoj, suvremenoj opremi. Mogući viškovi zaposlenih bit će zbrinuti i riješit će se opterećujuća infrastrukturna pitanja – rekao je Radman dodavši da se planiraju zahtjevne investicije u obnovi centara u Dubrovniku i Zadru koji će biti premješteni na nove lokacije.
HRT ovim promjenama, kako je naglasio, namjerava ojačati dopisničku mrežu i u kadrovskom, tehničkom i infrastrukturnom smislu.
Predstavnici županija izrazili su zabrinutost i nezadovoljstvo planom zatvaranja dopisništava strahujući da bi to moglo dovesti do smanjenja izvještavanja o događajima s područja iz kojih dolaze. Nekoliko predstavnika istaknulo je kako su spremni i financijski pomoći da se dopisništva ne zatvore. Radman je, međutim, objasnio kako to nije moguće zbog pravila o potporama EU, a v. d. rukovoditelja IMS-a Tomislav Špoljar takvu je mogućnost odbacio.
– Hvala vam na ponudama da nam pomognete u troškovima dopisništava, ali iz dugogodišnjeg novinarskog i uredničkog iskustva znam da ništa nije besplatno. Svjedočio sam situacijama kada su nam iz lokalnih vlasti pomogli oko opremanja, a zauzvrat su tražili da se prati gdje god bi išli njihovi gradonačelnici – upozorio je Špoljar.
HRT, očigledno, okreće novu stranicu u svom poslovanju koja bi, osim ušteda, mogla donijeti i drukčije informiranje.
Je li odlučeno gdje će biti regionalni televizijski centar za područje sjeverozapadne Hrvatske, jesu li bili preveliki izdaci za dovršetak varaždinskog objekta i kakva je budućnost dopisništva – neka su od pitanja koje smo uputili HRT-u.
– O svim detaljima vezanim uz ova pitanja javnost ćemo izvijestiti kada budu donesene konkretne odluke, budući da se one tiču procesa restrukturiranja, što se očekuje u sljedećim danima. Do tada molimo za strpljenje, odgovorili su nam iz HRT Komunikacija.
Izvor:
Foto:
Gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković održali su danas konferenciju za novinare na kojoj su govorili o ostvarenim projektima u prve dvije godine mandata te svemu što se planira narednih godina.
– Bez obzira na razne opstrukcije koje smo doživjeli u protekle dvije godine puno toga smo ostvarili. Prvo želim govoriti o balama. Sve što smo dosad napravili oko balo potpuno je koordinirano s Fondom za zaštitu okoliša i Ministarstvom gospodarstva te nismo napravili niti jedan korak mimo hodograma koji su nam oni propisali. Uspješno je proveden međunarodni natječaj za bale, odabran je izvođač, donesen je proračun, podnijeli smo zahtjev Fondu za financiranje. Uputili smo dopis Ministarstvu financija i Vladi sa zahtjevom sufinanciranja trajnog rješenja za bale. Očekujem da će navedene institucije tijekom lipnja donijeti sve potrebne odluke. Želim ponoviti da bale nisu politička tema, pa pozivam župana i saborske zastupnike da sa svoje strane javno podrže ovaj jedini, zakoniti postupak rješavanja bala koje već 18 godina stoje – na početku je pozvao Bosilj.
Među važnim projektima na koje je fokus stavio varaždinski gradonačelnik je podvožnjak Supilova – Wissertova, odnosno rješenje za kućanske rampu, za koji postoji pravomoćna lokacijska dozvola te on očekuje raspisivanje javne nabave za glavni projekt kroz nekoliko dana. Dodao je da je sve usuglašeno s Hrvatskim željeznicama i Hrvatskim cestama. Bosilj je rekao da je proširenje istočne obilaznice potpuno usklađeno s navedenim podvožnjakom te bi to trebalo biti prometno rješenje za ovaj dio grada i novi ulaz u Varaždin gradnjom produžene Wissertove ulice. Očekuje da će glavni projekt za ovoj podvožnjak biti gotov do kraja tekuće godine te se nada financiranju Hrvatskih cesta.
U prometu treba još spomenuti gradnju rotora u Hrašćici i Gojancu, a Hrvatskim cestama dogovoren je spoj Poslovne zone Jakovec i izgradnja nove petlje čvora Beretinec – Gojanec.
Grad Varaždin je prije desetak dana dobio uporabne dozvole za reciklažno dvorište 2 i sortirnicu, napomenu je prvi čovjek Varaždina.
Fokus aktualne gradske vlasti bit će i uređenje centra Varaždina. Tamo je uređeno nekoliko ulica, Habdelićev trg te 21 pročelje. Nastavit će se uređivati HNK, pojasnio je Bosilj, a do Špancirfesta će biti maknute skele sa zgrade Gradske vijećnice te će ona za 500. rođendan zablistati u punom sjaju. Grad je prijavio na jedan europski natječaj uređenje Starog grada vrijedan milijun eura te se čelni ljudi nadaju tom novcu. Putem ITU mehanizma planiraju se projekti za Vilu Oršić, Varaždinsku kuću i sinagogu.
Gradonačelnik je dodao da se čuo s direktorom Hrvatskih voda te se pokreće gradnja nasipa od Gojanca, preko Jalkovca do Brezja, a Grad će na njemu izgraditi biciklističko-pješačku stazu, rasvjetu i solarne klupice.
Bosilj očekuje kroz koji dan i javni natječaj za gradnju vrtića u Hrašćici te bi on mogao biti gotov na proljeće 2024. godine.
Gradonačelnik je naglasak stavio na završene POS stanove u Koblenzovoj ulici te najavio gradnju novih, kao i stanova za najam za mlade. Zamjenik Marković je u kontekstu stanovanja napomenuo da grad ima zemljište u Istarskoj ulici od 12.000 metara četvornih koje planira po povoljnim uvjetima prodati građanima za gradnju obiteljskih kuća. Nakon gradnje nasipa na Plitvici razmišlja se o individualnoj gradnji u Sajmišnoj ulici.
– Radimo na svim frontovima i nadamo se da se to vidi! – završio je Neven Bosilj.
Društvene djelatnosti
Miroslav Marković nastavio je s nabrajanjem ostvarenog. Pojasnio je da su njihovom mandatu zaposlene učiteljice iz produženog boravka, izjednačene su cijene vrtića, smanjena je cijena parkiranja. Puno je uloženo je u gradske vrtiće, a najavio je da će vjerojatno biti zaposlena dva kineziologa baš u vrtićima zbog epidemije debljine kojom je pogođena i Hrvatska.
– Razmišljamo o većoj strategiji razvoja Varaždina, koji se mora širiti i privući nove ljude. To znači dobre vrtiće i škole. Zato razmišljamo o projektiranju još jednog novog vrtića upravo u kvartu iza kućanske rampe – istaknuo je zamjenik gradonačelnika Varaždina.
Redakcija Telegrama tvrdi da je razotkrila veliki skandal s EU potporama – braća Pivac dobila su milijune eura, a na nekim prijavljenim farmama navodno uopće nemaju stoku!
Prema tvrdnjama Telegramovih izvora riječ je o međimurskoj Vajdi, tvrtki iz Grupe Pivac koji su najveći korisnici potpore za Mjeru 14 iz europske blagajne. Prošle im je godine za tu mjeru isplaćeno 3,8 milijuna eura.
Prihodi Vajde prošle su godine iznosili 89 milijuna eura, dobit je 3,46 milijuna eura, upravo nešto manje od iznosa potpora za Mjeru14.
– Na nekim se lokacijama svinje nikad nisu ni nalazile, niti su, prema izjavama zatečenih vlasnika, imali ugovore s podnositeljem zahtjeva o usluzi uzgoja svinja. Dakle, novac za Mjeru 14 je isplaćen, a da životinje nisu niti bile uzgajane na farmama niti je postajao ugovor s kooperantima – ističe se u članku kojeg u cijelosti možete pročitati OVDJE.
U zoni Motičnjak u Varaždinu uskoro će s radom započeti novo reciklažno dvorište kojim će upravljati Čistoća d.o.o. Kućanstva s...
Tvrtka Leier-Leitl d.o.o., Zagrebačka 89, 42 204 Turčin objavljuje OGLAS ZA RADNA MJESTA: ELEKTRIČAR Opis radnog mjesta: Moglo bi Vas...
Nogometna akademija Lumen Varaždin namijenjena je nogometašima početnicima od 4 do 10 godina, a s ciljem okupljanja i uvođenja djece...
