ZBOG IZMJENA ZAKONA
Prvi put nakon desetak godina Grad Lepoglava je završio u minusu: zbog izmjena triju zakona, njihovi izvorni proračunski prihodi „pali“ su za čak 47 posto.
– Od početka 2015. godine izmijenjeni su Zakon o financiranju jedinica i područne samouprave, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o brdsko-planinskim područjima. Možda su namjere bile dobre, ali su direktno utjecale na pad izvornih priroda. Grad Lepoglava je 2014. imao 15 milijuna kuna izvornih prihoda, 2015. su pali na 10 milijuna kuna, a ove godine na svega šest milijuna kuna. Kako možemo normalno funkcionirati? Prvi smo put nakon desetak godina završili u minusu – upozorio je gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić na konferenciji za novinare HNS-a u Varaždinu, na kojoj su kandidati HNS-a za Sabor u 3. izbornoj jednici istaknuli da je nužno izmijeniti Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i Zakon o regionalnom razvoju.
Grad Lepoglava je ostao bez gotovo polovice izvornih prihoda ponajprije zato što je izgubio status brdsko-planinskog područja nakon izmjena Zakona u mandatu Vlade Zorana Milanovića. Za razliku od toga, u Gradu Ivancu – koji nije imao status brdsko-planinskog područja – nije bilo tako drastičnog pada izvornih prihoda.
– Naši izvorni prihodi su od tri do pet posto manji, i to prvenstveno s osnova poreza na dohodak. Iako je nezaposlenost pala na svega 5 posto, u proračunski prihodi nisu povećani, a glavni razlog su niske plaće – rekao je Milorad Batinić, gradonačelnik Ivanca i kandidat HNS-a na listi Narodne koalicije u 3. izbornoj jedinici.
Međimurski župan Matija Posavec, koji je također kandidat HNS-a za Sabor u našoj izbornoj jedinici, istaknuo je da decentralizacija mora biti prioritet nove vlasti.
– Uopće nije važan preustroj, broj općina, gradova i županija, nego je nužno utvrditi ovlasti jedinica lokalne samouprave, a sukladno tome i sredstva s kojima će raspolagati. Država je stvorila 7,5 milijardi kuna proračunskog deficita, a općine, gradovi i županije 507 milijuna kuna. Ovaj podatak jasno govori da problem nisu općine i gradovi – bio je jasan.
Upozorio je da je veliki problem i to što natječaja za povlačenje sredstava iz EU fondova nema ili ih ima vrlo malo, a oni su generator razvoja jedinica lokalne samouprave.
– Milijardu i 700 milijuna kuna za energetsku obnovu kuća i fasada stoje, natječaja nema, a upravo je i taj novac generator razvoja, posebno ovdje na kontinentu. To moramo promijeniti – istaknuo je Posavec.
Izvor:
Foto: vms
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
