Broj stranih radnika na sjeveru strelovito raste, u Međimurskoj županiji već čine pet posto ukupnog stanovništva
Da je stranih radnika sve više, nije nikakva novost. Nedavno smo se u Regionalnom tjedniku bavili tom temom. Zadnji popis...
STAV
– Kao bivši gradski vijećnik smatram se prilično informiranim kad su u pitanju bale u Brezju. Ako sam dobro shvatio, gradonačelnik Ivan Čehok predviđa da je to problem koji bi se mogao riješiti u dvije godine. Tome svakako treba pridodati još i vrijeme potrebno za sanaciju tla, a za to će tek struka reći svoje. Bez ikakvog sarkazma ili cinizma, kada bi za tri godine teren u Brezju bio spreman za neku komercijalnu upotrebu osobno bi bio zadovoljan jer je riječ o doista golemom zahvatu – istaknuo je u priopćenju Božidar Kolarić, predsjednik Laburista Varaždinske županije.
Jasan i njegov stav kad je u pitanju MBO tvornica u Brezju.
– I dalje sam čvrstog stava da bi tu tvornicu preko svoje tvrtke Čistoće trebao kupiti Grad Varaždin i tamo obraditi sve one bale koje se još obraditi mogu. Mislim da bi kod te kupnje trebala svakako „uskočiti“ i država, jer je riječ o kapitalnoj investiciji. Tvornica u Brezju ima sve dozvole, normalno radi, a kao građanin ovog grada bio bi najsretniji da smo si sami gazda kad je smeće u pitanju. Koliko je to realno u ovom trenutku doista ne znam, ali to je stav koji zagovaram godinama i ne mijenjam ga ni sada – naveo je bivši gradski vijećnik.
Kolarić je predsjednik Nadzornog odbora Aquatehnike, čijim su se kamionom iz Brezja odvozile bale koje iz općina.
– Mogu samo reći da smo jedan kamion iznajmili Čistoći, a za što se on koristi, doista ne znam – naveo je.
Izvor:
Foto: ARHIVA RT
Gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković održali su danas konferenciju za novinare na kojoj su govorili o ostvarenim projektima u prve dvije godine mandata te svemu što se planira narednih godina.
– Bez obzira na razne opstrukcije koje smo doživjeli u protekle dvije godine puno toga smo ostvarili. Prvo želim govoriti o balama. Sve što smo dosad napravili oko balo potpuno je koordinirano s Fondom za zaštitu okoliša i Ministarstvom gospodarstva te nismo napravili niti jedan korak mimo hodograma koji su nam oni propisali. Uspješno je proveden međunarodni natječaj za bale, odabran je izvođač, donesen je proračun, podnijeli smo zahtjev Fondu za financiranje. Uputili smo dopis Ministarstvu financija i Vladi sa zahtjevom sufinanciranja trajnog rješenja za bale. Očekujem da će navedene institucije tijekom lipnja donijeti sve potrebne odluke. Želim ponoviti da bale nisu politička tema, pa pozivam župana i saborske zastupnike da sa svoje strane javno podrže ovaj jedini, zakoniti postupak rješavanja bala koje već 18 godina stoje – na početku je pozvao Bosilj.
Među važnim projektima na koje je fokus stavio varaždinski gradonačelnik je podvožnjak Supilova – Wissertova, odnosno rješenje za kućanske rampu, za koji postoji pravomoćna lokacijska dozvola te on očekuje raspisivanje javne nabave za glavni projekt kroz nekoliko dana. Dodao je da je sve usuglašeno s Hrvatskim željeznicama i Hrvatskim cestama. Bosilj je rekao da je proširenje istočne obilaznice potpuno usklađeno s navedenim podvožnjakom te bi to trebalo biti prometno rješenje za ovaj dio grada i novi ulaz u Varaždin gradnjom produžene Wissertove ulice. Očekuje da će glavni projekt za ovoj podvožnjak biti gotov do kraja tekuće godine te se nada financiranju Hrvatskih cesta.
U prometu treba još spomenuti gradnju rotora u Hrašćici i Gojancu, a Hrvatskim cestama dogovoren je spoj Poslovne zone Jakovec i izgradnja nove petlje čvora Beretinec – Gojanec.
Grad Varaždin je prije desetak dana dobio uporabne dozvole za reciklažno dvorište 2 i sortirnicu, napomenu je prvi čovjek Varaždina.
Fokus aktualne gradske vlasti bit će i uređenje centra Varaždina. Tamo je uređeno nekoliko ulica, Habdelićev trg te 21 pročelje. Nastavit će se uređivati HNK, pojasnio je Bosilj, a do Špancirfesta će biti maknute skele sa zgrade Gradske vijećnice te će ona za 500. rođendan zablistati u punom sjaju. Grad je prijavio na jedan europski natječaj uređenje Starog grada vrijedan milijun eura te se čelni ljudi nadaju tom novcu. Putem ITU mehanizma planiraju se projekti za Vilu Oršić, Varaždinsku kuću i sinagogu.
Gradonačelnik je dodao da se čuo s direktorom Hrvatskih voda te se pokreće gradnja nasipa od Gojanca, preko Jalkovca do Brezja, a Grad će na njemu izgraditi biciklističko-pješačku stazu, rasvjetu i solarne klupice.
Bosilj očekuje kroz koji dan i javni natječaj za gradnju vrtića u Hrašćici te bi on mogao biti gotov na proljeće 2024. godine.
Gradonačelnik je naglasak stavio na završene POS stanove u Koblenzovoj ulici te najavio gradnju novih, kao i stanova za najam za mlade. Zamjenik Marković je u kontekstu stanovanja napomenuo da grad ima zemljište u Istarskoj ulici od 12.000 metara četvornih koje planira po povoljnim uvjetima prodati građanima za gradnju obiteljskih kuća. Nakon gradnje nasipa na Plitvici razmišlja se o individualnoj gradnji u Sajmišnoj ulici.
– Radimo na svim frontovima i nadamo se da se to vidi! – završio je Neven Bosilj.
Društvene djelatnosti
Miroslav Marković nastavio je s nabrajanjem ostvarenog. Pojasnio je da su njihovom mandatu zaposlene učiteljice iz produženog boravka, izjednačene su cijene vrtića, smanjena je cijena parkiranja. Puno je uloženo je u gradske vrtiće, a najavio je da će vjerojatno biti zaposlena dva kineziologa baš u vrtićima zbog epidemije debljine kojom je pogođena i Hrvatska.
– Razmišljamo o većoj strategiji razvoja Varaždina, koji se mora širiti i privući nove ljude. To znači dobre vrtiće i škole. Zato razmišljamo o projektiranju još jednog novog vrtića upravo u kvartu iza kućanske rampe – istaknuo je zamjenik gradonačelnika Varaždina.
Redakcija Telegrama tvrdi da je razotkrila veliki skandal s EU potporama – braća Pivac dobila su milijune eura, a na nekim prijavljenim farmama navodno uopće nemaju stoku!
Prema tvrdnjama Telegramovih izvora riječ je o međimurskoj Vajdi, tvrtki iz Grupe Pivac koji su najveći korisnici potpore za Mjeru 14 iz europske blagajne. Prošle im je godine za tu mjeru isplaćeno 3,8 milijuna eura.
Prihodi Vajde prošle su godine iznosili 89 milijuna eura, dobit je 3,46 milijuna eura, upravo nešto manje od iznosa potpora za Mjeru14.
– Na nekim se lokacijama svinje nikad nisu ni nalazile, niti su, prema izjavama zatečenih vlasnika, imali ugovore s podnositeljem zahtjeva o usluzi uzgoja svinja. Dakle, novac za Mjeru 14 je isplaćen, a da životinje nisu niti bile uzgajane na farmama niti je postajao ugovor s kooperantima – ističe se u članku kojeg u cijelosti možete pročitati OVDJE.