Povežite se s nama

Međimurje

Kolumna Međimurske prirode: Kolektivno sadite? Pročitajte ovo!

Objavljeno:

- dana

Piše: Sara Srša, magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša

Planirate li sadnju stabala, prvo pitanje koje najčešće sebi morate postaviti jest koju vrstu drveća odabrati? Odgovor s kojim ne možete pogriješiti jest da prednost date autohtonom odnosno domaćem drveću nad alohtonim, to jest stranim vrstama.

Za autohtone vrste poznati su ekološki zahtjevi, dakle odgovarajuće tlo, potreba za svjetlošću, toplinom i vodom. Poznata su nam biološka svojstva svake vrste i njezino porijeklo. Za alohtone vrste ekološke zahtjeve ne poznajemo dovoljno ili uopće ne poznajemo.

Kod sadnje alohtonog drveća moramo, dakle, paziti na više čimbenika. Istina, takve se vrste često lakše prilagode uvjetima sredine u koju je unesena. Počinje se brže razvijati, javljati se u prostorima u kojima mi to ne bismo htjeli i takva vrsta počinje biti agresivna i postaje invazivna.

Najčešće invazivne vrste kod nas su obični bagrem (Robinia pseudoaccacia), pajasen (Ailanthus altissima), javor negundovac (Acer negundo) koje se upravo često javljaju u gradskim sredinama kao ukrasno drveće.

Alohtono i autohtono drveće

Zbog nepoznavanja ekoloških zahtjeva pojedinog drveća koje se koristi u hortikulturnim djelatnostima najbolje je sadni materijal nabavljati u prikladnim rasadnicima, onima koji su orijentirani na proizvodnju sadnog materijala za pošumljavanje, ali i za posebne gradske uvjete.

Sadnice koje se koriste za pošumljavanje imaju vrlo kratki interval proizvodnje. One se „školuju“ odnosno uzgajaju svega dvije do tri godine i spremne su za upotrebu. Za razliku od njih sadnice za upotrebu u hortikulturi treba školovati i do deset godina kako bi sadnica očvrsnula i lakše preživjela šok presadnje.

Privatni rasadnici, za razliku od rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o koji isključivo školuju sadnice za pošumljavanje, nisu dovoljno veliki da bi mogli pokriti svu potražnju za sadnim materijalom. To je i jedan od razloga zašto se u našim gradskim sredinama nalazi više alohtonog nego autohtonog drveća. Evo nekih prijedloga autohtonih vrsta drveća za sadnju: hrast (lužnjak i kitnjak), lipe (malolisna i velelisna), tisa, poljski jasen, javor klen, dud (crni i bijeli), drijen, pitomi kesten i obična smreka.

www.medjimurska-priroda.info

Međimurje

Stiže novi parket u sportsku dvoranu u Murskom Središću

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministarstvo turizma i sporta krajem prosinca prošle godine objavilo je Javni poziv za iskaz interesa za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina u 2024. godini na koji je Grad Mursko Središće prijavio projekt „Rekonstrukcija sportske dvorane u Murskom Središću – zamjena sportskog poda“

U srijedu, 24. travnja, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak prisustvovao je potpisivanju i uručivanju Ugovora za spomenuti projekt u vrijednosti od 136.419,00 eura.

Sportska dvorana u Murskom Središću će tako uskoro dobiti novi sportski pod, a uskoro će se potpisati i ugovor u vrijednosti od 883.501,39 eura za kompletnu energetsku obnovu sportske dvorane – novi krov, fasada, prozori, rasvjeta, solari, toplinske pumpe…

Time će sportska dvorana svakako postati atraktivnije mjesto za sportske događaje, treniranje i natjecanja, a također će se time u idućim desetljećima osigurati funkcionalnost sportske dvorane i neće biti potrebe za nekim većim investicijskim ulaganjima.

Obzirom što je iz ova dva javna poziva Gradu Mursko Središće dodijeljeno više od milijun eura značajno se rasterećuje gradski proračun. Uz Grad Mursko Središće više jedinica lokalne samouprave iz Međimurske županije dobilo je sredstva.

Nastavite čitati

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje