Povežite se s nama

Međimurje

Kolumna Ve: Kako se skupljaju narodne pjesme? Vinku Žgancu za rođendan!

FOTO: Muzej Međimurja Čakovec

Objavljeno:

- dana

Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti

Do odlaska u varaždinsku gimnaziju na školovanje mladi je Vinko Žganec svakodnevno bio okružen onime što mi danas prepoznajemo kao međimurska tradicijska baština. Njemu je to bila svakodnevica. I u tome leži dio njegove veličine: uspio je prepoznati nešto obično kao nešto neobično i iznimno vrijedno. Naravno, govorim o međimurskim popijevkama.

Danas je to teško shvatiti jer pjesama više nema u takvom obimu oko nas. Nitko ih ne pjeva dok kuha u kuhinji, kad se igraju djeca na paši ili kad žene pletu cekere. Jasno nam je da je to nešto „staro“, nešto „što nestaje“ i, na kraju krajeva, nešto „vrijedno“. Ako ništa drugo, onda smo to shvatili kad su uvrštene na prestižan Reprezentativan popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva koji vodi UNESCO 2018. godine.

Vinko Žganec je ipak osjetio nešto posebno, zanimljivo i privlačno u tim pjesmama. Okružen njima u svom obiteljskom domu, prvu pjesmu koju je zapisao pjevala mu je njegova sestra 1908. godine. Radi se o pjesmi „Megla se kadi“. Ovu prvu pjesmu slijedile su nebrojene druge. Cijeloga svog života Žganec je sakupljao, ali i obrađivao pjesme. U tome leži drugi dio njegova značaja.

Često se piše o tome zašto se pjesme skupljaju, no jeste li se ikad pitali kako se one skupljaju? Pokušat ću vam to dočarati opisujući način rada (metodologiju) koju je s vremenom razvio Žganec. Nije nimalo lako.

1. Pronalazak (dobrih) pjevača

Sjetimo se, u prvoj polovici 20. stoljeća nije bilo telefona po selima, a kamoli mobitela i interneta. Žganec je svoje pjevače nalazio tako da su mu ih preporučili njegovi poznanici u pojedinim mjestima. Najčešće su i oni dogovarali s pjevačima kada i kamo da dođu. Iz Žgančevih terenskih bilješki koje su pohranjene u MMČ-u saznajemo da su se ponekad događale i neugodne situacije. Tako je jednom prilikom bilo dogovoreno snimanje u Kotoribi i Donjoj Dubravi. Žganec je dolazio u Kotoribu vlakom koji je kasnio. Žene u Kotoribi su ga pričekale i njih je snimio, no žene u Donjoj Dubravi nisu više htjele čekati jer su morale ići doma na večeru, a nikakvoga glasa o Žgancu nije bilo.

2. Bilježenje pjesama

Po slikama s terenskih istraživanja vidimo da je Žganec sjedio pored ili ispred pjevača i rukom bilježio notni zapis pjesme. Bilježio ga točno onako kako su pjevači pjevali, sa svim posebnostima koje su otpjevali. Pjevači su pjevali samostalno ili u grupama. Svaku je pjesmu bilježio na zaseban papir s iscrtanim crtovljem. Osim nota i teksta, pažljivo je zapisao ime i prezime pjevača, u slučaju žena i njihovo djevojačko prezime, godinu i mjesto rođenja te datum i mjesto kada su mu pjevali. Često je pjevače i snimao tehnikom koju je imao na raspolaganju. Neke od najstarijih snimki pohranjene su u Institutu za etnologiju i folkloristiku.

3. Obrada sakupljene građe

Po dolasku s terena započinjao bi „kabinetski“ posao. Svaku pjesmu je jednom ili čak i dva puta prepisivao u čistopis. Note je i dalje bilježio rukom, no tekst pjesama je ispisivao na pisaćoj mašini. Čistopisi su nam izuzetno važni jer su terenske bilješke često nečitke. Uslijed brzine ili jednostavno ružnog rukopisa, Žgančeve se bilješke jako teško čitaju. Terenske i čiste verzije pohranjivao je jedne pored drugih.

4. Znanstvena analiza

Žganec je kroz svoje školovanje stekao izvrsnu glazbenu naobrazbu. Ona mu je omogućila da skupljenu građu znanstveno obrađuje. Pisao je članke o glazbenim karakteristikama skupljene građe, sličnostima i razlikama među pojedinim regijama, načinima kako bilježiti narodne pjesme, kako ih sakupljati i obrađivati, ali i o autorskim pravima u području narodne glazbe. Gotovo sve ove teme prije nisu bile obrađivane u hrvatskoj (tada jugoslavenskoj) znanstvenoj sferi.

Za svoga života Žganec je sakupio nekoliko tisuća pjesama, a najviša brojka koju nalazimo u literaturi je čak 25.000. Najveći dio njih ostao je samo na prva dva koraka, odnosno samo su zabilježene. No, bitno je da su sačuvane, a na stručnjacima naših generacija je da nastave Žgančev posao na obradi ove dragocjene građe.

Međimurje

Besplatno mjerenje krvnog tlaka i šećera u ponedjeljak u Maloj Subotici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U ponedjeljak, 29. travnja, od 8 sati u prostorijama Podružnice umirovljenika Mala Subotica (bivši matični ured) organizira se besplatno mjerenje krvnog tlaka i šećera.

Osim toga građani će moći doznati više informacija o šećernoj bolesti te dobiti korisne savjete.

Ovu akciju organizira Podružnica umirovljenika Mala Subotica.

Nastavite čitati

Međimurje

Stiže novi parket u sportsku dvoranu u Murskom Središću

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministarstvo turizma i sporta krajem prosinca prošle godine objavilo je Javni poziv za iskaz interesa za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina u 2024. godini na koji je Grad Mursko Središće prijavio projekt „Rekonstrukcija sportske dvorane u Murskom Središću – zamjena sportskog poda“

U srijedu, 24. travnja, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak prisustvovao je potpisivanju i uručivanju Ugovora za spomenuti projekt u vrijednosti od 136.419,00 eura.

Sportska dvorana u Murskom Središću će tako uskoro dobiti novi sportski pod, a uskoro će se potpisati i ugovor u vrijednosti od 883.501,39 eura za kompletnu energetsku obnovu sportske dvorane – novi krov, fasada, prozori, rasvjeta, solari, toplinske pumpe…

Time će sportska dvorana svakako postati atraktivnije mjesto za sportske događaje, treniranje i natjecanja, a također će se time u idućim desetljećima osigurati funkcionalnost sportske dvorane i neće biti potrebe za nekim većim investicijskim ulaganjima.

Obzirom što je iz ova dva javna poziva Gradu Mursko Središće dodijeljeno više od milijun eura značajno se rasterećuje gradski proračun. Uz Grad Mursko Središće više jedinica lokalne samouprave iz Međimurske županije dobilo je sredstva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje