HDZ-u pobjeda na EU izborima, a evo kako se glasovalo u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji
Iza nas su još jedni izbori, ove nedjelje birali smo zastupnike u Europskom parlamentu. HDZ je tako osvojio šest, SDP...
U fokusu
KOMENTAR Na maloj izlaznosti profitiraju jedino stranke sa svojom mašinerijom i uhljebi
Nepovjerenje u politiku, zaziranje od političkih svađa i ustaljenog mišljenja da je nepotizam duboko ukorijenjen u sve sfere društva, te da je bolje biti podoban nego pametan, dovodi do sve manje izlaznosti na izborima.
Većina građana vjerojatno smatra da više nemaju za koga glasati, odnosno da se ionako neće ništa promijeniti. Na državnoj razini HDZ niže aferu za aferom, SDP je u Varaždinu uspio to iskoristiti pritom ih optužujući da su oni izbore i zakuhali. Manje stranke se ponašaju kao priljepci i stječe se dojam da im je bitno samo biti, ili blizu vlasti, ili biti glasna oporba bez ikakvih suvislih i konstruktivnih prijedloga. Takve stranke pojavljuju se i nestaju, a ostaje duboko polarizirano društvo. Jedno vrijeme politika nas je zabavljala ustašama i partizanima, nedavno vakserima i antivakserima, a stvarni problemi, poput recimo bala u Brezju, ta ista politika nije bila u stanju riješiti skoro dva desetljeća.
Stranačka vojska i podobnost ispred sposobnosti
Na izbore izlazi mahom stranačka vojska ili pak oni koji se boje za svoje radno mjesto jer direktno o politici ovise. Nekima doslovno egzistencija ovisi o politici i strankama, a politika to besramno koristi. Zato nije ni čudo da mladi i sposobni ne da ne idu na izbore, nego mahom bježe iz države.
Od svega toga sasvim logično profitiraju jedino velike stranke sa svojom mašinerijom. Iz izbora u izbore izlaznost je sve manja, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini. Na nedjeljne izbore za varaždinsko Gradsko vijeće nije izašlo čak 70 posto onih s pravom glasa. Manjina je time nadjačala i odlučila umjesto većine koja je ostala doma.
SDP na čelu s gradonačelnikom Bosiljem odnio je očekivanu pobjedu. Od pada proračuna SDP je uspješno odigrao ulogu žrtve, a u svemu tome pomoglo im je HDZ-ovo odugovlačenje s raspisivanjem izbora. HDZ to nije uspio kapitalizirati, čak štoviše, i bivši gradonačelnik Čehok dobio je mandat više od njih.
Zašto je politika protiv obaveznog glasanja?
Rješenje bi bilo uvođenje obaveznog glasovanja. Unazad nekoliko godina bilo je takvih inicijativa, većinom pokrenutih od nezavisnih kandidata, udruga ili medija. Ali politika, posebno velike stranke, na to nisu spremne. Jer se boje. Puno je jednostavnija politika jednoumlja i stranačke stege, uvjetovanja, ucjena i ideologija, nego politika razuma, suradnje i u konačnici, politika kakvu diktiraju birači.
Ipak, obavezno glasovanje dobro funkcionira recimo u Belgiji. Hrvatska politika voli se uspoređivati s razvijenijim zemljama, nedavno je čak premijer Plenković mrtav hladan rekao da spadamo u elitnu ekipu razvijenih europskih zemalja. Jedino je problem što većina onih koji žive u Hrvatskoj ne osjeća da je u elitnoj ekipi zemalja u kojima bi bilo normalno da se može živjeti od plaće, a da pamet i sposobnost budu ispred podobnosti.
Manjina kroji sudbinu većine
I dok god manjina bude odlučivala umjesto većine ni neće biti bolje, politika će i dalje funckionirati po principu zavadi pa vladaj, cirkusiraj i pravi se da si bitan, priuštit će građanima još kruha i igara, izmjenjivati se na funkcijama i još ćemo dugo gledati iste ljude na političkoj sceni. Jer, demokracija je dobra kad ljudi iskoriste svoje demokratsko pravo. U protivnom i dalje ostajemo u okovima prošlosti i prošlih političkih sistema. I dok tehnologija ide naprijed, politika se bavi sama sa sobom i time tko je s kim, a tko protiv koga pa nije nikakvo čudo da zaostajemo, i u smislu razvoja, a posebice životnog standarda. I dok god je tako, manjina kojoj egzistencija ovisi o politici i dalje će odlučivati umjesto većine koja od svega toga zazire, ali je direktno odgovorna što živimo kako živimo i što je politika kakva jest.
U fokusu
Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
U fokusu
Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
Život i društvoprije 8 sati
Agresivni i gladni stršljeni vrlo su aktivni ljeti te su opasni jer mogu ubosti više puta
Crna kronikaprije 8 sati
Varaždinska policija ovaj vikend će pojačano nadzirati promet
Život i društvoprije 9 sati
Vijeće Trnovca Bartolovečkog odlukom o kreditnom zaduženju stalo iza projekta izgradnje novog vrtića
Zabava & Stilprije 10 sati
Ni ovog vikenda u Varaždinu neće nedostajati brojnih događanja
Život i društvoprije 10 sati
Gradsko vijeće Lepoglave o kupnji nadstrešnica za autobusna stajališta, kamionskom prometu, klizištima…
Sponzoriraniprije 3 tjedna
Predstojeći sportski događaji koje ne smijete propustiti
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Kaufland otvorio nova radna mjesta u logističkom centru u Jastrebarskom
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Klađenje na Euro 2024 – Vodič kroz najbolje oklade i kvote
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
