Povežite se s nama

U fokusu

Kreće rekonstrukcija rukavca rijeke Drave kod Cestice, cilj je zaštita ugroženih vrsta i sigurnost od poplava

Objavljeno:

- dana

Na lokaciji Otok Virje (C1), u Varaždinskoj županiji, nastavljeni su radovi obnove ekosustava rijeke Drave u sklopu projekta “DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama”.

Cilj je restauracija rukavca duljine 1,3 km i djelomično uklanjanje obaloutvrde, što će omogućiti dovođenje vode u rukavac i potaknuti stvaranje novih staništa za ptice. Radovi će poboljšati prirodnu dinamiku rijeke i doprinijeti zaštiti ugroženih vrsta te povećati sigurnost od poplava u naseljenim područjima.

Desni rukavac rijeke Drave „Otok Virje (C.1)“ u sadašnjem stanju sa svoje uzvodne strane nije spojen s rijekom, već voda u njega ulazi s nizvodne strane. Područje je uglavnom obraslo visokom vegetacijom, sa širim potezima šumskih površina uz sam tok rijeke Drave. Zbog bolje protočnosti, potrebno je ukloniti vegetaciju u području mosta i rukavca te od iskopanog materijala izgraditi pristupne putove. Navedeni zahvati koristit će brojnim ugroženim staništima i vrstama u područjima Natura 2000 i pridonijet će boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima uz rijeku Dravu te će povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo.

-Provođenjem ovog jedinstvenog projekta, primjera suradnje ustanova za upravljanje vodama i zaštitu prirode te nevladinih organizacija, ključne prirodne značajke ekosustava Drave obnavljamo otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem poplavnih područja i prirodnih strmih obala rijeke – poručio je voditelj projekta Igor Tošić, iz Hrvatskih voda.

Kako bi se osigurala zaštita za buduće generacije, područje DRAVA LIFE projekta postalo je dio prvog svjetskog Petodržavnog UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav (MDD), poznatog kao “Europska Amazona”. Projekt obuhvaća područja Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije, čime je Drava uključena u globalnu mrežu najpoznatijih prirodnih područja.

-Ponosni smo što je projekt DRAVA LIFE, prvi takve vrste u Hrvatskoj i regiji, postavio temelje za buduće projekte i suradnju na obnovi riječnog ekosustava Mura-Drava-Dunav, jednog od najvažnijih u Europi – istaknuo je Arno Mohl iz WWF Austrija.

Silvija Zagorec, zamjenica župana Varaždinske županije, naglasila je da rijeka Drava u Hrvatsku utječe upravo u toj županiji, u kojoj su stoga posebno svjesni važnosti njenog očuvanja.

-Drava protječe kroz osam naših općina i jedan grad, čime oblikuje i definira veliki dio naše županije. Područje ove rijeke zaštićeno je još od 2011. godine i najveće je zaštićeno područje u našoj županiji, a ima i međunarodni značaj budući da se nalazi i pod zaštitom UNESCO-a. To nas obvezuje na dugoročnu brigu i zaštitu ove rijeke. Na prostoru Drave u našoj županiji zabilježeno je čak 200 vrsta ptica, a istraživanja su pokazala da je po broju različitih ribljih vrsta najbogatija rijeka u Hrvatskoj. To bogatstvo moramo očuvati –  rekla je Silvija Zagorec.  

Na zaštiti i očuvanju područja uz rijeku Dravu kontinuirano radi Javna ustanova “Priroda Varaždinske županije”, koja je posljednjih godina  u okviru različitih projekata provela istraživanja faune, vretenaca, kornjaša, vidre, riba i vodozemaca, a posebno je vrijedno što su izdali i prateće knjižice dostupne svim zainteresiranim građanima. Na području uz Dravu u Varaždinskoj županiji uredili su šest DRAVA LIFE   informativno-edukativnih točaka, edukativno dječje igralište u Dravskoj park-šumi u Varaždinu te izdali slikovnicu „Ptičja posla“. Nastavljaju i s provođenjem aktivnosti reintrodukcije kebrača (Myricaria germanica), danas gotovo izumrle, a nekada česte grmolike vrste dravskih sprudova, kao i s aktivnostima održavanja staništa za rijetke vrste ptica, što uključuje uređenje strmih obala za gniježđenje bregunica, kao i održavanje otoka za gniježđenje čigri u akumulaciji HE Varaždin.

-Iako se ovaj projekt bliži završetku, aktivnosti na zaštiti i očuvanju rijeke Drave nastavljaju se i kroz druge inicijative, poput projekta Life Restore for MDD. Aktivnosti tog projekta su u Varaždinskoj županiji usmjerene na uklanjanje invazivnih vrsta, što je također jako važno za očuvanje bioraznolikosti. Posebno je važno što radimo i na uspostavi edukativnih programa poput “Škole uz rijeku”, jer je edukacija najmlađih generacija od neprocjenjivog značaja – zaključila je Sanja Kopjar, ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske županije.

U fokusu

Trgovcima su prošle godine prihodi narasli za više od milijardu eura, a evo na čemu najviše zarađuju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema istraživanju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), u prošloj su godini rasli prihodi trgovaca. Također, objavili  su i podatke na čemu trgovci najviše zarađuju.

Prihodi u trgovini na malo mješovitom robom svih trgovaca iz uzorka AZTN-a u promatranoj 2023. godini iznosili su 7,73 milijardi eura. U 2023. bilježi se nominalan rast prihoda u iznosu od 1,07 milijardi eura u odnosu na prethodnu 2022. godinu, u kojoj su prihodi iznosili 6,66 milijardi eura, što pokazuje da tržište trgovine na malo bilježi rast u iznosu od 16,1 posto.

Rast prihoda jače je izražen u odnosu na prošlogodišnje istraživanje (2022./2021.) kada se bilježio rast prihoda svih trgovaca iz uzorka u iznosu od 15,7 posto, odnosno kada je rast prihoda iznosio 0,9 milijardi eura.

Na isto su izvjesno učinak imala i inflatorna kretanja općenito te naročito u dijelu koji se odnosi na komponentu hrane i bezalkoholnih pića u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, navodi AZTN.

U 2023. godini zbirno se bilježi 5.140 prodajnih mjesta svih trgovaca iz uzorka AZTN-a te rast ukupnog broja svih prodajnih mjesta, 144 prodajno mjesto više u odnosu na prethodnu 2022. godinu, što predstavlja rast od 2,9 posto. Rast broja prodajnih mjesta trgovaca iz uzorka ujedno je blaže izražen jer je u 2022. godini iznosio 3,5 posto u odnosu na 2021., i tada se bilježilo 171 prodajno mjesto više.

Kakve su marže?

AZTN je u 2023. godini ponovo utvrđivao pokazatelje u odnosu na prosječne marže trgovaca za osam kategorija roba. To su sljedeće kategorije roba: meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, pekarski proizvodi (kruh, peciva), mlijeko i mliječni proizvodi, svježe voće i povrće, bezalkoholna pića i vode, konditorski proizvodi (keksi, čokolade, bomboni i dr.) i osnovni prehrambeni proizvodi (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i dr.).

Pritom je AZTN komparativno analizirao pokazatelje marži za 2023. godinu u odnosu na 2022. godinu (stanje na kraju godine).

Pokazatelji u odnosu na prosječne marže anketiranih trgovaca u 2023. godini za osam kategorija roba su sljedeći: meso i mesne prerađevine 23,7 posto, meso peradi i jaja 24,1 posto, pekarski proizvodi 37,2 posto, mlijeko i mliječni proizvodi 21,4 posto, svježe voće i povrće 29,9 posto, bezalkoholna pića i vode 25,9 posto, konditorski proizvodi 31,7 posto, osnovni prehrambeni proizvodi (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i dr.) 24 posto.

Najviše marže za pekarske proizvode

Rezultati istraživanja pokazuju kako su prosječne marže za prehrambene proizvode u 2023. godini najviše u kategoriji pekarskih proizvoda i konditorskih proizvoda zatim u kategoriji svježeg voća i povrća te bezalkoholnih pića.

Kada se uspoređuju prosječne marže u 2023. u odnosu na 2022. godinu, od osam promatranih kategorija roba, rezultati istraživanja pokazuju da se u četiri kategorije bilježi blago smanjenje prosječne marže (meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, osnovni prehrambeni proizvodi), dok se u preostale četiri kategorije bilježi blago povećanje prosječne marže (voće i povrće, konditorski proizvodi, bezalkoholna pića i vode te pekarski proizvodi).

Opreza radi, navodi se kako su određeni prehrambeni proizvodi, a koji su ovdje i u promatranim kategorijama roba od strane AZTN-a, u 2023. godini bili obuhvaćeni Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, odnosno Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo, koja je stupila na snagu 18. rujna 2023. godine. Popis proizvoda na koje se odnosi zadnja Odluka proširen je na 30 proizvoda i uključuje, uz prehrambene, i manji broj neprehrambenih proizvoda.

Nastavite čitati

U fokusu

Vlada planira subvencije za podstanare. Hoće li mjera potaknuti još veći rast cijena najma?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Vladinom paketu nove stambene politike, koji bi trebao olakšati rješavanje stambenog pitanja mnogim obiteljima, predviđena je i mjera subvencioniranja najma stanova.

Paralelno s rastom cijena stanova, proteklih godina osjetno je poskupio i najam. Prije nekoliko godina pristojan manji stan u Zagrebu mogao se unajmiti za 300 do 400 eura mjesečno, što je činilo oko polovice mjesečne plaće. Danas je potrebno izdvojiti znatno više, navodi Tportal.

Prema nedavno objavljenim podacima u pregledu tržišta nekretnina Ekonomskog instituta, medijalna cijena najma u Zagrebu lani je dosegnula 10,1 euro po kvadratnom metru, a u odnosu na godinu ranije porasla je za 16,1 posto.

U sklopu nove stambene politike, Vlada planira uvođenjem poreza na prazne nekretnine i državnih potpora za priuštivo stanovanje potaknuti vlasnike praznih stanova da ih stave u funkciju najma.

Prema neslužbenim informacijama Tportala, model subvencioniranja namijenjen je vlasnicima koji imaju prazan stan najmanje dvije godine. Oni koji se odluče za iznajmljivanje potpisali bi ugovor s državom, na temelju čega bi dobivali isplatu razlike između komercijalne cijene najma i priuštive cijene, koju bi plaćao najmoprimac.

Ugovor bi se potpisivao na tri godine, a dodatna pogodnost za najmodavce je to da bi im polovicu subvencije država isplaćivala odmah, a polovicu nakon što se podstanar useli u stan.

Za priuštiv najam stana, uključujući režije, pojedinac ne bi trebao izdvajati više od 30 posto dohotka, odnosno 30 posto medijalne plaće.

Trenutna medijalna plaća u Zagrebu iznosi oko 1300 eura, što znači da bi priuštiva cijena stanovanja za samca trebala iznositi oko 390 eura.

Primjerice, uz pretpostavku da se subvencija odnosi na stan od 40 kvadratnih metara te da režije iznose 100 eura, najmodavac koji iznajmljuje stan po prosječnoj cijeni dobio bi od države 114 eura mjesečno, kolika je razlika između medijalne tržišne cijene i priuštive cijene stanovanja.

Stručnjaci upozoravaju da bi uvođenje subvencija moglo dodatno podgrijati tržište i povisiti najamnine.

Vlada smatra da do toga ne bi trebalo doći jer će se svake godine izrađivati tablice s cijenama priuštivog i komercijalnog najma po gradovima na temelju podataka iz sustava e-Nekretnine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje