Uskrsna poruka biskupa Radoša: Ljubav koja ispunjava srca sposobna je isprazniti grobove
Varaždinski biskup Bože Radoš uoči Uskrsa uputio je uskrsnu poruku. U njoj ističe da smo mi, djeca Crkve kroz ove...
Autor „Uspona Radimira Čačića 90-ih“ na sudu
Protiv Krešimira Kovača, autora publikacije „Uspon Radimira Čačića 90-ih“, počelo je suđenje na varaždinskom Općinskom sudu jer ga zbog navodnih kleveta iznesenih u toj knjizi tuži Dragutin Lovrenčić, bivši član Nadzornog odbora Coninga i jedan od najbližih Čačićevih suradnika.
Otklanjajući mogućnost mirnog rješenja spora, Kovač je prije početak suđenja naglasio da nigdje nije pogriješio te da stoga ne vidi ni mogućnost da se ispriča, tim više što je za Lovrenčića sporan samo zadnji dio knjige u kojem iznosi svoju ocjenu privatizacije Coning Holdinga koji je otišao u stečaj zbog dugovanja od 452 milijuna kuna. U spornom komentaru poslovnih i privatizacijskih dokumenata Coninga, koji se nalaze u prvom dijelu knjige, varaždinski novinar navodi kako bi se „Coningova privatizacija mogla ocijeniti bizarnom“, a piše i o tome kako je „Čačić sa suradnicima obezvrijedio poduzeće i izbjegao plaćanje dugovanja“, o „licitiranju imovinom poduzeća“ te „zaboravljenim potraživanjima milijuna njemačkih maraka“.
– Nije mi jasno kako je tužitelj oklevetan. Riječ je o mojem mišljenju koje je izneseno u javnom interesu te na temelju činjenica, odnosno dokumenta. Njih nitko ne spori u knjizi gdje se spominje cijeli niz osoba, a najviše Čačić koji je i u naslovu. No nitko od njih se nije osjetio uvrijeđenim, pa ni sam Čačić – upozorio je Kovač.
Odbacujući tvrdnju tužitelja da je počeo pisati s namjerom da okleveće Čačića i ostale dioničare Coninga, Kovač je naglasio da je knjiga nastala na temelju istraživanja koje je financirala danska udruga istraživačkih novinara Scoop Network koja ga je upravo zbog nje pozvala na svjetski skup istraživačkih novinara u Kijev i Budimpeštu.
– Radio sam kao novinar kada je Čačić postao varaždinski župan 2005. godine, kojeg nisam prije poznavao, kao ni privatnog tužitelja. Tada sam odlučio rasvijetliti njegovo poslovno djelovanje te sam krenuo od Coningovog poslovnog kraha u Izraelu, a zatim su se nametnule druge teme, kao što je stečaj i privatizacija Coninga – dodao je okrivljeni.
Objašnjavajući zašto u knjizi govori o licitiranju imovinom, obezvređivanju Coninga kroz zamjene dionica i zaboravljenoj imovini, Kovač je upozorio da je uoči privatizacije tadašnji SDK utvrdio vrijednost Coninga na više od 16 milijuna tadašnjih DEM, a nadležna agencija tu je procjenu smanjila na devet milijuna, a ni revizija nije mogla utvrditi na osnovu čega.
– Uz to, Fond za privatizaciju utvrdio je da su svojim novcem dioničari otplatili svega 8,8 posto vrijednosti poduzeća. Iz izvješća o reviziji je vidljivo da je novac za otplatu dionica dolazio u tvrtku Condelta u obliku pozajmica dioničarima od Coning Inženjeringa koji je bio dio Coning Holdinga. Ni u vrijeme pisanja knjige, ali ni kasnije, Lovrenčić nije dostavio dokaz iz kojeg bi se vidjelo jesu li i kako vraćene pozajmice. Međutim, u knjizi ne presuđujem, već se pitam zašto nisu razjašnjenje ove dvojbe te se time otklonila sumnja ili pokrenulo pitanje odgovornosti. Ako privatizacija Coninga nije napravljena sukladno zakonu, onda mi je danas još manje jasno zašto se ne vode postupci jer takva djela više ne zastarijevaju – naglasio je Kovač iznoseći obranu tijekom koje je ukazao i na to da su na sudovima i poreznoj upravi „zastale“ sve presude protiv Coninga, uključujući i onu izraelskog suda.
Izvor:
Foto: rt
Gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković održali su danas konferenciju za novinare na kojoj su govorili o ostvarenim projektima u prve dvije godine mandata te svemu što se planira narednih godina.
– Bez obzira na razne opstrukcije koje smo doživjeli u protekle dvije godine puno toga smo ostvarili. Prvo želim govoriti o balama. Sve što smo dosad napravili oko balo potpuno je koordinirano s Fondom za zaštitu okoliša i Ministarstvom gospodarstva te nismo napravili niti jedan korak mimo hodograma koji su nam oni propisali. Uspješno je proveden međunarodni natječaj za bale, odabran je izvođač, donesen je proračun, podnijeli smo zahtjev Fondu za financiranje. Uputili smo dopis Ministarstvu financija i Vladi sa zahtjevom sufinanciranja trajnog rješenja za bale. Očekujem da će navedene institucije tijekom lipnja donijeti sve potrebne odluke. Želim ponoviti da bale nisu politička tema, pa pozivam župana i saborske zastupnike da sa svoje strane javno podrže ovaj jedini, zakoniti postupak rješavanja bala koje već 18 godina stoje – na početku je pozvao Bosilj.
Među važnim projektima na koje je fokus stavio varaždinski gradonačelnik je podvožnjak Supilova – Wissertova, odnosno rješenje za kućanske rampu, za koji postoji pravomoćna lokacijska dozvola te on očekuje raspisivanje javne nabave za glavni projekt kroz nekoliko dana. Dodao je da je sve usuglašeno s Hrvatskim željeznicama i Hrvatskim cestama. Bosilj je rekao da je proširenje istočne obilaznice potpuno usklađeno s navedenim podvožnjakom te bi to trebalo biti prometno rješenje za ovaj dio grada i novi ulaz u Varaždin gradnjom produžene Wissertove ulice. Očekuje da će glavni projekt za ovoj podvožnjak biti gotov do kraja tekuće godine te se nada financiranju Hrvatskih cesta.
U prometu treba još spomenuti gradnju rotora u Hrašćici i Gojancu, a Hrvatskim cestama dogovoren je spoj Poslovne zone Jakovec i izgradnja nove petlje čvora Beretinec – Gojanec.
Grad Varaždin je prije desetak dana dobio uporabne dozvole za reciklažno dvorište 2 i sortirnicu, napomenu je prvi čovjek Varaždina.
Fokus aktualne gradske vlasti bit će i uređenje centra Varaždina. Tamo je uređeno nekoliko ulica, Habdelićev trg te 21 pročelje. Nastavit će se uređivati HNK, pojasnio je Bosilj, a do Špancirfesta će biti maknute skele sa zgrade Gradske vijećnice te će ona za 500. rođendan zablistati u punom sjaju. Grad je prijavio na jedan europski natječaj uređenje Starog grada vrijedan milijun eura te se čelni ljudi nadaju tom novcu. Putem ITU mehanizma planiraju se projekti za Vilu Oršić, Varaždinsku kuću i sinagogu.
Gradonačelnik je dodao da se čuo s direktorom Hrvatskih voda te se pokreće gradnja nasipa od Gojanca, preko Jalkovca do Brezja, a Grad će na njemu izgraditi biciklističko-pješačku stazu, rasvjetu i solarne klupice.
Bosilj očekuje kroz koji dan i javni natječaj za gradnju vrtića u Hrašćici te bi on mogao biti gotov na proljeće 2024. godine.
Gradonačelnik je naglasak stavio na završene POS stanove u Koblenzovoj ulici te najavio gradnju novih, kao i stanova za najam za mlade. Zamjenik Marković je u kontekstu stanovanja napomenuo da grad ima zemljište u Istarskoj ulici od 12.000 metara četvornih koje planira po povoljnim uvjetima prodati građanima za gradnju obiteljskih kuća. Nakon gradnje nasipa na Plitvici razmišlja se o individualnoj gradnji u Sajmišnoj ulici.
– Radimo na svim frontovima i nadamo se da se to vidi! – završio je Neven Bosilj.
Društvene djelatnosti
Miroslav Marković nastavio je s nabrajanjem ostvarenog. Pojasnio je da su njihovom mandatu zaposlene učiteljice iz produženog boravka, izjednačene su cijene vrtića, smanjena je cijena parkiranja. Puno je uloženo je u gradske vrtiće, a najavio je da će vjerojatno biti zaposlena dva kineziologa baš u vrtićima zbog epidemije debljine kojom je pogođena i Hrvatska.
– Razmišljamo o većoj strategiji razvoja Varaždina, koji se mora širiti i privući nove ljude. To znači dobre vrtiće i škole. Zato razmišljamo o projektiranju još jednog novog vrtića upravo u kvartu iza kućanske rampe – istaknuo je zamjenik gradonačelnika Varaždina.
Redakcija Telegrama tvrdi da je razotkrila veliki skandal s EU potporama – braća Pivac dobila su milijune eura, a na nekim prijavljenim farmama navodno uopće nemaju stoku!
Prema tvrdnjama Telegramovih izvora riječ je o međimurskoj Vajdi, tvrtki iz Grupe Pivac koji su najveći korisnici potpore za Mjeru 14 iz europske blagajne. Prošle im je godine za tu mjeru isplaćeno 3,8 milijuna eura.
Prihodi Vajde prošle su godine iznosili 89 milijuna eura, dobit je 3,46 milijuna eura, upravo nešto manje od iznosa potpora za Mjeru14.
– Na nekim se lokacijama svinje nikad nisu ni nalazile, niti su, prema izjavama zatečenih vlasnika, imali ugovore s podnositeljem zahtjeva o usluzi uzgoja svinja. Dakle, novac za Mjeru 14 je isplaćen, a da životinje nisu niti bile uzgajane na farmama niti je postajao ugovor s kooperantima – ističe se u članku kojeg u cijelosti možete pročitati OVDJE.