Ako ste ove godine preskočili more, iskoristite blagodati termi, cjelodnevnih izleta i kupališta na hrvatskom sjeveru
Iza nas je kišni tjedan s ne baš ljetnim temperaturama, pa se brojni građani koji su ostali na kontinentu tuže...
Pošast u vinogradima
– Hitno treba donijeti terminski plan te način i obvezu financiranja hitnih mjera za suzbijanje i sprječavanje širenja bolesti vinove loze fitoplazme, odnosno “zlatne žutice” – rekao je saborski zastupnik HDZ-a iz Varaždinske županije Josip Križanić na zajedničkom tematskom sastanku saborskog Odbora za poljoprivredu, kojem je član i kojeg je sam inicirao.
Sastanak je sazvao kako bi struka, vinogradari i vinari te predstavnici politike zajedno sa saborskim zastupnicima dali odgovor kako suzbiti ovu bolest s kojom muku muče vinogradari.
Ta bolest ozbiljno ugrožava vinogradare i vinare na sjeveru Hrvatske, uključujući i Varaždinsku županiju gdje je krajem prošle i ove godine više vinograda dobilo rješenje prema kojem moraju uništiti određeni dio nasada vinove loze.
– Od 2002. godine prati se ova bolest i od prošle godine provodi se krčenje vinograda u pet županija sjeverozapadne Hrvatske. Smatram da mjere i inicijativa za rješavanje ovog velikog problema trebaju krenuti s državnog vrha, a ne spustiti se na lokalnu sredinu koja nema alata niti sredstva za efikasno provođenje mjere. Stoga ova sjednica treba rezultirati hitnim mjerama, rokovima za provođenje tih mjera i definiranjem jasnih izvora financiranja. Treba naći mehanizam financiranja za krčenje vinograda, pogotovo ona u vlasništvu staračkih domaćinstva, ali i obeštećenja za vinogradare i vinare – naglasio je između ostalog Križanić te zaključio da, ako se ne odrede jasne mjere, rokovi i izvori financiranja, od svega neće biti ništa.
U Varaždinskoj, Međimurskoj i Zagrebačkoj županiji zbog fitoplazme treba iskrčiti 12 hektara vinograda
Pomoćnica ministra poljoprivrede Jelena Đugum potvrdila je da su u prošloj godini najviše stradali vinogradi u Varaždinskoj, Međimurskoj i Zagrebačkoj županiji gdje je potrebno iskrčiti 12 hektara. Podsjetila je da je bolest prvi puta utvrđena 2009. u Karlovačkoj županiji dok se do kraja 2016. proširila u deset županija.
– Od 2013. su na snazi mjere za suzbijanje i sprječavanje širenja te bolesti. S obzirom na ozbiljnost problema u prosincu prošle godine formirana je radna skupina koja će uskoro pripremiti Naredbu koja će sadržavati sve potrebno, ali i akcijski plan, za suzbijanje ove bolesti kao i sprječavanje daljnjeg širenja – kazala je Đugum.
Pojasnila je da će se spomenuta Naredba donijeti u prvom kvartalu ove godine, dok bi se u travnju trebao donijeti Akcijski plan.
Na Križanićevu inicijativu da se osiguraju i financijska sredstva pomoćnica ministra najavila je ozbiljne razgovore oko toga na razini Ministarstva. Na kraju je Križanić zaključio da svakako u slijedeća tri mjeseca treba napraviti konkretne pomake.
Izvor:
Foto: Arhiva RT
U Čakovcu je u srijedu, 20. rujna 2023.godine, održano predstavljanje Nezavisne platforme Sjever (NPS), te je Skupštini Međimurske županije upućena inicijativa kojom se od Ustavnog suda Republike Hrvatske traži da se izvan snage stave članci Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti vezanoj za preuzimanje osnivačkih prava države nad općim i županijskim bolnicama.
Međimurski župan i predsjednik NPS-a Matija Posavec istaknuo kako je ideja osnivanja platforme promocija vrijednosti, rezultata i doprinosa sjevera Hrvatske, te kako bi skrenuli pažnju centralne vlasti kakvu posljednjih 30 godina uživaju neki drugi dijelovi zemlje.
– Ako pogledamo nekoliko važnih ekonomskih pokazatelja poput razine industrijske proizvodnje, omjer uvoza i izvoza roba, razine produktivnosti, razine zaposlenosti, to znači da u takvim okolnostima je posljedično i veći udio poreznih prihoda ostvarenih na Hrvatskom sjeveru odlazio u središnju državnu blagajnu nego što se vraćao u ovo područje u kojemu je ta vrijednost i stvorena. Tako je taj visokocentralizirani sustav ujedno i duboko nepravedan prema Hrvatskom sjeveru, odnosno prema svim onim sredinama u kojima se stvara veći udio društvenog bogatstva, koje se onda redistribuira političkom voljom centralne vlasti. Svi naši dosadašnji rezultati od obnove brojnih škola, gospodarski rezultati, turističke nagrade, prepoznavanje od strane domaćih i međunarodnih institucija nisu cilj već sredstvo da budemo još bolji, još kreativniji i da visoko podignuta ljestvica očekivanja bude svake godine i realizirana – ističe Posavec dodajući kako svaki rezultat u životu i politici, svaka donesena odluka, ali i svaka pogreška je jedno veliko iskustvo koje daje snagu, sigurnost i motivaciju za daljnji rad, osobito u vremenu i okolnostima u kojima se nalazimo, a koja nisu laka.
Članovi predsjedništva Nezavisne platforme sjever su gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek, načelnik općine Veliko Trgovišće Robert Greblički, načelnik općine Radoboj Anđelko Topolovec, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa.
Okupljanju u Čakovcu nazočili su i brojni načelnici i predstavnici općinskih i gradskih vijeća iz Međimurske, Varaždinske i Krapinsko zagorske županije, među njima i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina.
Svi oni jednoglasno su podržali inicijativu Nezavisne platforme Sjever o upućivanju na prvu iduću sjednicu Skupštine Međimurske županije prijedloga o traženju ocjene ustavnosti novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako bi relevantne institucije ove države dale svoj sud zbog namjere preuzimanja osnivačkih prava općih i županijskih bolnica, a da druga strana nema pravo odlučivanja o tome.
Prijedlog o tome iznio je potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa.
-Ono što smatram od prvog dana, a to i komuniciram medijski i javno, jest da najave preuzimanja osnivačkih prava općih i županijskih bolnica, je odluka koja neće ni na koji način učiniti pozitivne promjene u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Reforma zdravstva se ne radi preuzimanjem osnivačkih prava bolnica jer nas je iskustvo naučilo da svakom centralizacijom sustava, pa i u zdravstvu, se dovodi u pitanje pristup dostupnosti zdravstvene zaštite na lokanoj razini, kao i mogućnost lakše prilagodbe potrebama lokalnog pacijenta. Prijenosom osnivačkih prava se neće riješiti ni problem dugova u hrvatskom zdravstvu – ističe Baksa, dodajući kako državu treba decentralizirati, poštivati načelo supsidijarnosti, uvažavati specifičnosti i potrebe građana svake hrvatske regije.
Podaci FINA-e pokazuju da su top 10 gradova po visini ostvarene neto dobiti poduzetnika u 2022. godini: Zagreb, Zadar, Rijeka, Poreč, Velika Gorica, Osijek, Dubrovnik, Karlovac, Varaždin i Vukovar.
Znači da je Zagreb prvi na ljestvici, a ukupna ostvarena neto dobit poduzetnika u Zabrebu lani je iznosila 18,2 milijarde kuna. Varaždin je zauzeo deveto mjesto, a 2022. poduzetnici s varaždinskog područja imali su neto dobit od 768 milijuna kuna.
Na području Grada Varaždina djeluje 2304 poduzetnika koji su imali 21.641 zaposlenih.
Dobrim rezultatima na razini Zagreba najviše je doprinijela INA d.d., na razini Zadra TANKERSKA PLOVIDBA d.d., na razini Rijeke PLODINE d.d., na razini Poreča VALAMAR RIVIERA d.d., na razini Velike Gorice LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d., na razini Osijeka ŽITO d.o.o., na razini Dubrovnika GRUPA JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.o.o., na razini Karlovca HS PRODUKT d.o.o., na razini Varaždina SOLVIS d.o.o. i na razini Vukovara PRVO PLINARSKO DRUŠTVO d.o.o.