Povežite se s nama

U fokusu

Križanić: Treba donijeti hitne mjere kako fitoplazma ne bi potpuno uništila vinograde na sjeveru

Objavljeno:

- dana

Pošast u vinogradima

– Hitno treba donijeti terminski plan te način i obvezu financiranja hitnih mjera za suzbijanje i sprječavanje širenja bolesti vinove loze fitoplazme, odnosno “zlatne žutice” – rekao je saborski zastupnik HDZ-a iz Varaždinske županije Josip Križanić na zajedničkom tematskom sastanku saborskog Odbora za poljoprivredu, kojem je član i kojeg je sam inicirao.

Sastanak je sazvao kako bi struka, vinogradari i vinari te predstavnici politike zajedno sa saborskim zastupnicima dali odgovor kako suzbiti ovu bolest s kojom muku muče vinogradari.

Problem je ozbiljan, treba krenuti s državnog vrha

Ta bolest ozbiljno ugrožava vinogradare i vinare na sjeveru Hrvatske, uključujući i Varaždinsku županiju gdje je krajem prošle i ove godine više vinograda dobilo rješenje prema kojem moraju uništiti određeni dio nasada vinove loze.

– Od 2002. godine prati se ova bolest i od prošle godine provodi se krčenje vinograda u pet županija sjeverozapadne Hrvatske. Smatram da mjere i inicijativa za rješavanje ovog velikog problema trebaju krenuti s državnog vrha, a ne spustiti se na lokalnu sredinu koja nema alata niti sredstva za efikasno provođenje mjere. Stoga ova sjednica treba rezultirati hitnim mjerama, rokovima za provođenje tih mjera i definiranjem jasnih izvora financiranja. Treba naći mehanizam financiranja za krčenje vinograda, pogotovo ona u vlasništvu staračkih domaćinstva, ali i obeštećenja za vinogradare i vinare – naglasio je između ostalog Križanić te zaključio da, ako se ne odrede jasne mjere, rokovi i izvori financiranja, od svega neće biti ništa.

U Varaždinskoj, Međimurskoj i Zagrebačkoj županiji zbog fitoplazme treba iskrčiti 12 hektara vinograda

Pomoćnica ministra poljoprivrede Jelena Đugum potvrdila je da su u prošloj godini najviše stradali vinogradi u Varaždinskoj, Međimurskoj i Zagrebačkoj županiji gdje je potrebno iskrčiti 12 hektara. Podsjetila je da je bolest prvi puta utvrđena 2009. u Karlovačkoj županiji dok se do kraja 2016. proširila u deset županija.

– Od 2013. su na snazi mjere za suzbijanje i sprječavanje širenja te bolesti. S obzirom na ozbiljnost problema u prosincu prošle godine formirana je radna skupina koja će uskoro pripremiti Naredbu koja će sadržavati sve potrebno, ali i akcijski plan, za suzbijanje ove bolesti kao i sprječavanje daljnjeg širenja – kazala je Đugum.

Pojasnila je da će se spomenuta Naredba donijeti u prvom kvartalu ove godine, dok bi se u travnju trebao donijeti Akcijski plan.

Na Križanićevu inicijativu da se osiguraju i financijska sredstva pomoćnica ministra najavila je ozbiljne razgovore oko toga na razini Ministarstva. Na kraju je Križanić zaključio da svakako u slijedeća tri mjeseca treba napraviti konkretne pomake.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje