Povežite se s nama

Međimurje

Međimurci i Varaždinci sjede na “črnom zlatu”, koje je još u sjeni maslinovog ulja

Objavljeno:

- dana

BUČINO ULJE

Proizvodnja bučinog ili koščičnog ulja na sjeveru Hrvatske utkana je u tradiciju stanovnika Međimurske i Varaždinske županije već više od jednog stoljeća.

I dok je domaće stanovništvo upoznato s brojnim ljekovitim i blagotvornim svojstvima ovog “črnog zlata”, kako mu vole tepati, bučino ulje još uvijek na širem hrvatskom tržištu nije doživjelo potpuni procvat. Koščično ulje i dalje, naime, živi u sjeni popularnijeg maslinovog ulja.

Raste i kvaliteta

– Iako je danas situacija daleko bolja nego što je bila prije nekoliko godina. Danas se za koščično ulje zna u svim dijelovima Hrvatske, pa i mi naše ulje prodajemo od Slavonije do Dalmacije – priča nam Lucija Križarić, direktorica uslužne Uljare Šenkovec. U Međimurskoj županiji pod bučama se nalazi oko 1.100 hektara poljoprivrednog zemljišta. Tridesetak poljoprivrednih gospodarstava ima značajnije proizvodne površine, koji koščično ulje proizvode za šire tržište. No, kako je buča, odnosno tikva, nezaobilazna poljoprivredna kultura u Međimurju, pa gotovo da i nema gospodarstva koje barem za vlastite potrebe, ne prikuplja koštice za proizvodnju ulja.

U Međimurju je 30-ak većih gospodarstava, koji proizvode ulje za šire tržište

– S obzirom da je naša uljara uslužna, puno međimurskih OPG-a dolazi k nama. Svake godine ta je brojka sve veća, čime se potvrđuje trend rasta zanimanja za buče kao poljoprivrednu kulturu koja ima ogroman potencijal – dodaje Lucija Križarić. Tome svjedoče i statistički podaci. Naime, 2001. godine u Međimurju je pod tikvama bilo oko 250 hektara. Samo šest godina kasnije ta je brojka udvostručena, da bi se danas Međimurska županija mogla pohvaliti s više od 1000 hektara buča. Ne raste samo broj proizvođača, već i kvaliteta samog ulja. Upravo stoga Međimurska županija pokrenula je projekt “Dan koščičnog ulja”, kojim želi pružiti podršku OPG-ovima i proizvođačima u njihovom radu i plasmanu proizvoda na šire tržište. Cilj projekta je predstavljanje, afirmacija i isticanje prednosti koščičnog ulja, kojeg su svojim napornim radom i trudom proizveli međimurski proizvođač.

Zaštita kao rješenje

– Želja nam je da Županija bude potpora i poticaj vrijednim proizvođačima. Kroz međusobne susrete mogu proširiti svoja znanja i iskustva, a savjete i preporuke stručnjaka koji prate ovaj projekt mogu iskoristiti i pretočiti u još kvalitetniji i time vrjedniji proizvod – ističe međimurski župan Matija Posavec. 

Korak koji bi itekako pomogao proizvođačima u promociji proizvoda na tržištu, bila bi zaštita koščičnog ulja jamstvenim žigom ili u konačnici, oznakom izvornosti. Tu bi se Međimurska županija mogla voditi primjerom Varaždinske, koja ima zaštićeni poljoprivredni proizvod “Varaždinsko bučino ulje” jamstvenim žigom pri Zavodu za intelektualno vlasništvo. Nositelji ove oznake lakše se probijaju na tržištu, jer u sve većoj ponudi uvoznih ulja upitne kvalitete, kupci u oznaci “Varaždinsko bučino ulje” dobivaju garanciju visoke kvalitete, kontroliranog uzgoja te proizvodnje po najvišim standardima.

Varaždinci su bučino ulje svojih proizvođača zaštitili jamstvenim žigom

– Sigurno bi nam itekako pomoglo kada bi se međimursko koščično ulje moglo staviti pod jednu oznaku, koja bi bila prepoznatljiva svim kupcima u Hrvatskoj, ali i inozemstvu. Naši proizvođači samostalno teško da se mogu nositi s daleko većom i jačom konkurencijom, posebno u drugim zemljama Europske unije. Koliko mi je poznato, Međimurska županija već je učinila prve korake u tom smjeru – zaključuje Križarić. 

Potencijal “črnog zlata” je ogroman, kako za same proizvođače, tako i za čitavi sjever Hrvatske, koji u koščičnom ili bučinom ulju može dobiti prepoznatljivi gastronomski proizvod, koji se idealno uklapa u sliku bogate tradicionalne kuhinje Međimurske i Varaždinske županija

1.100 hektara poljoprivrednih površina u Međimurskoj županiji nalazi se pod bučama, što je čak 4,5 puta više nego što je bio slučaj 2001. godine.
25 uzoraka bučinog ulja dostavljeno je na posljednje izdanje manifestacije “Dani koščičnog ulja”, na kojoj su se ocjenjivali najbolji proizvođači

Pomoć uljarima

Varaždinska županija osigurala je zaštitu svojih proizvođača kroz dobivanje jamstvenog žiga “Varaždinsko bučino ulje” pri Zavodu za intelektualno vlasništvo. 
Južni susjedi pod nasadima uljarica imaju oko 3.000 hektara, od čega gotovo polovina otpada na tikvu. Dvadesetak je velikih proizvođača, koji proizvode za samostalni izlazak na tržište, dok četiri proizvođača/prerađivača spadaju u sam hrvatski vrh – Prehrana te uslužne uljare Presečki, Županić i Patrčević. 
Uz njih još je na stotine malih domaćinstava, baš kao i u Međimurskoj županiji, koja proizvode za vlastite potrebe. Varaždinska županija je i već sedam godina organizator izložbe bučinih ulja sjeverozapadne Hrvatske, a kroz sustav poticaja sufinancira se modernizacija cjelokupne proizvodnje, nastup na brojnim domaćim i inozemnim sajmovima, izrada promidžbenih materijala…

 

Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA

Međimurje

Na preloškoj Marini školarci učili o vrstama ptica i opazili devet zimovalica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U subotu, 1. listopada, u Sportsko-rekreacijskoj zoni Marina Prelog održana je četvrta radionica posvećena lokalnoj flori i fauni.

Radionicu je vodio Luka Hercigonja, fotograf prirode i član Udruge BIOM, a sudjelovalo je dvadesetak učenika osnovnoškolske i srednjoškolske dobi.

U teorijskom dijelu radionice učenicima je pružen kratki uvod u ptice, upoznati su s jezerom kao staništem, predstavljeni su im načini na koje se ptice mogu proučavati (promatranje, zimsko brojanje, prstenovanje, fotografiranje…) te su im uz pomoć videoprezentacije predstavljene najčešće vrste ptica zimovalica koje zimuju na našem području ili ga prelijeću u vrijeme migracija.

Teorijski dio završen je kvizom u kojem su učenici primijenili naučeno znanje o pticama, a zbog mnogih duhovitih odgovora kviz se pokazao najdinamičnijih dijelom radionice.

Vožnja čamcem i promatranje

Nakon ručka i kratkog odmora uslijedio je praktični dio radionice koji se sastojao od vožnje čamcem po jezeru i između sprudova te promatranja ptica dalekozorom.

Izrazito visoki vodostaj omogućio je plovidbu i skrovitijim rukavcima kojima se inače ne bi moglo proći.

Pod vodstvom Luke Hercigonje učenici su opazili 19 vrsta ptica, od kojih devet zimovalica – crvenokljuni labud, divlja patka, mali gnjurac, liska, mali vranac, veliki vranac, siva čaplja, velika bijela čaplja i vodomar.

Od ostale flore i faune učenici su primijetili izrazito bujne trščake i obalnu vegetaciju, nastambu dabra, a na djelu su uhvatili i bodljastu tikvicu, izrazito agresivnu i invazivnu vrstu biljke penjačice koja svojim puzanjem polako obrasta i guši ostatak flore, često i čitava stabla, čime predstavlja značajnu prijetnju zavičajnoj vegetaciji.

Događaj su organizirali Grad Prelog i Marina Prelog d.o.o. u sklopu projekta akronima „Aqua Adventures“ koji sufinancira Europska unija iz programa INTERREG V-A Program suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020.

Preostala je još jedna radionica koja će biti posvećena flori i fauni dravskih sprudova, a vodit će ju Mišo Rašan, iskusni nastavnik biologije i kemije iz Srednje škole Prelog.

Nastavite čitati

Međimurje

Predstavnici WWF-a iz Europe, Australije i Amerike posjetili rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF iz Europe, Australije i Sjedinjenih Američkih Država posjetili su Europsku Amazonu. Upoznati s pričom o petodržavnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav, jedne od inicijativa WWF-a koju je prije godinu dana prepoznao i UNESCO, direktori komunikacija iz 22 ureda WWF-a prošetali su uz ušće Mure u Dravu.

Tom su prilikom saznali brojne priče o utjecaju tih rijeka na ljude koji u njihovoj blizini žive, kao i o pticama koje se ovdje gnijezde te drugim životinjama koje ovise o tim rijekama ovise, ali i o invazivnim vrstama te drugim prijetnjama za ovo jedinstveno područje.

Njihov posjet začinjen je i daškom kulture, odnosno posjetom galeriji Josipa Generalića u Hlebinama.

Rezervat biosfere koji se proteže Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom i Srbijom na gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnog toka, najveće je zaštićeno riječno područje u Europi i međunarodni primjer sinergije zaštite prirode, klimatske otpornosti i održivog razvoja.

Organizacija WWF trenutno provodi i foto natjecanje koje je objavljeno na društvenim mrežama WWF Adrije i koje sretnog dobitnika može odvesti na sadržaji produženi vikend u srce Europske Amazone – Park prirode Kopački rit. Za sudjelovanje je potrebno objaviti fotografiju prirode na području rijeka Mure, Drave ili Dunava na svom Instagram ili Facebook profilu, tagirati WWF Adriju i dodatni oznaku projekta #lifelineMDD.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje