Tijekom 2021. godine je putem individualnih prijava pobačaja u Bazu podataka o pobačajima unutar NAJS prijavljeno 5746 pobačaja, što predstavlja porast od 6,6% u odnosu na broj zabilježen prethodne godine (kada ih je bilo 5390), objavio je HZJZ.
Navedenim prijavama je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pribrojeno još 1966 pobačaja koji nisu prijavljeni unatoč zakonskoj obavezi, ali su evidentirani u Bazi podataka o hospitalizacijama unutar NAJS (Nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav). Ukupan broj pobačaja evidentiranih u RH 2021. godine tako iznosi 7712.
Najveći udio čini kategorija ostalih abnormalnih produkata začeća, odnosno 39,5 %. Potom po učestalosti slijede legalno inducirani pobačaji (34,6 %). Kategorija spontanih pobačaja čini 17,1 % ukupnog broja pobačaja. Izvanmaternična trudnoća je evidentirana u 6,8 % prijavljenih pobačaja, a ostali i nespecificirani pobačaji se i dalje prijavljuju sporadično.
Podaci pokazu da 79,3 % pobačaja prijavljenih u 2021. godini u Bazi podataka o pobačajima dogodilo se tijekom prvih 10 tjedana trudnoće, a u 4,4 % prijava ovaj podatak nije bio unesen. Među ženama kod kojih je prijavljen pobačaj u 2021. godini, 37,1 % nije imalo živorođene djece.
U 2021. godini nije zabilježen niti jedan slučaj smrti od posljedica pobačaja. Zbog komplikacija uzrokovanih pobačajem prijavljeno je 180 hospitalizacija sa stopom učestalosti od 23,3/1000 evidentiranih pobačaja.
Legalno inducirani pobačaji
Prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, u Hrvatskoj žena može legalno izvršiti pobačaj bez dozvole povjerenstva ako se radi o trudnoći koja traje do 10 tjedana. Prema istom Zakonu pobačaj se može obaviti samo u ovlaštenim stacionarnim zdravstvenim ustanovama.
U 2021. godini evidentiran je 2671 legalno inducirani pobačaj, odnosno 7,3 legalno induciranih pobačaja na 100 poroda, što je vrijednost jednaka onoj zabilježenoj 2020. godine. Prosječna stopa namjernih pobačaja u Hrvatskoj iznosi tako 333,3/100.000 žena generativne dobi, što predstavlja porast u odnosu na prethodnu godinu kada je prosječna stopa iznosila 305,3/100.000 žena generativne dobi.
Među ženama kod kojih je evidentiran legalno inducirani pobačaj najveći je udio onih u dobi 30 do 39 godina, odnosno 44,8 %, potom slijedi dobna skupina 20 do 29 godina u kojoj je evidentirano 38,9 % svih legalno induciranih pobačaja.
Tijekom 2021. godine evidentirana su 44 legalno inducirana pobačaja u maloljetnica (do 18. godine života) što čini 1,6 % ukupnog broja legalno induciranih pobačaja. U mladih djevojaka od navršenih 18 do 20 godina života evidentirano je još 94 legalno induciranih pobačaja, što zajedno čini 5,2 % ukupnog broja evidentiranih legalno induciranih pobačaja.
Među ženama kod kojih je prijavljen legalno inducirani pobačaj najviše je onih bez živorođene djece (30,2 %) Također su značajni udjeli žena s dvoje živorođene djece (27,3 %) i jednim živorođenim djeteto (18,7 %).
Velika većina prijavljenih legalno induciranih pobačaja (80 %) učinjena je na zahtjev žene, 7,3 % zbog ugroženog zdravlja majke, a 3,1 % zbog prethodno utvrđene malformacije ploda.
Od 1774 prijavljenih legalno induciranih pobačaja na zahtjev žene, prema dostupnim podacima, u 1495 slučajeva (84,3 %) prije začeća nisu bile korištene metode kontracepcije.
Analizirajući stope evidentiranih legalno induciranih pobačaja prema županiji prebivališta žene, 2021. godine su najviše stope legalno induciranih pobačaja na 100.000 žena generativne dobi zabilježene u Karlovačkoj (930,5/100.000) i Međimurskoj županiji (744,6). Najniže stope su zabilježene u Splitsko-dalmatinskoj (79,1/100.000) i Brodsko-posavskoj županiji (125,8/100.000).
Dvije županije
Žene s prebivalištem na području Varaždinske županije tijekom 2021. godine imale su ukupno 360 pobačaja. Najveći broj otpada na legalno inducirani pobačaji, odnosno njih 168.
U Općoj bolnici Varaždin obavljeno je lani 441 pobačaj, najviše se odnosilo na legalno inducirani pobačaj, kojih je bilo 217.
Žene s prebivalištem na području Međimurja imale su ukupno 301 pobačaj, a najviše u kategoriji onih legalno induciranih, kojih je bilo 161.
U Županijskoj bolnici Čakovec lani su obavljena 253 pobačaja, a njih 122 bila su legalno inducirani pobačaji.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i Statističkog ureda Europskih zajednica (Eurostat), RH ima nižu stopu prijavljenih legalno induciranih pobačaja na 1000 živorođenih od susjednih zemalja i prosjeka Europske unije.
U Vinkovcima okupili su se LiDraNovci, ljubitelji lijepe hrvatske riječi, literarnog, novinarskog, dramskog i radijskog stvaralaštva iz cijele Hrvatske.
Državni LiDraNo za osnovnoškolce trajao je od 22. do 24. travnja, a Varaždinska županija imala je svoje predstavnike u svim izrazima. Iva Farkaš iz I. osnovne škole Varaždin i Vid Brajković iz OŠ Petrijanec, predstavili su svoje uratke na okruglom stolu za literarne radove.
Njihove su mentorice Marija Hublin i Željka Rabuzin. U kategoriji dramskog stvaralaštva svoj su pojedinačni scenski nastup izvele Ema Štrlek iz OŠ Vidovec i Tonka Tkalec iz II. osnovne škole Varaždin. Do državne razine smotre pratile su ih i usmjeravale mentorice Kristinka Štefan i Maja Šmic.
U novinarskom izrazu imali smo najviše predstavnika. Poziv na državni LiDraNo svojim je samostalnim novinarskim radom izborio Aleksandar Fic iz OŠ Novi Marof sa svojom mentoricom Sunčicom Križan Kadi. Varaždinska županija imala je čak 2 školska lista na državnoj razini, to su Klen iz OŠ Klenovnik te Šemica iz OŠ Šemovec, a redakcije su u Vinkovcima predstavljale urednice Marta Rogina i Nina Ajhler sa svojim mentoricama, Marijom Konjević i Valentinom Barulek Boltižar.
U kategoriji radijskog stvaralaštva emisijom Utapanje županiju su predstavljali David Telebar i Ante Kovačić iz OŠ Petrijanec, njihova je mentorica Željka Rabuzin. Učenici iz naše županije na svim su okruglim stolovima pohvaljeni od strane državnih povjerenstava koja čine eminentni stručnjaci i umjetnici iz područja stvaralaštva koje procjenjuju i vrednuju na ovoj razini smotre, koja sve do završnice ima natjecateljski karakter.
Učenici su potaknuti na daljnje stvaranje jer se iz njihovih uradaka iščitava visoka motiviranost i kreativnost, a to je ono, što uz, naravno, ljubav prema hrvatskome jeziku, svaki LiDraNovac mora imati. Za svoj rad priznanje i zahvalu primile su i njihove mentorice kojima se na zatvaranju smotre upravo riječju hvala, obratila glavna tajnica smotre LiDraNo i viša savjetnica iz Agencije za odgoj i obrazovanje, dr. sc. Marijana Češi.
Učenici su imali priliku predstaviti se u jednoj od najljepših knjižnica Hrvatske, nastupati u Kazalištu Joze Ivakića, prošetati starom jezgrom i kušati slavonske slastice. Kad požele se ravnice, neki će se od njih sigurno vratiti u Vinkovce jer široka je duša slavonska u gradu Josipa Runjanina, Ivana i Josipa Kozarca, bana Šokčevića i mnogih drugih poznatih Vinkovčana.
Niske temperature i mraz koji je posljednjeg vikenda, u noći sa subote na nedjelju i s nedjelje na ponedjeljak, 21. i 22. travnja, zahvatio područje općine Cestica učinio je velike štete u voćnjacima i vinogradima te povrtlarskim kulturama.
>>FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije
Prema riječima Marijana Županića, predsjednika Udruge vinogradara i podrumara Sveti Martin Cestica, podaci o nastalim štetama su još uvijek prikupljaju, a najviše su stradali vinogradi na nižim nadmorskim visinama.
Nažalost, na pojedinim lokacijama cestičkog vinogradarskog područja od mraza stradali su kompletni vinogradi. Preporuka je prihraniti mladice koje su djelomično zahvaćene mrazom aminokiselinama, a osušene maknuti da se formiraju novi izbojci.
Kako to izgleda na terenu pšogledajte u galeriji fotografija:
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
