Povežite se s nama

U fokusu

Izbori i na FOI-ju: Prof. dr. sc. Neven Vrček u lovu za još jedan mandat dekana

Objavljeno:

- dana

OTVORENO

U organizaciji Fakulteta organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu nedavno je održan jubilarni, 10. Dan međunarodne suradnje.

Ovogodišnji susret, koji je u Varaždin doveo i ugledne profesore s dvaju poznatih europskih sveučilišta – prof. dr. sc. Annu Czarczyńsku s Kozminski University u Varšavi i prof. dr. sc. Lourdes Guàrdiu s Open University of Catalonia u Barceloni – bio je rezime svega što se u sklopu međunarodne suradnje napravilo u zadnjih deset godina. O važnosti međunarodne suradnje i projektima te znanstvenoj djelatnosti razgovarali smo s dekanom FOI-ja prof. dr. sc. Nevenom Vrčekom.

Pionirski pothvat, a danas mobilnost velika

S kojim ciljem je uopće pokrenut Dan međunarodne suradnje? 
Dan međunarodne suradnje pokrenut je s ciljem promocije međunarodnih aktivnosti našeg fakulteta. Prije deset godina je to bio pionirski pothvat kojim smo željeli promovirati studentsku suradnju. Prije svega tu mislim na dolaznu i odlaznu studentsku mobilnost, mobilnost nastavnika i međunarodnu projektnu suradnju. U tih deset godina se puno toga promijenilo. Između ostalog, ušli smo u Europsku uniju i otvorile su nam se nove projektne linije, porasli su svi oblici razmjene te projektna suradnja, ali sa svime time otvorili su se i novi izazovi. Sada smo u konkurentnom okružju i svakog dana se moramo iznova dokazivati, tako da je na ovogodišnjem Danu međunarodne suradnje napravljen jedan kratak rezime koliko i što smo napravili u proteklih deset godina te osvrt na mogućnosti koje su pred nama.

Jeste zadovoljni postignutim?
Jesmo, izuzetno smo zadovoljni svim aspektima međunarodne suradnje. Mogli smo napraviti i više po programu studentske mobilnosti, međutim, tu postoje određene objektivne okolnosti. Program studentske mobilnosti podrazumijeva i izradu programa na engleskom jeziku te visoku usklađenost studijskih programa na institucijama koje sudjeluju u razmjeni. Stalno podižemo broj kolegija na engleskom jeziku, ali trenutno ne možemo uspostaviti cijeli smjer na stranom jeziku zbog ograničenosti prostora u kojem trenutno djelujemo te relativno velike opterećenosti nastavnika. Međutim, redovito nam dolaze strani studenti, a i naši odlaze van i te brojke kontinuirano rastu.

Koje biste nacionalne i međunarodne projekte izdvojili?
Projektne aktivnosti su vrlo intenzivne. U protekle dvije godine bilježimo porast projektnih aktivnosti za čak 300 %, i to je vrlo iznad svih očekivanja. Ukupan broj projekata na kojima je FOI voditelj ili partner je 48, od čega je 21 projekt međunarodni, a 27 ih je nacionalno. Većina tih projekata sadrži istraživačku komponentu, a sveukupni budžet projekata je 50 milijuna eura, pri čemu udio FOI-ja iznosi 2,5 milijuna eura, što je vrlo značajno za naš sveukupni razvoj. Od međunarodnih projekata svakako treba istaknuti velike kompetitivne istraživačke projekte Horizon 2020 projekt CRISS koji na FOI-ju vodi doc.dr. sc. Balaban, a prije njega FP7 projekt SysCatalyst voditeljice prof.dr. sc. Divjak. Imamo i istraživačke projekte Hrvatske zaklade za znanost: tri projekta vodimo (voditelji su prof. dr. sc. Divjak, izv. prof. dr. sc. Schatten i prof. dr. sc. Vrček), a u jednom sudjelujemo (radni paket na FOI-ju vodi doc.  dr. sc. K. Tomičić Pupek). Svakako treba spomenuti i projekt e-Škole, nacionalni strateški projekt gdje je FOI jedina visokoškolska institucija nastavno-istraživački partner koji okuplja tridesetak naših istraživača pod voditeljstvom izv. prof. dr. sc. Begičević Ređep i prof. dr. sc. Strahonje, kao i projekt “Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – IRI“, koji provodimo zajedno s partnerima iz gospodarstva. Trenutno smo u postupku pokretanja IRI projekta “Korisničko iskustvo budućnosti – Pametne specijalizacije i suvremene tehnologije komunikacije i kolaboracije” u partnerstvu s tvrtkom SedamIT, gdje nam radne pakete vode doc. dr. sc. Ruben Picek, doc. dr. sc. Dijana Plantak Vukovac te doc. dr. sc. Dijana Oreški. S Fakultetom elektrotehnike i računarstva te tvrtkom Infodom uspostavili smo Centar kompetencija za digitalnu transformaciju prehrambene industrije na ruralnim područjima gdje radne pakete vode doc. dr. sc. Katarina Tomičić, doc. dr. sc. Igor Pihir te dr. sc. Martina Tomičić Furjan. 

Kakva je pozicija FOI-ja na prostoru ove regije po broju provođenja projekata? 
Bez pretjerane skromnosti možemo reći da je u okviru Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske FOI prepoznat kao kvalitetno mjesto interakcije znanosti i gospodarstva. Naš fakultet je uvažen partner akademskim institucijama i gospodarstvu. Trenutno smo u situaciji da smo morali odbiti kvalitetne projekte jer nemamo dovoljno kapaciteta. Obuhvatili smo 60 posto zaposlenika na projektima, što je za instituciju poput naše jako puno jer cijelo vrijeme paralelno izvodimo nastavu za 3.000 studenata i provodimo razne oblike znanstveno-istraživačkog rada kroz centre i laboratorije koji djeluju na Fakultetu. Mislim da smo u okviru postojećih kapaciteta napravili jako puno. Naravno, može se i više i uvijek treba ciljati na još kvalitetnije projekte i partnere, a tome, uostalom, služi međunarodna suradnja: da sretnemo zanimljive ljude koji negdje drugdje na svijetu rade nešto slično što i mi i da zajedno s njima uđemo u nove izazove.

Na Fakultetu organizacije i informatike podižemo broj kolegija na engleskom jeziku

Koji su planovi razvoja međunarodne suradnje? 
Međunarodna suradnja je velikim dijelom uvjetovana okolnostima međunarodnih raspisa natječaja, tako da su nove projektne aktivnosti i planovi vezani uz Horizon pozive koji će u narednom periodu biti raspisani, kao i Erasmus+ projekte i nove linije Europskog socijalnog fonda (ESF). Treba znati da je u nekim od tih projektnih linija prolaznost ispod 10 posto. Ako je po projektnoj liniji po nekoliko tisuća prijava, a prolaznost je tako niska, veliki je uspjeh kad vam prođe projekt. Mi ćemo i dalje pokušati aplicirati za najkvalitetnije projekte, ali i voditi računa i o nacionalnim projektnim linijama koje sadrže istraživačku komponentu, a koje prije svega doprinose dobrobiti naše države, društva i gospodarstva.

Jeste li zadovoljni s dolaznom i odlaznom mobilnošću studenata i nastavnika na FOI-ju?
Mobilnost je kompleksna stvar i velika je razlika između nastavničke i studentske mobilnosti. Kratkotrajna nastavnička mobilnost funkcionira jako dobro što se tiče odlazaka naših nastavnika u inozemstvo, ali i dolazaka profesora s drugih stranih sveučilišta na FOI. Studentska mobilnost je kompleksnija jer je povezana s usklađivanjem plana i programa. Ako to usklađivanje nije dobro provedeno, studenti nisu toliko zainteresirani za mobilnost jer im se ne priznaju kolegiji na matičnim sveučilištima, odnosno postoji realna opasnost da se izgubi semestar ili čak cijela studijska godina.

Na čemu treba još poraditi kako biste povećali mobilnost?
U protekle dvije godine veliki trud smo uložili u to da pronađemo partnerska sveučilišta s kojima je poklapanje studijskih programa vrlo visoko. Treba znati da kod mobilnosti studenata važnu ulogu igra lokacija, atraktivnost nastavnih sadržaja i općenito doživljaj tijekom mobilnosti. Također veliku ulogu igraju naši studenti, koji kroz svoje udruge (Studentski zbor, AIESEC…) doprinose prihvatu stranih studenata. Posljednjih godina pojavila se i tzv. virtualna mobilnost, gdje studenti dio mobilnosti odrađuju preko kolaboracijskih alata. Jedan smo takav projekt uspješno završili sa Sveučilištem u Amsterdamu.

Predizborna utrka i na FOI-ju

Trenutno ste u predizbornoj kampanji za još jedan mandat za dekana FOI-ja. Što biste izdvojili kao najveća postignuća u dosadašnjem mandatu i koji su planovi za dalje? 
U protekle dvije godine uspjeli smo povećati upisne kvote i uspjeli smo povećati broj zaposlenika na Fakultetu, i to dijelom preko sredstava Ministarstva, a dijelom kroz projektna sredstva. Podigli smo broj projekata i stvorili sve preduvjete za mobilnost. Afirmirali smo se kao važno mjesto suradnje s gospodarstvom preko projektne suradnje, zapošljavanja studenata i kroz studentsko poduzetništvo, koje podupiremo kroz poseban program. Razradili smo novu strategiju, čije usvajanje i realizacija bi trebali krenuti u narednom mandatnom periodu. To se prije svega odnosi na rekonstrukciju Plana i programa i osnivanje novih znanstvenih centara i laboratorija. Dovršili smo svu potrebnu dokumentaciju za novu zgradu FOI-ja i pregovaramo oko financiranja projekta.

Dovršili smo svu potrebnu dokumentaciju za novu zgradu FOI-ja i pregovaramo oko financiranja projekta 

U kom smislu biste rekonstruirali planove i programe? 
Modernizirali bismo Plan i program fakulteta jer se informacijske znanosti stalno mijenjaju i razvijaju. To u svakom slučaju znači uvođenje novih smjerova u studije, poput podatkovnih znanosti, interneta svega i upravljanja suvremenim organizacijama, i time bismo stvorili prostor za novu generaciju informatičara, za kojima je tržište rada u velikoj potražnji. U rekonstrukciji Plana i programa sudjelovat će i poslodavci s kojima smo u stalnom kontaktu i koji nam prenose realne potrebe prakse.

Znanstvena djelatnost

Kakva je znanstvena djelatnosti na FOI-ju? 
Iz godine u godinu raste broj znanstvenih radova koje naši nastavnici, znanstvenici i suradnici objavljuju u vrlo istaknutim znanstvenim časopisima koji su referencirani u bazama Science Citation Index (SCI), SCI Expanded ili Current Contents (CC). Tome doprinosi doktorski studij, rad na projektima s istraživačkom komponentom i mjere koje poduzimamo za poticanje znanstveno-istraživačkog rada i usavršavanja naših djelatnika. Zadovoljni smo postignućima ukoliko gledamo projektnu aktivnost Fakulteta, ali s obzirom na veliku opterećenost u nastavi, našim djelatnicima ne ostaje puno vremena za znanstvenu produktivnost. Projekti su sigurno put do kvalitetnih objava, međutim, treba nastaviti raditi na osiguravanju i drugih preduvjeta za kvalitetan znanstveni rad naših djelatnika.

PROJEKT INTERREG

Od 1. siječnja 2017. godine unutar Interreg Transnacionalnog programa Dunav započelo je izvođenje projektnih aktivnosti na projektu Digital Transformation in the Danube Region – Digitrans. To je još jedan u nizu velikih projekata FOI-ja koji uspješno realiziraju znanstvenici na čelu s voditeljem projekta prof. dr. sc. Vjeranom Strahonjom. Projekt se realizira u suradnji s čak 14 renomiranih europskih partnerskih sveučilišta. Projekt će trajati do 30. lipnja 2019. godine, a njegova ukupna vrijednost je 2.106.825,97 eura. Iz Hrvatske na projektu sudjeluje i Tehnološko-inovacijski centar Međimurje, s kojim FOI otprije ima vrlo uspješnu suradnju. 
– Drago nam je da kroz projekte na kojima sudjelujemo, a jedan od njih je i Digitrans, uspješno surađujemo s malim i srednjim poduzećima i start-up poduzećima koji istraživačke napore u kreiranju novih digitalnih modela poslovanja, kao i nove pristupe u organizaciji poslovnih aktivnosti i procesa nastoje primijeniti u svojim organizacijama. Danas je izuzetno važno pratiti razvoj tehnologije, a jasno je da transformacija poslovanja temeljena na digitalnim tehnologijama pruža mnoge mogućnosti i prilike za unapređenje poslovanja – istaknuo je prof. dr. sc. Neven Vrček.

Interes studenata za Erasmus mobilnost izrazito povećana

Fakultet organizacije i informatike (FOI) vodeći je u regiji po broju međunarodnih i nacionalnih projekata, a dolazna i odlazna mobilnost studenata i nastavnika raste iz godine u godinu. FOI ima vrlo uspješan Centar za međunarodne projekte, kao i Ured za međunarodnu suradnju, koji su, uz znanstvenike s Fakulteta, vrlo važni u prijavama projekata, kao i osiguranju podrške u upravljanju projektima te podršku studentima i nastavnicima u dolaznoj i odlaznoj mobilnosti, o čemu smo razgovarali s izv. prof. dr. sc. Ninom Begičević Ređep, prodekanicom za znanstveno-istraživački rad i međunarodnu suradnju.

Važna podrška

Koja je uloga Centra za međunarodne projekte? 
Centar za međunarodne projekte daje podršku djelatnicima Fakulteta u prijavama projekata i upravljanju projektima te vrši informiranje o projektnim natječajima. U zadnje dvije godine FOI je u ulozi voditelja i/ili partnera u ukupno 48 projekata. Samo u 2017. godini znanstvenici našeg fakulteta prijavili su ukupno deset projektnih prijava – jedna H2020 prijava, pet Erasmus+ prijava, tri ESF prijave i jedan društveno koristan projekt. Ujedno smo revitalizirali portal projekti.hr, koji sadrži niz ažurnih informacija o projektima i projektnim natječajima, te pokrenuli FOI-jev glasnik pod nazivom InFOImator, koji šaljemo svim našim djelatnicima i svim interesentima, a koji sadrži informacije o projektnim natječajima, različitim projektnim događanjima i našim projektima. Nažalost, Centar broji samo četiri djelatnika i podkapacitiran je, s obzirom na zabranu zapošljavanja administrativnog osoblja u sustavu visokog školstva. Stoga posljednjih godina moramo raditi i projekte koji nisu strogo istraživački kako bismo zaposlili djelatnike koji pružaju podršku djelatnicima u projektnim aktivnostima.

Kakva je situacija na FOI-ju vezano uz međunarodnu suradnju i mobilnost te koja je uloga Ureda za međunarodnu suradnju? 
Ured za međunarodnu suradnju daje podršku dolaznoj i odlaznoj mobilnosti studenata i nastavnika te svim aktivnostima međunarodne suradnje na Fakultetu. Mnogo pažnje poklanjamo radu na poboljšanju potpore studentima u ostvarenju mobilnosti s posebnom pažnjom na program Erasmus mobilnosti i stručne prakse u okviru programa Erasmus+ jer taj program pruža studentima sjajnu priliku za prva iskustva na tržištu rada u međunarodnom i multikulturnom okruženju u renomiranim inozemnim tvrtkama. Povećan je broj studenata koji su otišli na Erasmus stručnu praksu, a napravljena je i revizija Erasmus ugovora i potpisivanje novih Erasmus i bilateralnih ugovora o suradnji. Organizirane su Erasmus tribine za studente te su pripremljeni materijali za diseminaciju mogućnosti koje se pružaju studentima za mobilnost (u formi putovnice). Povećana je i dolazna mobilnost studenata i profesora. Ured za međunarodnu suradnju uspostavio je i Bazu mobilnosti FOI-ja, koju je razvio Centar za razvoj programskih proizvoda FOI-ja. Povećan je i broj predmeta koji se izvode na engleskom jeziku. FOI danas ima izuzetno bogatu međunarodnu suradnju, petnaestak bilateralnih sporazuma s europskim visokoškolskim institucijama, kao i Erasmus bilateralnih sporazuma s partnerskim institucijama s kojima ostvarujemo mobilnost nastavnog i nenastavnog osoblja, kao i studentsku mobilnost. Iz godine u godinu povećavamo interes naših studenata za mobilnost, ove godine ona je povećana čak tri puta, ali još uvijek trebamo raditi na podizanju svijesti studenata o važnosti mobilnosti.

SPORAZUMI

FOI ima 15 Erasmus sporazuma sa sveučilištima u Europi i više bilateralnih sporazuma sa sveučilištima u Europi i SAD-u. Studenti FOI-ja najviše odlaze na mobilnost na University of Žilina u Slovačkoj i University of Porto u Portugalu te u Španjolsku, na Universidade de Sevilla i Allcala. Imamo sporazume i s belgijskim, švedskim te nizozemskim sveučilištima, ali zbog troškova života studenti se manje odlučuju za odlazak na te fakultete. Erasmus mobilnost studentima omogućava da odu na semestar ili dva na sveučilište u inozemstvo na studijski boravak, a Erasmus stručna praksa im omogućava da kod poslodavca izvan Hrvatske obave stručnu praksu.

Izvor:
Foto:

U fokusu

U Varaždinskoj županiji čak je 12 % manje katolika nego prije 10 godina, a u Međimurju 16 %

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Državni zavod za statistiku objavio je 22. rujna konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etno-kulturalnim obilježjima stanovništva.

Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17 %) i 2.006.704 žene (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 %.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 %), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 %), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 %), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 %) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 %).

Pad broja stanovnika u Varaždinskoj županiji u 10 godina iznosi 9,36 %, a u Međimurju 7,52 %.

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 %, Srba 3,2 %, Bošnjaka 0,62 %, Roma 0,46 %, Talijana 0,36 % i Albanaca 0,36 %, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,3 %. Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97 %, pravoslavaca 3,32 %, muslimana 1,32 %, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71 %, dok se 1,72 % osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. Udio katolika u ukupnom broju stanovnika 2011. godine bio je 86.28 %, a na popisu 2021. ima ih 78.97 %, što je 7.3 % manje. U apsolutnim iznosima na popisu 2011. bilo je 3.697.143 katolika, a deset godina kasnije ih je 3.057.735. Ukupan broj katolika u Hrvatskoj 2021. bio je manji u odnosu na 2011. za 639.408, što je 17.3 % manje. Broj agnostika i skeptika porastao je.

Prema materinskom jeziku, 95,25 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski.

Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24 % ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74 % ili 28.784.

Varaždinska županija

Zanimljivo je pogledati podatke po županijama.

Prema popisu iz 2021. godinu Varaždinskoj županiji živjelo je 159.487 stanovnika, a njih 97,18 % izjasnili su se Hrvati. Drugi po narodnosti su Romi te ih ima 1101, odnosno 0,69 %, a treći Srbi s 0,3 %, odnosno 472-oje ljudi. Namjerno smo u ovom nabrajanju izostavili rubriku “nepoznato”.

U Varaždinskoj županiji 82,01 % ljudi se izjasnilo da su katolici, ostalih kršćana je 8,78 %, čak 1,3 % ljudi se nije izjasnilo o vjeri. Da nisu vjernici ili su atesti napisalo je 3 % stanovnika Varaždinske županije.

Za 97,66 % žitelja Varaždinske županije materinski jezik je hrvatski. Drugi po učestalosti je romanski jezik i to za 0,67 % stanovnika Varaždinske županije.

Prema popisu iz 2011. godine u Varaždinskoj je županiji bilo 94,08 % katolika, a u Međimurskoj 94,07 %. To znači da je prema metodologiji DZS-a pri popisu 2021. godine broj katolika jako pao. To je pad od 12 % u Varaždinskoj županiji i 16 % u Međimurju.

Međimurje

Od 105.250 stanovnika Međimurske županije njih 95.069, odnosno 90,33 %, izjasnili su se kao Hrvati. Čak 6954 izjasnilo se da su Romi, a to je 6,61 % stanovnika Međimurske županije. Treća nacionalnost u Međimurju su Slovenci, kojih je 0,39 %.

Kao katolici izjasnilo se 77,76 % stanovnika Međimurja, ostalih kršćana je 11,56 %, a na one koji nisu vjernici ili su ateisti otpada 3,25 %.

Hrvatski jezik materinski je za 90,79 % stanovnika Međimurske županije, a romski za njih 6,57 %.

Krivo zbrajanje?

Podaci o broju katolika u Hrvatskoj, koji su objavljeni u popisu stanovništva, pogrešni su, tvrde neki medijski portali i novinari. Točnije, veliki broj katolika u našoj zemlji završio je u rubrici “ostali kršćani”. Smtraju da je kriv obrazac popisa stanovništva, koji je za izjašnjavanje o vjeroispovijesti najprije pitao o vjeroispovijesti, a zatim pripadnosti vjerskoj zajednici. Svatko tko je na prvo pitanje odgovorio, primjerice, da je kršćanin, a na drugo da pripada Katoličkoj crkvi, završio bi među “ostalim kršćanima”. U javnost su izašli podaci Državnog zavoda za statistiku da je broj katolika pao za 7,31 % od prošloga popisa 2011., a da se istodobno broj povećao broj “ostalih kršćana” za 1342,5 % od prošloga popisa.

– Vezano za napise u medijima o postojanju dvije različite tablice o vjerskoj strukturi stanovništva, želimo naglasiti da je Zavod službene rezultate Popisa 2021. objavio 22. rujna 2022. u 11 sati na internetskoj stranici Zavoda. Dakle, odgovorno tvrdimo da niti u jednom trenutku na internetskim stranicama Zavoda, uključujući i internetsku stranicu Popisa 2021., nisu bile dostupne dvije različite tablice, kako se navodi u medijima. Sporna tablica, objavljena u pojedinim medijima, kontrolno-analitička je tablica korištena za analizu modaliteta tijekom obrade popisnih podataka, odnosno pripreme konačnih rezultata Popisa 2021.- naglasili su iz DZS-a te odbacili navode o “kompromitiranosti” podataka popisa 2021. Podaci o broju katolika koje je objavio Zavod odnose se na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici. Podaci o broju ostalih kršćana, između ostalih odgovora, uključuju i osobe koje su na pitanje o vjeri dale odgovor “kršćanin/kršćanka”. Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba slobodno izjasnila. Podaci o vjeri se ne validiraju s drugim podacima ili s podacima iz administrativnih izvora jer bi se na taj način utjecalo na odgovor osobe koja se slobodno izjasnila – piše dnevnik.hr

Ipak, ravnateljica DZS-a Lidija Brković, najavio je glasnogovornik Vlade Marko Milić, uskoro će uživo objasniti kojom je metodologijom proveden Popis stanovništva te kako je došlo do nelogičnosti.

Nastavite čitati

U fokusu

Vindija ponovno povećala plaće svojim radnicima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je od rujna prošle godine varaždinska Grupa Vindija dva puta povećavala primanja svojih zaposlenika, s prvim danom listopada bit će još jednom povećane plaće svih zaposlenika kompanija u sastavu Grupe, koje posluju u Hrvatskoj.

Riječ je o novom ulaganju od gotovo 19 milijuna kuna, što zajedno s dosadašnjim povećanjima predstavlja nešto više od 75 milijuna kuna više za plaće na godišnjoj razini.

Uz potpisivanje sindikalnog kolektivnog ugovora sa zaposlenicima tvrtke Vindija početkom ljeta i dogovor s Vladom Republike Hrvatske o ograničavanju cijena mlijeka i piletine, ovo jesensko povećanje plaća dodatan je korak vodeće prehrambene kompanije u jačanju tržišne pozicije, ali i zadovoljstva zaposlenika te brizi o potrošačima. Prema odluci Uprave Grupe Vindija, svi zaposlenici će dobiti veću plaću u bruto osnovici za listopad, s redovitom isplatom u studenom.

-Tržišni udio i dobri poslovni rezultati jasan su odraz rada i nastojanja svake zaposlenice i zaposlenika u kompanijama u sastavu Grupe Vindija. Njihovu ulogu i doprinos neizmjerno cijenimo, a povećanje plaće tek je jedan od načina na koji želimo unaprijediti njihovo zadovoljstvo. Svjesni smo kako nastalo stanje na tržištu, inflacija i energetska kriza utječu na standard građana i povećanje plaća bio je jedini logičan korak. Želimo jačati lidersku poziciju na tržištu i kao poželjan poslodavac nastaviti privlačiti nove, mlade i sposobne ljude koji će zahvaljujući svojem radu i sposobnostima unaprijediti kvalitetu života i svojih obitelji radeći u nekoj od kompanija Grupe, koja je više od 60 godina predvodnik domaće prehrambene industrije.“ rekao je Nenad Klepač, predsjednik Uprave Vindije.

Kontinuirana briga o zaposlenicima u obliku povećanja plaća koja prate previranja na tržištu, aktualna poskupljenja sirovina i energenata te rast cijena hrane, dokaz su Vindijine neupitne posvećenosti dobrobiti svih članova Grupe. Pored redovitih povećanja plaće, Grupa svim zaposlenicima bez obzira na staž ili poziciju u kompaniji redovito isplaćuje regrese, božićnice, uskrsnice te financira školski pribor, dijeli jubilarne nagrade te osigurava putovanja za zaposlenike, financijske bonuse i pakete proizvoda.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje