Slučaj s otpadom: Avar u Poljani Biškupečkoj upozorio na „kriminalne radnje gradonačelnika Bosilja“
Zlatan Avar, bivši zamjenik gradonačelnika Varaždina Ivana Čehoka, osvrnuo se danas, 8. srpnja, u društvenom domu Poljana Biškupečka na aktualnu...
U fokusu
Izbori i na FOI-ju: Prof. dr. sc. Neven Vrček u lovu za još jedan mandat dekana
OTVORENO
U organizaciji Fakulteta organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu nedavno je održan jubilarni, 10. Dan međunarodne suradnje.
Ovogodišnji susret, koji je u Varaždin doveo i ugledne profesore s dvaju poznatih europskih sveučilišta – prof. dr. sc. Annu Czarczyńsku s Kozminski University u Varšavi i prof. dr. sc. Lourdes Guàrdiu s Open University of Catalonia u Barceloni – bio je rezime svega što se u sklopu međunarodne suradnje napravilo u zadnjih deset godina. O važnosti međunarodne suradnje i projektima te znanstvenoj djelatnosti razgovarali smo s dekanom FOI-ja prof. dr. sc. Nevenom Vrčekom.
Pionirski pothvat, a danas mobilnost velika
S kojim ciljem je uopće pokrenut Dan međunarodne suradnje?
Dan međunarodne suradnje pokrenut je s ciljem promocije međunarodnih aktivnosti našeg fakulteta. Prije deset godina je to bio pionirski pothvat kojim smo željeli promovirati studentsku suradnju. Prije svega tu mislim na dolaznu i odlaznu studentsku mobilnost, mobilnost nastavnika i međunarodnu projektnu suradnju. U tih deset godina se puno toga promijenilo. Između ostalog, ušli smo u Europsku uniju i otvorile su nam se nove projektne linije, porasli su svi oblici razmjene te projektna suradnja, ali sa svime time otvorili su se i novi izazovi. Sada smo u konkurentnom okružju i svakog dana se moramo iznova dokazivati, tako da je na ovogodišnjem Danu međunarodne suradnje napravljen jedan kratak rezime koliko i što smo napravili u proteklih deset godina te osvrt na mogućnosti koje su pred nama.
Jeste zadovoljni postignutim?
Jesmo, izuzetno smo zadovoljni svim aspektima međunarodne suradnje. Mogli smo napraviti i više po programu studentske mobilnosti, međutim, tu postoje određene objektivne okolnosti. Program studentske mobilnosti podrazumijeva i izradu programa na engleskom jeziku te visoku usklađenost studijskih programa na institucijama koje sudjeluju u razmjeni. Stalno podižemo broj kolegija na engleskom jeziku, ali trenutno ne možemo uspostaviti cijeli smjer na stranom jeziku zbog ograničenosti prostora u kojem trenutno djelujemo te relativno velike opterećenosti nastavnika. Međutim, redovito nam dolaze strani studenti, a i naši odlaze van i te brojke kontinuirano rastu.
Koje biste nacionalne i međunarodne projekte izdvojili?
Projektne aktivnosti su vrlo intenzivne. U protekle dvije godine bilježimo porast projektnih aktivnosti za čak 300 %, i to je vrlo iznad svih očekivanja. Ukupan broj projekata na kojima je FOI voditelj ili partner je 48, od čega je 21 projekt međunarodni, a 27 ih je nacionalno. Većina tih projekata sadrži istraživačku komponentu, a sveukupni budžet projekata je 50 milijuna eura, pri čemu udio FOI-ja iznosi 2,5 milijuna eura, što je vrlo značajno za naš sveukupni razvoj. Od međunarodnih projekata svakako treba istaknuti velike kompetitivne istraživačke projekte Horizon 2020 projekt CRISS koji na FOI-ju vodi doc.dr. sc. Balaban, a prije njega FP7 projekt SysCatalyst voditeljice prof.dr. sc. Divjak. Imamo i istraživačke projekte Hrvatske zaklade za znanost: tri projekta vodimo (voditelji su prof. dr. sc. Divjak, izv. prof. dr. sc. Schatten i prof. dr. sc. Vrček), a u jednom sudjelujemo (radni paket na FOI-ju vodi doc. dr. sc. K. Tomičić Pupek). Svakako treba spomenuti i projekt e-Škole, nacionalni strateški projekt gdje je FOI jedina visokoškolska institucija nastavno-istraživački partner koji okuplja tridesetak naših istraživača pod voditeljstvom izv. prof. dr. sc. Begičević Ređep i prof. dr. sc. Strahonje, kao i projekt “Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – IRI“, koji provodimo zajedno s partnerima iz gospodarstva. Trenutno smo u postupku pokretanja IRI projekta “Korisničko iskustvo budućnosti – Pametne specijalizacije i suvremene tehnologije komunikacije i kolaboracije” u partnerstvu s tvrtkom SedamIT, gdje nam radne pakete vode doc. dr. sc. Ruben Picek, doc. dr. sc. Dijana Plantak Vukovac te doc. dr. sc. Dijana Oreški. S Fakultetom elektrotehnike i računarstva te tvrtkom Infodom uspostavili smo Centar kompetencija za digitalnu transformaciju prehrambene industrije na ruralnim područjima gdje radne pakete vode doc. dr. sc. Katarina Tomičić, doc. dr. sc. Igor Pihir te dr. sc. Martina Tomičić Furjan.
Kakva je pozicija FOI-ja na prostoru ove regije po broju provođenja projekata?
Bez pretjerane skromnosti možemo reći da je u okviru Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske FOI prepoznat kao kvalitetno mjesto interakcije znanosti i gospodarstva. Naš fakultet je uvažen partner akademskim institucijama i gospodarstvu. Trenutno smo u situaciji da smo morali odbiti kvalitetne projekte jer nemamo dovoljno kapaciteta. Obuhvatili smo 60 posto zaposlenika na projektima, što je za instituciju poput naše jako puno jer cijelo vrijeme paralelno izvodimo nastavu za 3.000 studenata i provodimo razne oblike znanstveno-istraživačkog rada kroz centre i laboratorije koji djeluju na Fakultetu. Mislim da smo u okviru postojećih kapaciteta napravili jako puno. Naravno, može se i više i uvijek treba ciljati na još kvalitetnije projekte i partnere, a tome, uostalom, služi međunarodna suradnja: da sretnemo zanimljive ljude koji negdje drugdje na svijetu rade nešto slično što i mi i da zajedno s njima uđemo u nove izazove.
Na Fakultetu organizacije i informatike podižemo broj kolegija na engleskom jeziku
Koji su planovi razvoja međunarodne suradnje?
Međunarodna suradnja je velikim dijelom uvjetovana okolnostima međunarodnih raspisa natječaja, tako da su nove projektne aktivnosti i planovi vezani uz Horizon pozive koji će u narednom periodu biti raspisani, kao i Erasmus+ projekte i nove linije Europskog socijalnog fonda (ESF). Treba znati da je u nekim od tih projektnih linija prolaznost ispod 10 posto. Ako je po projektnoj liniji po nekoliko tisuća prijava, a prolaznost je tako niska, veliki je uspjeh kad vam prođe projekt. Mi ćemo i dalje pokušati aplicirati za najkvalitetnije projekte, ali i voditi računa i o nacionalnim projektnim linijama koje sadrže istraživačku komponentu, a koje prije svega doprinose dobrobiti naše države, društva i gospodarstva.
Jeste li zadovoljni s dolaznom i odlaznom mobilnošću studenata i nastavnika na FOI-ju?
Mobilnost je kompleksna stvar i velika je razlika između nastavničke i studentske mobilnosti. Kratkotrajna nastavnička mobilnost funkcionira jako dobro što se tiče odlazaka naših nastavnika u inozemstvo, ali i dolazaka profesora s drugih stranih sveučilišta na FOI. Studentska mobilnost je kompleksnija jer je povezana s usklađivanjem plana i programa. Ako to usklađivanje nije dobro provedeno, studenti nisu toliko zainteresirani za mobilnost jer im se ne priznaju kolegiji na matičnim sveučilištima, odnosno postoji realna opasnost da se izgubi semestar ili čak cijela studijska godina.
Na čemu treba još poraditi kako biste povećali mobilnost?
U protekle dvije godine veliki trud smo uložili u to da pronađemo partnerska sveučilišta s kojima je poklapanje studijskih programa vrlo visoko. Treba znati da kod mobilnosti studenata važnu ulogu igra lokacija, atraktivnost nastavnih sadržaja i općenito doživljaj tijekom mobilnosti. Također veliku ulogu igraju naši studenti, koji kroz svoje udruge (Studentski zbor, AIESEC…) doprinose prihvatu stranih studenata. Posljednjih godina pojavila se i tzv. virtualna mobilnost, gdje studenti dio mobilnosti odrađuju preko kolaboracijskih alata. Jedan smo takav projekt uspješno završili sa Sveučilištem u Amsterdamu.
Predizborna utrka i na FOI-ju
Trenutno ste u predizbornoj kampanji za još jedan mandat za dekana FOI-ja. Što biste izdvojili kao najveća postignuća u dosadašnjem mandatu i koji su planovi za dalje?
U protekle dvije godine uspjeli smo povećati upisne kvote i uspjeli smo povećati broj zaposlenika na Fakultetu, i to dijelom preko sredstava Ministarstva, a dijelom kroz projektna sredstva. Podigli smo broj projekata i stvorili sve preduvjete za mobilnost. Afirmirali smo se kao važno mjesto suradnje s gospodarstvom preko projektne suradnje, zapošljavanja studenata i kroz studentsko poduzetništvo, koje podupiremo kroz poseban program. Razradili smo novu strategiju, čije usvajanje i realizacija bi trebali krenuti u narednom mandatnom periodu. To se prije svega odnosi na rekonstrukciju Plana i programa i osnivanje novih znanstvenih centara i laboratorija. Dovršili smo svu potrebnu dokumentaciju za novu zgradu FOI-ja i pregovaramo oko financiranja projekta.
Dovršili smo svu potrebnu dokumentaciju za novu zgradu FOI-ja i pregovaramo oko financiranja projekta
U kom smislu biste rekonstruirali planove i programe?
Modernizirali bismo Plan i program fakulteta jer se informacijske znanosti stalno mijenjaju i razvijaju. To u svakom slučaju znači uvođenje novih smjerova u studije, poput podatkovnih znanosti, interneta svega i upravljanja suvremenim organizacijama, i time bismo stvorili prostor za novu generaciju informatičara, za kojima je tržište rada u velikoj potražnji. U rekonstrukciji Plana i programa sudjelovat će i poslodavci s kojima smo u stalnom kontaktu i koji nam prenose realne potrebe prakse.
Znanstvena djelatnost
Kakva je znanstvena djelatnosti na FOI-ju?
Iz godine u godinu raste broj znanstvenih radova koje naši nastavnici, znanstvenici i suradnici objavljuju u vrlo istaknutim znanstvenim časopisima koji su referencirani u bazama Science Citation Index (SCI), SCI Expanded ili Current Contents (CC). Tome doprinosi doktorski studij, rad na projektima s istraživačkom komponentom i mjere koje poduzimamo za poticanje znanstveno-istraživačkog rada i usavršavanja naših djelatnika. Zadovoljni smo postignućima ukoliko gledamo projektnu aktivnost Fakulteta, ali s obzirom na veliku opterećenost u nastavi, našim djelatnicima ne ostaje puno vremena za znanstvenu produktivnost. Projekti su sigurno put do kvalitetnih objava, međutim, treba nastaviti raditi na osiguravanju i drugih preduvjeta za kvalitetan znanstveni rad naših djelatnika.
PROJEKT INTERREG
Od 1. siječnja 2017. godine unutar Interreg Transnacionalnog programa Dunav započelo je izvođenje projektnih aktivnosti na projektu Digital Transformation in the Danube Region – Digitrans. To je još jedan u nizu velikih projekata FOI-ja koji uspješno realiziraju znanstvenici na čelu s voditeljem projekta prof. dr. sc. Vjeranom Strahonjom. Projekt se realizira u suradnji s čak 14 renomiranih europskih partnerskih sveučilišta. Projekt će trajati do 30. lipnja 2019. godine, a njegova ukupna vrijednost je 2.106.825,97 eura. Iz Hrvatske na projektu sudjeluje i Tehnološko-inovacijski centar Međimurje, s kojim FOI otprije ima vrlo uspješnu suradnju.
– Drago nam je da kroz projekte na kojima sudjelujemo, a jedan od njih je i Digitrans, uspješno surađujemo s malim i srednjim poduzećima i start-up poduzećima koji istraživačke napore u kreiranju novih digitalnih modela poslovanja, kao i nove pristupe u organizaciji poslovnih aktivnosti i procesa nastoje primijeniti u svojim organizacijama. Danas je izuzetno važno pratiti razvoj tehnologije, a jasno je da transformacija poslovanja temeljena na digitalnim tehnologijama pruža mnoge mogućnosti i prilike za unapređenje poslovanja – istaknuo je prof. dr. sc. Neven Vrček.
Interes studenata za Erasmus mobilnost izrazito povećana
Fakultet organizacije i informatike (FOI) vodeći je u regiji po broju međunarodnih i nacionalnih projekata, a dolazna i odlazna mobilnost studenata i nastavnika raste iz godine u godinu. FOI ima vrlo uspješan Centar za međunarodne projekte, kao i Ured za međunarodnu suradnju, koji su, uz znanstvenike s Fakulteta, vrlo važni u prijavama projekata, kao i osiguranju podrške u upravljanju projektima te podršku studentima i nastavnicima u dolaznoj i odlaznoj mobilnosti, o čemu smo razgovarali s izv. prof. dr. sc. Ninom Begičević Ređep, prodekanicom za znanstveno-istraživački rad i međunarodnu suradnju.
Važna podrška
Koja je uloga Centra za međunarodne projekte?
Centar za međunarodne projekte daje podršku djelatnicima Fakulteta u prijavama projekata i upravljanju projektima te vrši informiranje o projektnim natječajima. U zadnje dvije godine FOI je u ulozi voditelja i/ili partnera u ukupno 48 projekata. Samo u 2017. godini znanstvenici našeg fakulteta prijavili su ukupno deset projektnih prijava – jedna H2020 prijava, pet Erasmus+ prijava, tri ESF prijave i jedan društveno koristan projekt. Ujedno smo revitalizirali portal projekti.hr, koji sadrži niz ažurnih informacija o projektima i projektnim natječajima, te pokrenuli FOI-jev glasnik pod nazivom InFOImator, koji šaljemo svim našim djelatnicima i svim interesentima, a koji sadrži informacije o projektnim natječajima, različitim projektnim događanjima i našim projektima. Nažalost, Centar broji samo četiri djelatnika i podkapacitiran je, s obzirom na zabranu zapošljavanja administrativnog osoblja u sustavu visokog školstva. Stoga posljednjih godina moramo raditi i projekte koji nisu strogo istraživački kako bismo zaposlili djelatnike koji pružaju podršku djelatnicima u projektnim aktivnostima.
Kakva je situacija na FOI-ju vezano uz međunarodnu suradnju i mobilnost te koja je uloga Ureda za međunarodnu suradnju?
Ured za međunarodnu suradnju daje podršku dolaznoj i odlaznoj mobilnosti studenata i nastavnika te svim aktivnostima međunarodne suradnje na Fakultetu. Mnogo pažnje poklanjamo radu na poboljšanju potpore studentima u ostvarenju mobilnosti s posebnom pažnjom na program Erasmus mobilnosti i stručne prakse u okviru programa Erasmus+ jer taj program pruža studentima sjajnu priliku za prva iskustva na tržištu rada u međunarodnom i multikulturnom okruženju u renomiranim inozemnim tvrtkama. Povećan je broj studenata koji su otišli na Erasmus stručnu praksu, a napravljena je i revizija Erasmus ugovora i potpisivanje novih Erasmus i bilateralnih ugovora o suradnji. Organizirane su Erasmus tribine za studente te su pripremljeni materijali za diseminaciju mogućnosti koje se pružaju studentima za mobilnost (u formi putovnice). Povećana je i dolazna mobilnost studenata i profesora. Ured za međunarodnu suradnju uspostavio je i Bazu mobilnosti FOI-ja, koju je razvio Centar za razvoj programskih proizvoda FOI-ja. Povećan je i broj predmeta koji se izvode na engleskom jeziku. FOI danas ima izuzetno bogatu međunarodnu suradnju, petnaestak bilateralnih sporazuma s europskim visokoškolskim institucijama, kao i Erasmus bilateralnih sporazuma s partnerskim institucijama s kojima ostvarujemo mobilnost nastavnog i nenastavnog osoblja, kao i studentsku mobilnost. Iz godine u godinu povećavamo interes naših studenata za mobilnost, ove godine ona je povećana čak tri puta, ali još uvijek trebamo raditi na podizanju svijesti studenata o važnosti mobilnosti.
SPORAZUMI
FOI ima 15 Erasmus sporazuma sa sveučilištima u Europi i više bilateralnih sporazuma sa sveučilištima u Europi i SAD-u. Studenti FOI-ja najviše odlaze na mobilnost na University of Žilina u Slovačkoj i University of Porto u Portugalu te u Španjolsku, na Universidade de Sevilla i Allcala. Imamo sporazume i s belgijskim, švedskim te nizozemskim sveučilištima, ali zbog troškova života studenti se manje odlučuju za odlazak na te fakultete. Erasmus mobilnost studentima omogućava da odu na semestar ili dva na sveučilište u inozemstvo na studijski boravak, a Erasmus stručna praksa im omogućava da kod poslodavca izvan Hrvatske obave stručnu praksu.
Izvor:
Foto:
Međimurje
FOTO Kajtazi i Ćorić u Pribislavcu: “Ne radimo podjele na Rome i nerome!”
Na ulazu u romsko naselje u Pribislavcu danas, 28. srpnja, održana je izvanredna konferencija za medije.
Pribislavec su, naime, posjetili ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te saborski zastupnik Veljko Kajtazi. Održali su i radni sastanak s općinarima na kojem je bilo riječi o problematici ilegalnih odlagališta i svakodnevnog spaljivanja otpada, objasnio je načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić.
S navedenim problemom (pre)često se moraju boriti pripadnici DVD-a Pribislavec i Javne vatrogasne postrojbe Čakovec. Samo tijekom srpnja tako su vatrogasci iz JVP-a čak osam puta izlazili na intervenciju. Članovi lokalnog DVD-a povremeno pak požar gase na dvjema lokacijama istovremeno!
Na početku konferencije pozdravio je okupljene i zahvalio ministru Ćoriću što se odazvao pozivu u pomoć. Dodao je da je zastupnik Kajtazi bio inicijatorom sastanka.
– Prije dva tjedna Vlada je donijela novi Nacionalni plan za Rome. To nije prvi takav dokument, oni se redovito donose od 2003., no kako ih sprovesti u djelo ako nijedna jedinica lokalne samouprave nema akcijski plan? Treba razraditi i na koji način zapošljavati mlade, sposobne ljude, a ne ih “pretvarati u invalide” naknadama i sličnim. Ima puno pozitivnih primjera među pripadnicima romske manjine, no svjetla su uvijek fokusirana samo na negativne!
Zahvaljujem ministru Ćoriću i smatram da će ovakvi obilasci romskih naselja pridonijeti rasvjetljavanju problematike i voditi uspješnim rješenjima, osobito sa smećem, koje nije samo romsko – rekao je Kajtazi. Na njega se nadovezao ministar Ćorić.
– Ovo pitanje otpada koji okružuje Pribislavec mora biti riješeno jednom za svagda, za što će se provesti odgovarajuće mjere. Divlje deponije sanirat će se u narednim mjesecima. To je, među ostalim, i pitanje ekonomske, ali i svake druge integracije romske manjine, čiji pripadnici moraju imati sva prava, ali i poštovati sve obveze i odgovornosti koje sa sobom donosi status hrvatskoga građanina. Mislim da se u tome gospodin Kajtazi i ja slažemo – rekao je Ćorić, nadodavši da u svemu veliku ulogu igraju i veća ekonomska sigurnost te važnost obrazovanja Roma.
Kajtazi i Ćorić osvrnuli su se i na problematiku cijepljenja, odgovarajući na pitanje o navodno ispodprosječnoj procijepljenosti Roma. Kajtazi je rekao da ne raspolaže konkretnim podacima, ali da su potencijalno maloj procijepljenosti svakako pridonijele i svakakve lažne informacije koje se šire društvenim mrežama.
Dodao je da se Rome posjećivalo te su im se dostavljali paketi s maskama, dezinficijensima i drugim potrepštinama. Po uzoru na Virovitičko-podravsku županiju, istaknuo je, minibusom bi se posjetilo svih 60-ak romskih naselja te bi se cijepljenje ubuduće provelo uz pomoć mobilnog centra.
Ministar Ćorić odlučno je pak ustvrdio da “nema procijepljenosti u romskim naseljima i u neromskim naseljima”:
– Imate samo procijepljenost na razini Hrvatske… Romi su građani ove zemlje, kao i svi ostali. Nitko tu nikoga ne treba ni na koji način izdvajati. Možemo eventualno govoriti o informiranim i neinformiranim građanima, s tim da je najveća odgovornost na onim informiranima koji se unatoč znanju ne cijepe. Apeliramo svaki dan pa apeliram i danas – cijepite se!
Na primjedbu o neizdvajanju ministar je zaradio pljesak i ovacije prisutnih.
U fokusu
U Jerovcu vrije: kamione Čistoće blokirat će bageri, traktori, kiperi i noćne straže!
Ivančani i mještani Jerovca svoju deponiju za odlaganje otpada čuvat će 24 sata kao zjenicu oka. Štoviše, na zadnjem sastanku s predstavnicima dvaju jerovečkih Mjesnih odbora, ivanečki gradonačelnik Milorad Batinić ustvrdio je država nalaže Ivkomu da čini kazneno djelo s nalogom da Jerovec preuzme varaždinsko smeće i ono još 14 jedinica lokalne samouprave.
>>Batinić: 1500 tona varaždinskog smeća u Jerovec neće, ako treba postavit ćemo barikade
Naredba inspektora zaštite okoliša Roberta Roceka da Ivkom d.d. u roku od 8 dana mora na odlagalištu u Jerovcu započeti s preuzimanjem miješanog komunalnog otpada iz Varaždina i 14 okolnih gradova i općina Varaždinske županije (rješenje je primljeno 19. srpnja, žalba ne odgađa izvršenje) te izricanje visokih novčanih kazni od ukupno 125.000 kuna Ivkomu i njegovu direktoru kao i izjave varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja (SDP) o tome da kroz nekoliko dana tzv. varaždinsko smeće stiže u Jerovec, izazvali su eksploziju nezadovoljstva građana Ivanca, a naročito Jerovca i okolice.
U mjesnim odborima Jerovec Gornji i Donji vrije
Mještani Jerovca spremni su za masovne prosvjede i blokadu prilaza deponiju traktorima, kamionima i gusjeničarima.
– Raspoloženje je takvo da građani samoinicijativno najavljuju noćne straže, a svaki pokušaj prilaza odlagalištu spremni su spriječiti fizički. Nezadovoljstvo je ogromno, do eskalacije i izlaska na cestu manjka tek „iskra“ – čulo se na sastanku u društvenom domu u Jerovcu Gornjem, koji je gradonačelnik Milorad Batinić sa svojim zamjenikom Markom Friščićem u utorak, 27. srpnja, održao s vodstvima dvaju jerovečkih mjesnih odbora.
Sastanak su inicirala sama vijeća mjesnih odbora sa željom da od gradonačelnika iz prve ruke dobiju detaljne informacije o statusu odlagališta i o situaciji s tzv. varaždinskom smećem.
Tko to „servisira“ Bosilja?
-Na žalost, cijela ova situacija je poprimila politički kontekst. Ne znam tko gospodina Bosilja servisira informacijama koje iznosi u javnost i kakvi su tu interesi u pitanju. Međutim, prije takvih istupa bilo bi korektno da se najprije dobro informira, da pročita Dinamiku zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području RH, a ne da svojim izjavama uznemirava građane ovoga kraja i proizvodi nemir i revolt – izjavio je gradonačelnik Batinić koji se pita zašto u ministarstvo nije bio pozvan predstavnik Grada Ivanca?
Nazočnima je potom podastro kompletnu dokumentaciju od 2005. godine naovamo kojom je reguliran status odlagališta u Jerovcu. Na njemu je, naime, od samog početka bilo predviđeno odlaganja 4.780 tona otpada godišnje s područja samo šest gradova i općina ivanečkoga kraja.
Prema tim količinama bila je izdana i građevinska dozvola, prema njima su bile izvedene sve studije i elaborati, sklopljeni ugovori, a Grad Ivanec je, kao vlasnik deponija, Ivkomu izdao pravo građenja. Ukoliko se odlaganje otpada nastavi ovakvim tempom, Jerovec će imati dovoljan kapacitet za odlaganje otpada do otvaranja regionalnog odlagališta u Piškornici, nakon čega bi se trebao i zatvoriti.
Nalog napisan po „dekretu“
– Ako smo pravna država, onda su svi navedeni argumenti oni koji su trebali biti uzeti u obzir! Umjesto toga, inspektor je, očito po „dekretu“, Ivkomu napisao prekršajni nalog kojim je i tvrtku i njena direktora rigorozno kaznio te istovremeno Ivkomu naložio prihvat otpada iz 15 drugih gradova i općina. Rješenje je k tomu napisano nestručno, inspektor se poziva na krive članke. S obzirom na to da je rješenje izdao Državni inspektorat, kojemu je nadležna Vlada RH, smatram da je stanje koje sada imamo na terenu rezultat politike HDZ-a. Iz svega proizlazi da država nalaže Ivkomu da čini kazneno djelo! Smatram da je ovo velika sramota za Ministarstvo zaštite okoliša i održivog razvoja i za ministra Ćorića koji je dopustio da mu drugi i treći „ešalon“ rješava ovakve probleme, a posljedica toga je da na terenu već faktički ima „događanje“ naroda – izjavio je Batinić te kazao da ni u primisli ne želi imati posla sa smećem koje smrdi na kriminalne afere.
Poziv građanima: Ostanite mirni!
Bez obzira koji su i čiji interesi ovdje u pitanju, ocijenio je da je novčana penalizacija Ivkoma i njegova direktora kao i naredba o otvaranju Jerovca za smeće iz drugih općina i gradova uslijedila kao politička odmazda.
I to zbog toga što su se Grad Ivanec i njegov neovisni gradonačelnik usudili usprotiviti naredbi Vlade i političkim elitama susjednog Grada Varaždina koji je za svoj dugogodišnji problem našao „solomonsko“ rješenje na način da ga po kratkom postupku smjesti u susjedovo dvorište, i to neovisno od toga što za to nema zakonsku osnovu jer sva dokumentacija govori u prilog Ivkoma i Grada Ivanca.
Ivkom je, kazao je Batinić, već krenuo u pravnu bitku te angažirao odvjetničku tvrtku u cilju pobijanja ovakvog rješenja. Bude li potrebno, pokrenut će i spor na Upravnom sudu RH.
– Problema ima i bit će ih još. Poručujem građanima da je deponij pod ključem i kamerama. Iza svakog kamiona koji uđe na odlagalište, rampa se spušta. Pozivam sve građane da ostanu mirni i da ne poduzimaju nikakve aktivnosti na svoju ruku, jer to zasad nije potrebno. Međutim, ako se pritisak nastavi, ako Ivkom bude morao potpisati ugovor o prihvatu otpada, a sankcioniranje Ivkoma i njegova direktora se nastavi, onda ćemo imati rat i prosvjede, a ja ću im se osobno pridružiti! – zaključio je Batinić.
Nazočni predstavnici vijeća mjesnih odbora izjavili su da su građani u mjesnim odborima izrazito revoltirani i uznemireni zbog izjava g. Bosilja i najava odlaganja smeća na deponiju Jerovec te da su mnogi spremni odmah krenuti u samoinicijativne aktivnosti po pitanju blokada.
Međutim, u ovom trenutku ljude je važno smiriti i smanjiti tenzije te zbog toga sastanak s gradonačelnikom zasad nisu željeli stavljati na razinu zborova građana – gdje bi moglo doći do provale nezadovoljstva – ali će im informacije i poruke sa sastanka i poziv gradonačelnika biti preneseni.
Život i društvoprije 4 sata
Natječaj za zakup lokacija za ugostitelje na Špancirfestu otvoren do 2. kolovoza
Život i društvoprije 5 sati
Na ispitima državne mature palo je 233-oje učenika strukovnih škola Varaždinske županije
Međimurjeprije 6 sati
FOTO Središte Čakovca spremno je za Porcijunkulovo
Život i društvoprije 7 sati
PU varaždinska: samo ove subote moguće je preuzimanje izrađenih osobnih dokumenata
Život i društvoprije 8 sati
Općina Cestica organizira podjelu besplatnih spremnika (žutih kanti) za otpadnu plastiku
Sponzoriraniprije 1 tjedan
Bilić-Erić d.o.o. traži više djelatnika za poslove zaštitara
Bilić-Erić d.o.o. za privatnu zaštitu već 20 godina pridonosi sigurnosti i ugledu poslovnih partnera. Usluge privatne zaštite pružamo na području...
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Phrixus traži tehničara (m/ž)
Za potrebe širenja poslovanja i održavanja kvalitete u timu tražimo djelatnika za poziciju: Tehničar (m/ž). Opis posla:– pregled opreme na...
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Škola brzog čitanja i mudrog učenja Varaždin: traje upis polaznika svih dobi u jesenske grupe
Škola brzog čitanja i mudrog učenja Varaždin upisuje polaznike svih dobi u jesenske grupe. Program “Uzlet u mudro učenje” upisuje...
