OTVORENO
U organizaciji Fakulteta organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu nedavno je održan jubilarni, 10. Dan međunarodne suradnje.
Ovogodišnji susret, koji je u Varaždin doveo i ugledne profesore s dvaju poznatih europskih sveučilišta – prof. dr. sc. Annu Czarczyńsku s Kozminski University u Varšavi i prof. dr. sc. Lourdes Guàrdiu s Open University of Catalonia u Barceloni – bio je rezime svega što se u sklopu međunarodne suradnje napravilo u zadnjih deset godina. O važnosti međunarodne suradnje i projektima te znanstvenoj djelatnosti razgovarali smo s dekanom FOI-ja prof. dr. sc. Nevenom Vrčekom.
S kojim ciljem je uopće pokrenut Dan međunarodne suradnje?
Dan međunarodne suradnje pokrenut je s ciljem promocije međunarodnih aktivnosti našeg fakulteta. Prije deset godina je to bio pionirski pothvat kojim smo željeli promovirati studentsku suradnju. Prije svega tu mislim na dolaznu i odlaznu studentsku mobilnost, mobilnost nastavnika i međunarodnu projektnu suradnju. U tih deset godina se puno toga promijenilo. Između ostalog, ušli smo u Europsku uniju i otvorile su nam se nove projektne linije, porasli su svi oblici razmjene te projektna suradnja, ali sa svime time otvorili su se i novi izazovi. Sada smo u konkurentnom okružju i svakog dana se moramo iznova dokazivati, tako da je na ovogodišnjem Danu međunarodne suradnje napravljen jedan kratak rezime koliko i što smo napravili u proteklih deset godina te osvrt na mogućnosti koje su pred nama.
Jeste zadovoljni postignutim?
Jesmo, izuzetno smo zadovoljni svim aspektima međunarodne suradnje. Mogli smo napraviti i više po programu studentske mobilnosti, međutim, tu postoje određene objektivne okolnosti. Program studentske mobilnosti podrazumijeva i izradu programa na engleskom jeziku te visoku usklađenost studijskih programa na institucijama koje sudjeluju u razmjeni. Stalno podižemo broj kolegija na engleskom jeziku, ali trenutno ne možemo uspostaviti cijeli smjer na stranom jeziku zbog ograničenosti prostora u kojem trenutno djelujemo te relativno velike opterećenosti nastavnika. Međutim, redovito nam dolaze strani studenti, a i naši odlaze van i te brojke kontinuirano rastu.
Koje biste nacionalne i međunarodne projekte izdvojili?
Projektne aktivnosti su vrlo intenzivne. U protekle dvije godine bilježimo porast projektnih aktivnosti za čak 300 %, i to je vrlo iznad svih očekivanja. Ukupan broj projekata na kojima je FOI voditelj ili partner je 48, od čega je 21 projekt međunarodni, a 27 ih je nacionalno. Većina tih projekata sadrži istraživačku komponentu, a sveukupni budžet projekata je 50 milijuna eura, pri čemu udio FOI-ja iznosi 2,5 milijuna eura, što je vrlo značajno za naš sveukupni razvoj. Od međunarodnih projekata svakako treba istaknuti velike kompetitivne istraživačke projekte Horizon 2020 projekt CRISS koji na FOI-ju vodi doc.dr. sc. Balaban, a prije njega FP7 projekt SysCatalyst voditeljice prof.dr. sc. Divjak. Imamo i istraživačke projekte Hrvatske zaklade za znanost: tri projekta vodimo (voditelji su prof. dr. sc. Divjak, izv. prof. dr. sc. Schatten i prof. dr. sc. Vrček), a u jednom sudjelujemo (radni paket na FOI-ju vodi doc. dr. sc. K. Tomičić Pupek). Svakako treba spomenuti i projekt e-Škole, nacionalni strateški projekt gdje je FOI jedina visokoškolska institucija nastavno-istraživački partner koji okuplja tridesetak naših istraživača pod voditeljstvom izv. prof. dr. sc. Begičević Ređep i prof. dr. sc. Strahonje, kao i projekt “Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – IRI“, koji provodimo zajedno s partnerima iz gospodarstva. Trenutno smo u postupku pokretanja IRI projekta “Korisničko iskustvo budućnosti – Pametne specijalizacije i suvremene tehnologije komunikacije i kolaboracije” u partnerstvu s tvrtkom SedamIT, gdje nam radne pakete vode doc. dr. sc. Ruben Picek, doc. dr. sc. Dijana Plantak Vukovac te doc. dr. sc. Dijana Oreški. S Fakultetom elektrotehnike i računarstva te tvrtkom Infodom uspostavili smo Centar kompetencija za digitalnu transformaciju prehrambene industrije na ruralnim područjima gdje radne pakete vode doc. dr. sc. Katarina Tomičić, doc. dr. sc. Igor Pihir te dr. sc. Martina Tomičić Furjan.
Kakva je pozicija FOI-ja na prostoru ove regije po broju provođenja projekata?
Bez pretjerane skromnosti možemo reći da je u okviru Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske FOI prepoznat kao kvalitetno mjesto interakcije znanosti i gospodarstva. Naš fakultet je uvažen partner akademskim institucijama i gospodarstvu. Trenutno smo u situaciji da smo morali odbiti kvalitetne projekte jer nemamo dovoljno kapaciteta. Obuhvatili smo 60 posto zaposlenika na projektima, što je za instituciju poput naše jako puno jer cijelo vrijeme paralelno izvodimo nastavu za 3.000 studenata i provodimo razne oblike znanstveno-istraživačkog rada kroz centre i laboratorije koji djeluju na Fakultetu. Mislim da smo u okviru postojećih kapaciteta napravili jako puno. Naravno, može se i više i uvijek treba ciljati na još kvalitetnije projekte i partnere, a tome, uostalom, služi međunarodna suradnja: da sretnemo zanimljive ljude koji negdje drugdje na svijetu rade nešto slično što i mi i da zajedno s njima uđemo u nove izazove.
Na Fakultetu organizacije i informatike podižemo broj kolegija na engleskom jeziku
Koji su planovi razvoja međunarodne suradnje?
Međunarodna suradnja je velikim dijelom uvjetovana okolnostima međunarodnih raspisa natječaja, tako da su nove projektne aktivnosti i planovi vezani uz Horizon pozive koji će u narednom periodu biti raspisani, kao i Erasmus+ projekte i nove linije Europskog socijalnog fonda (ESF). Treba znati da je u nekim od tih projektnih linija prolaznost ispod 10 posto. Ako je po projektnoj liniji po nekoliko tisuća prijava, a prolaznost je tako niska, veliki je uspjeh kad vam prođe projekt. Mi ćemo i dalje pokušati aplicirati za najkvalitetnije projekte, ali i voditi računa i o nacionalnim projektnim linijama koje sadrže istraživačku komponentu, a koje prije svega doprinose dobrobiti naše države, društva i gospodarstva.
Jeste li zadovoljni s dolaznom i odlaznom mobilnošću studenata i nastavnika na FOI-ju?
Mobilnost je kompleksna stvar i velika je razlika između nastavničke i studentske mobilnosti. Kratkotrajna nastavnička mobilnost funkcionira jako dobro što se tiče odlazaka naših nastavnika u inozemstvo, ali i dolazaka profesora s drugih stranih sveučilišta na FOI. Studentska mobilnost je kompleksnija jer je povezana s usklađivanjem plana i programa. Ako to usklađivanje nije dobro provedeno, studenti nisu toliko zainteresirani za mobilnost jer im se ne priznaju kolegiji na matičnim sveučilištima, odnosno postoji realna opasnost da se izgubi semestar ili čak cijela studijska godina.
Na čemu treba još poraditi kako biste povećali mobilnost?
U protekle dvije godine veliki trud smo uložili u to da pronađemo partnerska sveučilišta s kojima je poklapanje studijskih programa vrlo visoko. Treba znati da kod mobilnosti studenata važnu ulogu igra lokacija, atraktivnost nastavnih sadržaja i općenito doživljaj tijekom mobilnosti. Također veliku ulogu igraju naši studenti, koji kroz svoje udruge (Studentski zbor, AIESEC…) doprinose prihvatu stranih studenata. Posljednjih godina pojavila se i tzv. virtualna mobilnost, gdje studenti dio mobilnosti odrađuju preko kolaboracijskih alata. Jedan smo takav projekt uspješno završili sa Sveučilištem u Amsterdamu.
Trenutno ste u predizbornoj kampanji za još jedan mandat za dekana FOI-ja. Što biste izdvojili kao najveća postignuća u dosadašnjem mandatu i koji su planovi za dalje?
U protekle dvije godine uspjeli smo povećati upisne kvote i uspjeli smo povećati broj zaposlenika na Fakultetu, i to dijelom preko sredstava Ministarstva, a dijelom kroz projektna sredstva. Podigli smo broj projekata i stvorili sve preduvjete za mobilnost. Afirmirali smo se kao važno mjesto suradnje s gospodarstvom preko projektne suradnje, zapošljavanja studenata i kroz studentsko poduzetništvo, koje podupiremo kroz poseban program. Razradili smo novu strategiju, čije usvajanje i realizacija bi trebali krenuti u narednom mandatnom periodu. To se prije svega odnosi na rekonstrukciju Plana i programa i osnivanje novih znanstvenih centara i laboratorija. Dovršili smo svu potrebnu dokumentaciju za novu zgradu FOI-ja i pregovaramo oko financiranja projekta.
Dovršili smo svu potrebnu dokumentaciju za novu zgradu FOI-ja i pregovaramo oko financiranja projekta
U kom smislu biste rekonstruirali planove i programe?
Modernizirali bismo Plan i program fakulteta jer se informacijske znanosti stalno mijenjaju i razvijaju. To u svakom slučaju znači uvođenje novih smjerova u studije, poput podatkovnih znanosti, interneta svega i upravljanja suvremenim organizacijama, i time bismo stvorili prostor za novu generaciju informatičara, za kojima je tržište rada u velikoj potražnji. U rekonstrukciji Plana i programa sudjelovat će i poslodavci s kojima smo u stalnom kontaktu i koji nam prenose realne potrebe prakse.
Kakva je znanstvena djelatnosti na FOI-ju?
Iz godine u godinu raste broj znanstvenih radova koje naši nastavnici, znanstvenici i suradnici objavljuju u vrlo istaknutim znanstvenim časopisima koji su referencirani u bazama Science Citation Index (SCI), SCI Expanded ili Current Contents (CC). Tome doprinosi doktorski studij, rad na projektima s istraživačkom komponentom i mjere koje poduzimamo za poticanje znanstveno-istraživačkog rada i usavršavanja naših djelatnika. Zadovoljni smo postignućima ukoliko gledamo projektnu aktivnost Fakulteta, ali s obzirom na veliku opterećenost u nastavi, našim djelatnicima ne ostaje puno vremena za znanstvenu produktivnost. Projekti su sigurno put do kvalitetnih objava, međutim, treba nastaviti raditi na osiguravanju i drugih preduvjeta za kvalitetan znanstveni rad naših djelatnika.
Od 1. siječnja 2017. godine unutar Interreg Transnacionalnog programa Dunav započelo je izvođenje projektnih aktivnosti na projektu Digital Transformation in the Danube Region – Digitrans. To je još jedan u nizu velikih projekata FOI-ja koji uspješno realiziraju znanstvenici na čelu s voditeljem projekta prof. dr. sc. Vjeranom Strahonjom. Projekt se realizira u suradnji s čak 14 renomiranih europskih partnerskih sveučilišta. Projekt će trajati do 30. lipnja 2019. godine, a njegova ukupna vrijednost je 2.106.825,97 eura. Iz Hrvatske na projektu sudjeluje i Tehnološko-inovacijski centar Međimurje, s kojim FOI otprije ima vrlo uspješnu suradnju.
– Drago nam je da kroz projekte na kojima sudjelujemo, a jedan od njih je i Digitrans, uspješno surađujemo s malim i srednjim poduzećima i start-up poduzećima koji istraživačke napore u kreiranju novih digitalnih modela poslovanja, kao i nove pristupe u organizaciji poslovnih aktivnosti i procesa nastoje primijeniti u svojim organizacijama. Danas je izuzetno važno pratiti razvoj tehnologije, a jasno je da transformacija poslovanja temeljena na digitalnim tehnologijama pruža mnoge mogućnosti i prilike za unapređenje poslovanja – istaknuo je prof. dr. sc. Neven Vrček.
Fakultet organizacije i informatike (FOI) vodeći je u regiji po broju međunarodnih i nacionalnih projekata, a dolazna i odlazna mobilnost studenata i nastavnika raste iz godine u godinu. FOI ima vrlo uspješan Centar za međunarodne projekte, kao i Ured za međunarodnu suradnju, koji su, uz znanstvenike s Fakulteta, vrlo važni u prijavama projekata, kao i osiguranju podrške u upravljanju projektima te podršku studentima i nastavnicima u dolaznoj i odlaznoj mobilnosti, o čemu smo razgovarali s izv. prof. dr. sc. Ninom Begičević Ređep, prodekanicom za znanstveno-istraživački rad i međunarodnu suradnju.
Važna podrška
Koja je uloga Centra za međunarodne projekte?
Centar za međunarodne projekte daje podršku djelatnicima Fakulteta u prijavama projekata i upravljanju projektima te vrši informiranje o projektnim natječajima. U zadnje dvije godine FOI je u ulozi voditelja i/ili partnera u ukupno 48 projekata. Samo u 2017. godini znanstvenici našeg fakulteta prijavili su ukupno deset projektnih prijava – jedna H2020 prijava, pet Erasmus+ prijava, tri ESF prijave i jedan društveno koristan projekt. Ujedno smo revitalizirali portal projekti.hr, koji sadrži niz ažurnih informacija o projektima i projektnim natječajima, te pokrenuli FOI-jev glasnik pod nazivom InFOImator, koji šaljemo svim našim djelatnicima i svim interesentima, a koji sadrži informacije o projektnim natječajima, različitim projektnim događanjima i našim projektima. Nažalost, Centar broji samo četiri djelatnika i podkapacitiran je, s obzirom na zabranu zapošljavanja administrativnog osoblja u sustavu visokog školstva. Stoga posljednjih godina moramo raditi i projekte koji nisu strogo istraživački kako bismo zaposlili djelatnike koji pružaju podršku djelatnicima u projektnim aktivnostima.
Kakva je situacija na FOI-ju vezano uz međunarodnu suradnju i mobilnost te koja je uloga Ureda za međunarodnu suradnju?
Ured za međunarodnu suradnju daje podršku dolaznoj i odlaznoj mobilnosti studenata i nastavnika te svim aktivnostima međunarodne suradnje na Fakultetu. Mnogo pažnje poklanjamo radu na poboljšanju potpore studentima u ostvarenju mobilnosti s posebnom pažnjom na program Erasmus mobilnosti i stručne prakse u okviru programa Erasmus+ jer taj program pruža studentima sjajnu priliku za prva iskustva na tržištu rada u međunarodnom i multikulturnom okruženju u renomiranim inozemnim tvrtkama. Povećan je broj studenata koji su otišli na Erasmus stručnu praksu, a napravljena je i revizija Erasmus ugovora i potpisivanje novih Erasmus i bilateralnih ugovora o suradnji. Organizirane su Erasmus tribine za studente te su pripremljeni materijali za diseminaciju mogućnosti koje se pružaju studentima za mobilnost (u formi putovnice). Povećana je i dolazna mobilnost studenata i profesora. Ured za međunarodnu suradnju uspostavio je i Bazu mobilnosti FOI-ja, koju je razvio Centar za razvoj programskih proizvoda FOI-ja. Povećan je i broj predmeta koji se izvode na engleskom jeziku. FOI danas ima izuzetno bogatu međunarodnu suradnju, petnaestak bilateralnih sporazuma s europskim visokoškolskim institucijama, kao i Erasmus bilateralnih sporazuma s partnerskim institucijama s kojima ostvarujemo mobilnost nastavnog i nenastavnog osoblja, kao i studentsku mobilnost. Iz godine u godinu povećavamo interes naših studenata za mobilnost, ove godine ona je povećana čak tri puta, ali još uvijek trebamo raditi na podizanju svijesti studenata o važnosti mobilnosti.
FOI ima 15 Erasmus sporazuma sa sveučilištima u Europi i više bilateralnih sporazuma sa sveučilištima u Europi i SAD-u. Studenti FOI-ja najviše odlaze na mobilnost na University of Žilina u Slovačkoj i University of Porto u Portugalu te u Španjolsku, na Universidade de Sevilla i Allcala. Imamo sporazume i s belgijskim, švedskim te nizozemskim sveučilištima, ali zbog troškova života studenti se manje odlučuju za odlazak na te fakultete. Erasmus mobilnost studentima omogućava da odu na semestar ili dva na sveučilište u inozemstvo na studijski boravak, a Erasmus stručna praksa im omogućava da kod poslodavca izvan Hrvatske obave stručnu praksu.
Izvor:
Foto:
Župan Varaždinske županije Radimir Čačić je jučer, 20. siječnja, proglasio prirodnu nepogodu od potresa na području gradova Lepoglava i Varaždinske Toplice te na području Općine Bednja.
Uzastopni potresi su krajem 2020. i početkom 2021. godine na navedenom području uzrokovali materijalne štete na stambenim, gospodarskim, sakralnim i kulturnim objektima. Prema preliminarnoj procjeni gradskih i općinskih povjerenstava, šteta iznosi 18,9 milijuna kuna.
Prirodna nepogoda proglašava se temeljem Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 posto prethodnog godišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 posto.
Gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda sada imaju obavezu u zakonskom roku od 50 dana od dana proglašenja prirodne nepogodne upisati konačnu procjenu šteta u Registar šteta te je dostaviti Županijskom povjerenstvu. Županijsko povjerenstvo će konačne procjene dostaviti Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda sa zahtjevom za dodjelu pomoći ublažavanja i uklanjanja posljedica od potresa.
U stručnim krugovima potreba za izgradnjom nacionalnog rehabilitacijskog centra za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine (Spinalni centar) postoji već dugi niz godina.
U 2018. godini izrađen je glavni projekt i ishođena građevinska dozvola, a nakon čega su dovršeni postupci nabave te danas svjedočimo izgradnji potpuno novog zdravstvenog objekta u Varaždinskim Toplicama. Trenutna vrijednost projekta iznosi 112 milijuna kuna, od čega je iz ESI fondova povučeno 83 milijuna kuna, iz Ministarstva zdravstva 24 milijuna te je udio vlastitih sredstava 5 milijuna kuna.
Činjenica da se ovaj projekt skoro u potpunosti financira iz fondova Europske unije i Ministarstva zdravstva, dokaz je da je projekt kvalitetan i prijeko potreban za Republiku Hrvatsku.
Izgradnja ovog centra velika je i značajna investicija koja se odvija na području grada Varaždinskih Toplica i koja je u interesu građana Varaždinskih Toplica i Varaždinske županije.
Aparati za kavu su dar koji ne prestaje davati. Iako nekada luksuz, aparati za kavu sve češće ulaze u domove...
Život u doba korone ostavio je traga kod većine, kako na fizičko, tako i na psihičko zdravlje. Upravo iz tog...
Tvrtka Metal Obad d.o.o. iz Donje Poljane dobro je poznata u branši kada je riječ i o najzahtjevnijoj obradi metala...
