Povežite se s nama

U fokusu

Ministar Darko Horvat u Varaždinu: “Poslodavce treba hitno porezno rasteretiti“

Objavljeno:

- dana

Više od 150 poslodavaca, uzvanika i institucija s područja četiriju županija okupilo se u Varaždinu na konferenciji Hrvatske udruge poslodavaca koja je organizirana u sklopu projekta „Promocija poduzetništva”.

Nakon što su konferenciju „Industrija 4.0 – prilika i/ili izazov“ otvorili Gordana Daranja, predsjednica HUP-a i vararaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, okupljenima se obratio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat istaknuvši kako će okosnica četvrte industrijske revolucije biti Nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva.

– Nije tu bitna samo digitalna transformacija već ukupno digitalno gospodarstvo Hrvatske. Vlada ima plan i bit će u obliku dokumenta predstavljen hrvatskoj javnosti do kraja godine, nakon čega će javna rasprava trajati oko mjesec dana. Potom ćemo dobre sugestije implementirati u Nacionalni plan. Za prvi natječaj koji će pratiti poduzetnike u uvođenju novih tehnologija i svega ostalog što donosi industrija 4.0 osigurano je 250 milijuna kuna – rekao je Horvat.

Nakon izrade strateških dokumenata, njegovo ministarstvo izradit će akcijske planove s vremenskom i financijskom omotnicom unutar koje će biti opisano sve što se namjerava ostvariti spomenutim Nacionalnim planom. Hrvatska, smatra Horvat, nije zakasnila s izradom plana jer se „na nivou EU tek sinkroniziraju strateški dokumenti industrije“.

– Budno pratimo smjernice Europske komisije radi usklađenja hrvatskih strateških dokumenata, a nove financijske omotnice naši gospodarstvenici mogu očekivati u razdoblju od 2020. do 2027. godine. Ako želimo imati inovativnu Hrvatsku i provesti reindustrijalizaciju, prvo moramo temeljnu industriju postaviti na zdrave noge. Nama nažalost još propadaju veliki industrijski giganti te imamo probleme s neisplatom plaća i ispunjavanjem ugovorenih poslova – ukazuje Horvat.

Dodao je da naši gospodarstvenici moraju promijeniti svoje promišljanje o poslovanju jer prvo treba investirati u baznu industriju, kako bi se iz nje producirale inovacije, a potom slijede investicije u istraživanje i razvoj. Vlada priželjkuje da se kao akcelerator razvoja iskoriste EU fondovi.

– Naši poduzetnici investiraju u nove tehnologije i inovativna rješenja koliko u ovom trenutku mogu. U tome im mora pomoći Vlada i sav javni servis. Na raspolaganje im moramo staviti sve financijske institucije, smanjiti administrativne procese i iz godine u godinu smanjivati porezno opterećenje. Potonje treba što prije provesti – rekao je ministar Darko Horvat.

Napomenuo je da je to u njegovoj ingerenciji i da će u prvi akcijski plan staviti umanjenje neporeznih davanja, a tek će se vidjeti na koji će se način cijena rada učiniti konkurentnom.

U fokusu

U Hrvatskoj sve više ovisnih o igrama na sreću pa će zakon biti postrožen

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Vlada je 11. srpnja Hrvatskom saboru uputila izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, kojima se puno restriktivnije regulira njihovo oglašavanje te se uvodi registar isključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo radi odvraćanja građana od igranja takvih igara.

Premijer Andrej Plenković kazao je da posebice treba imati na umu da su se igre na sreću “snažno raširile” kroz digitalni prostor, a da Vlada treba voditi računa o uplivu takvih aktivnosti na građane, posebno mlade.

– S te strane, bolja regulacija, osobito u kontekstu Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti, treba utjecati na smanjenje ovisnosti o kockanju, to jest hazarderstvu, te puno bolje regulirati ovu djelatnost – rekao je.

Kako je kazao potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, s obzirom na to da postoji problem porasta ovisnosti o igrama na sreću, postoji potreba primjerenijeg utvrđivanja i uređivanja propisa na području igara na sreću.

Prijedlog izmjena zakona je tako usmjeren na dva ključna područja – regulaciju novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću i ograničavanje oglašavanja.

Mjere društveno odgovornog priređivanja tako obuhvaćaju uvođenje obveze identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača, uspostavu registra isključenih igrača, kao i mjere oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja.

Kada je riječ o ograničavanju oglašavanja, ono uključuje ograničavanje oglašavanja putem interneta, u audio-vizualnim i radijskim programima, zabranu oglašavanja igara na sreću u tiskanim medijima, na javno vidljivim površinama, kao i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.

– Cilj ovih zakonskih izmjena je da se dodatnim mehanizmima odgovornog priređivanja igara na sreću, dostupnost igara na sreću i poticanje na sudjelovanje u igrama na sreću, ograniči, što će rezultirati i smanjenjem incidencije o ovisnosti u igrama na sreću i njenih negativnih posljedica, kako na pojedinca tako i na društvo u cijelini – zaključio je Primorac, koji je novitete u sferi regulative igara na sreću detaljno predstavio sredinom ožujka, kada su zakonske izmjene upućene u javno savjetovanje.

Tada je između ostalog bilo riječi i o sprječavanju rada nelegalnih internetskih priređivača. Naime, trenutno se građanima sudjelovanje u igrama takvih priređivača priječi blokiranjem pristupa sadržaju tih subjekata, to jest njihove IP adrese. No, s obzirom da su subjekti pronašli načine kako izbjeći postavljena ograničenja, zakonskim izmjenama se predlaže uvođenje dodatne mjere blokiranja financijskih transakcija uplate u internet igre od strane pružatelja platnih usluga.

Kako se moglo tada čuti, nelegalno priređivanje igara putem interneta predstavlja jedan od ključnih izazova, pri čemu je mahom riječ o subjektima koji se nalaze u inozemstvu, pa ih je teže kontrolirati i sprječavati u poslovanju. S takvim platformama je povezano i sudjelovanje maloljetnika u igrama na sreću, a također, država se suočava i s propuštenim prihodima i prihodima od naknada.

Nastavite čitati

U fokusu

Dodijeljeni ugovori za financiranje RCGO Piškornica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu sastanka Vlade RH sa županima i predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, 10. srpnja održano je svečano potpisivanje i dodjela ugovora o privremenom financiranju projekata Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) Piškornica.

Time se se osiguravaju potrebna sredstva za nastavak izgradnje ovog centara za gospodarenje otpadom.

U skladu s obvezama iz Plana o gospodarenju otpadom, Vlada Republike Hrvatske donijela je 4. travnja 2024. godine Odluku o koordinaciji aktivnosti vezanih uz izgradnju četiri centra za gospodarenje otpadom. Odlukom je određeno da će se za projekte izgradnje centara za gospodarenje otpadom, do potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., dosadašnje financiranje privremeno nastaviti u 2024. godini prema postojećim omjerima sufinanciranja iz inicijalno sklopljenih OPKK ugovora.

Okončana i formalna procedura potpisivanjem ugovora kojim se omogućuje nesmetani nastavak projekta. Privremeno financiranje u 2024. godini se ostvaruje na način da se 90 % sredstava osigurava iz EU fondova (udio 69,9975 %) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) (udio 20,0025 %), dok 10% osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ukupno, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije osiguralo je sufinanciranje u iznosu od 5,6 milijuna eura. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) dodao je dodatnih 1,6 milijuna eura. Ostatak od 800.000 EUR osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, čime se osigurava ukupni iznos financiranja projekta od 8 milijuna eura.

Ugovor su potpisali Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te Mladen Ružan, direktor RCGO Piškornica. Potpisivanju su također prisustvovali župani svih županija vlasnika RCGO Piškornica: Anđelko Stričak (Varaždinska županija), Željko Kolar (Krapinsko-zagorska županija), Darko Koren (Koprivničko-križevačka županija) i Matija Posavec (Međimurska županija) te Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova EU.

Ugovor omogućava daljnju realizaciju projekta RCGO Piškornica, koji će kao dio sustava a prema svojoj ulozi u hijerarhiji gospodarenja otpadom pozitivno utjecati na postizanje ciljeva definiranih strateškim i planskim dokumentima Republike Hrvatske u području gospodarenja otpadom te doprinijeti daljnjem smanjenju odlaganja neobrađenog otpada i povećanju stope recikliranja.

– Svakodnevno svjedočimo koliko je bitna zaštita okoliša, odnosno gospodarenja otpadom. O projektu Uspostave RCGO Piškornica čiji su osnivači Varaždinska i Međimurska županija, Koprivničko-križevačka i Krapinsko-zagorska županija te Općina Koprivnički Ivanec govorilo se godinama. Međutim, unatrag godinu-dvije vide se konkretni pomaci, odnosno započelo se s projektiranjem, a potom kreće i sama izgradnja tog centra. Tek po njegovoj izgradnji moći ćemo reći da smo napravili jedna značajan iskorak u gospodarenju otpadom – naglasio je župan Stričak.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje