Mrkva (Daucus carota) se u pisanim dokumentima u staroj Grčkoj prvi put spominje prije 2500 godina. Sve do renesansnog doba, nije bila osobito popularna, najvjerojatnije zbog tvrdog, vlaknastog korijena.

Tek početkom 17. stoljeća uzgojene su nove sorte narančastog korijena i ukusnije arome od svojih prethodnika.

Europa se smatra pradomovinom mrkve, a upravo na Starom kontinentu ona obilno raste kao divlja biljka. Danas postoji više od sto sorata, koje se razlikuju bojom i veličinom, a najbliži srodnici su joj pastrnjak, koromač, kumin i kopar.

Konzumacijom mrkve u svoj organizam unosite čak tri puta više vitamina A od propisanih dnevnih potreba. Mrkva je ujedno i odličan izbor vitamina K. Narančastu boju daje joj karoten, tvar iz koje se u ljudskom organizmu sintetizira vitamin A.

Ovisno o načinu pripreme, karoten se različito iskorištava. Njegova najveća iskoristivost je u sirovoj ribanoj mrkvi – čak 82 posto, u kuhanoj je 18 posto, a u sirovoj neribanoj mrkvi svega 2 posto.

Mrkva je veliki izvor antioksidansa karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvožilnog sustava, tumora, regulaciji šećera u krvi te poboljšanju vida. Istraživanja su pokazala da redovita dnevna konzumacija barem jednog obroka koji uključuje mrkvu za čak 60 posto smanjuje rizik od srčanog udara.

Određeni unos karotenoida povezan je i sa smanjenjem rizika raka dojke za 20 posto i čak 50 postotnim smanjenjem rizika raka mokraćnog mjehura, maternice, prostate, debelog crijeva, grkljana i jednjaka.

Dok korijen mrkve ima slatkastu hrskavu teksturu, listovi su joj gorki. Mladu mrkvu dovoljno je tek oprati pod mlazom vode, dok je starije korijene potrebno ostrugati, odnosno oguliti nožem.

Narezana na štapiće ili kolutiće, mrkva može poslužiti kao vrlo ukusna grickalica. Naribana mrkva može koristiti kao dodatak zelenoj salati ili je se kombinirati u salati s jabukama i ciklom, a ni samostalno servirana neće razočarati okusom.

Dovoljno ju je tek preliti limunovim ili narančinim sokom, odnosno, začiniti je medom ili nasjeckanim lješnjacima. U pripremi shake napitaka, mrkva je gotovo nezaobilazan dodatak.

Jednako je ukusna i ako se priprema na pari, kuha, pirja ili peče. U hrvatskoj gastronomiji, mrkva je nezaobilazni sastojak u pripremi bistrih mesnih juha, temeljaca, umaka, variva i složenaca. Zbog slatkaste arome vrlo je često omiljena namirnica u pripremi raznih vrsta slastica, od kojih je kolač od mrkve zasigurno najpoznatija.