Kako kažu u Muzeju, djelomično je za to zaslužan i pozitivni trend jasnijeg otvaranja muzejskih vrata:
– Sve donedavno hrvatski muzeji bili su poprilično samozatajne institucije. Njihov unutarnji, gotovo samostanski mir bio je impresivan i stvarao je poštovanja vrijedan privid spokoja staloženog intelektualca, kojega je najbolje pustiti na miru.
13 izložbi je lani postavio Muzej
S vremenom se, međutim, sve promijenilo: muzeji su otvorili svoja vrata, postali su glasniji u traženju zasluženog mjesta, ugleda i uvažavanja u životu demokratizirane zajednice koja je i sama postala glasnija i samokritičnija. Tako se stvorilo natjecateljsko ozračje među muzejskim i općenito kulturnim institucijama.
Naglo je izblijedjela i dotad veoma izražena razlika između “velikih urbanih” i “provincijskih ” muzeja te je sve nekako postala stvar snalaženja u aktualnoj tržišnoj utakmici koja ne poznaje nikakva ograničenja. Održane su prve Noći muzeja, ali su začete i mnogobrojne druge originalne muzejske priredbe koje su muzejima udahnule život i učinile da postanu predmet razgovora posve običnih ljudi, što je posebice važno, te predmet interesa djece i mladeži. U svemu tome zapaženo mjesto pripada i Muzeju Međimurja Čakovec, koji je na dobrom putu da postane mjerilo kulturnih događanja ovoga dijela Hrvatske, pa i ovoga dijela Europe.
U tijeku je provedba velikoga projekta rekonstrukcije i revitalizacije fortifikacije Staroga grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine, sufinanciranog iz Europskoga fonda “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” Projekt se provodi u suradnji s vodećim partnerom, Međimurskom županijom, i ostalim partnerima: Regionalnom razvojnom agencijom Međimurje REDEA-om i Turističkom zajednicom Međimurske županije. Ukupna vrijednost projekta je više od 40 milijuna kuna, od čega EU sufinancira više od 34 milijuna kuna.
U tijeku je provedba velikog projekta rekonstrukcije i revitalizacije fortifikacije Staroga grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine
Tijekom 2018. godine započeli su građevinski radovi na obnovi svih 5 dijelova fortifikacije (DILATACIJA I – DILATACIJA V). Dosad na projektu Muzej nije imao troškova nabave, koja tek predstoji u drugoj polovici 2019. i 2020. godini za opremanje unutrašnjosti novog muzeja. U listopadu je započeo i projekt “Living castles – Mreža živih dvoraca i ljetnikovaca kao oblik održivog turizma za očuvanje i promicanje kulturnog nasljeđa”.
U sklopu projekta isplanirani su infrastrukturni radovi na drugome katu jugoistočnoga krila palače Staroga grada da bi se osposobio i modernizirao dio stalnog postava o obitelji Zrinski. Obavljena je statička sanacija glavnoga stubišta i gospodarskoga (sekundarnog) stubišta palače, što su financirali Ministarstvo kulture i Međimurska županija.
10 368 posjetitelja pogledalo je stalni postav Muzeja, povremene izložbe ili dodatne programe
Uređene su čuvaonice muzejske građe za arheološki, povijesni, etnografski i kulturno-povijesni odjel na prvome katu jugozapadnoga krila: postavljeni su podovi, obojani zidovi, postavljene elektroinstalacije te su dopremljene namjenski izrađene metalne police za građu koja će se tijekom 2019. preseliti iz dislociranog skladišta u vojarni u prostore palače na bolje uvjete čuvanja. Uređena je čuvaonica arhivskog gradiva za dokumentaciju o poslovanju Muzeja od 1955. do danas. Uređena je čuvaonica kamene građe u prizemlju jugoistočnoga krila.
Uređenje i opremanje čuvaonica financirano je sredstvima Ministarstva kulture, Međimurske županije i vlastitim sredstvima. U 2018. godini za muzejski fundus su otkupljena ukupno 82 predmeta, dok je Muzeju darovano 106 predmeta. Obavljena su arheološka istraživanja dvaju različitih terena: Staroga grada u Čakovcu (istraživanje temelja južnoga bedema) i ranosrednjovjekovnog lokaliteta Bistričko polje kraj Donjega Vidovca.
Muzej je lani postavio ukupno 13 izložbi, devet u sklopu Muzeja te četiri izvan matične institucije: “Ljudstvo moje međimursko, imaš blaga i bogatstva – nematerijalna baština Međimurja”, Zbirku “Sport u Međimurju”, “Trag dobrote: 20 godina Varaždinske biskupije”, Zbirku BALI – izbor iz hrvatske umjetnosti, izložbu fotografija “Photo City” Stanislava Novaka, izložbu “Arvinias” Hanibala Salvara, “Retrospektivu” Vladimira Blažanovića, monografsku izložbu slika Dine Trtovca, izložbe u Kraljevu vrtu te u stalnome postavu Muzeja “KULTUROŠ – U tuđem prostoru”, skulpture u okolici Muzeja u sklopu Zrinski Art festivala (organizator Damir Klaić-Ključ), izložbu u čakovečkome Centru za kulturu “Majski memorijal kroz prizmu plakata”, izložbu povodom Dana europske baštine u Scheierovoj zgradi “Židovi u Međimurju” te izložbu u čakovečkoj Knjižnici “Uvid u život i djelo Vinka Žganca”. Nastavljen je projekt prezentacije Muzeja izvan Muzeja (“Muzejska kutija u Gradskoj kavani”).
9 manifestacija je organizirala međimurska muzejska institucija
Organizirano je devet manifestacija: to su bile Noć muzeja, Kraljev rođendan, Kraljeve trešnje, Jesen u Kraljevu vrtu – Z domaćega vrta, Dani otvorenih vrata EU fondova, Kulturoš, Zrinski Art Festival, Dani europske kulturne baštine te Mali školski kustosi. U nakladi Muzeja tijekom 2018. godine tiskana su tri veća kataloga tematskih izložbi, tri deplijana te radni listići uz stalni postav likovnih zbirki za osnovne škole. U sklopu projekta “Dokumentiranje nematerijalne baštine” snimljena su dva dokumentarna filma o nematerijalnoj baštini Međimurja: “Umijeće sviranja cimbula” i “Međimurska popevka”.
Zbog rastuće potražnje za muzejskim radionicama i edukativnim programom za međimurske predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, u Muzeju je oformljen Pedagoški odjel. Sredinom prošle godine zaposlen je muzejski pedagog te je započeo sustavni projekt muzejske edukacije pod krovnim nazivom “Muzeologajnica”. Održane su ukupno 32 radionice na 27 različitih tema koje je posjetilo više od 700 djece.
Radionica s djecom autističnoga spektra “Muzej za Pogled” osmišljena je u suradnji s Udrugom “Pogled” te kliničkom psihologinjom Jelenom Klinčević, dr. med. proglašena je jednom od deset najuspješnijih edukativnih akcija na razini države. Projekt je prvi takav muzejski program u Hrvatskoj, namijenjen jednoj od najranjivijih socijalnih skupina, a financirao ga je Grad Čakovec. Stalni postav Muzeja, povremene izložbe i dodatne programe posjetilo je ukupno 10.638 posjetitelja.
Zbog rastuće potražnje za muzejskim radionicama i edukativnim programom za međimurske predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, u Muzeju je oformljen Pedagoški odjel
Kotoripski Kužni pil se prvi put spominje u povijesnim zapisima 1841. godine, a točna godina njegove izrade nije poznata. Službenog naziva – Pil Presvetog Trojstva – zaštićen je kao nepokretno kulturno dobro sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i upisan u Registar kulturnih dobara RH.
Općina Kotoriba krenula je, uz potporu Ministarstva kulture i medija, u njegovu faznu obnovu kako bi mu se vratio nekadašnji impresivan izgled – na stupnjevito uzdignutoj pravokutnoj plinti nalazila se baza u obliku menze, koja na svojem licu nosila jednostavan grčki križ. Iznad nje diže se četverokutni postament iz kojeg se diže obla kolumna s klasicističkim kapitelom i grupom Svetog Trojstva. Kolumnu je okruživalo pet figura koje predstavljaju Immaculatu, sv.Roka, sv.Nikolu, sv.Antuna Padovanskog i sv.Florijana koji su postavljeni na uglove postamenta. Kako je Pil potpuno uništen u prometnoj nesreći, godinama su njegovi ostaci pohranjeni u Župnom dvoru čekali obnovu.
Općina je drugu godinu za redom prijavila projekt Ministarstvu, a radovi se obavljaju stručni konzervatori i restauratori prema dobivenim sredstvima Ministarstva kulture i medija pod stručnim nadzorom Uprave za zaštitu kulture baštine, Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Ove godine završena je pravokutna baza s grčkim križem te je Pil postavljen na svoje originalno mjesto gdje će pričekati daljnju obnovu odnosno daljnja odobrena sredstva za nastavak radova.
Iz Umjetničkog paviljona u Zagrebu stigla je nesvakidašnja pozivnica. Građani su pozvani da donacijama kristalnih predmeta sudjeluju u projektu “Svečanost” vizualne umjetnice Tanje Dabo. Autorica simbolikom kristala želi upozoriti na neravnopravni društveni status žena u Hrvatskoj. Kristalne predmete možete donijeti u galerijske i muzejske prostore diljem Hrvatske. Tako se kristalni predmeti mogu donirati i Gradskom muzeju Varaždin, javlja HRT.
– Referenca je samo simbolična jer žene su u svim društvenim područjima zapravo neravnopravne i nejednake. Ali ovo je nešto što je mjerljivo i brojivo – izjavila je Tanja Dabo, autorica projekta ”Svečanost” i redovna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti.
Kristal, koji je domaćicama prije bio gotovo jedina nagrada pa i stvar prestiža, skuplja se i u varaždinskoj palači Herzer.
– Mi smo objavili na stranicama Gradskog muzeja Varaždin i na facebook stranici pa molimo sve građane da se tom prilikom uključe u donaciju, izjavila je Elizabeta Igrec, kustosica u Gradskom muzeju Varaždin.
Od Osijeka, Dubrovnika do Samobora i Varaždina, kristalni predmeti se skupljaju do 30. rujna.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
