Povežite se s nama

Život i društvo

Načelnik Bruno Hranić je vrlo angažiran u institucijama EU-a

Objavljeno:

- dana

Bruno Hranić, načelnik Općine Vidovec, je i predstavnik sjeverozapadne Hrvatske u Europskom odboru regija u Bruxellesu.

S njim smo razgovarali o ovoj odgovornoj dužnosti i projektima u Općini.

Član ste hrvatske delegacije u Europskom odboru regija te hrvatski član Predsjedništva tog tijela. Možete li nam ukratko opisati koja je uloga Europskog odbora regija?
Europski odbor regija savjetodavno je tijelo EU-a koje čine izabrani lokalni i regionalni predstavnici iz svih 28 država članica. Oni u Odboru iznose svoje mišljenje o zakonodavstvu EU-a koje izravno utječe na regije i gradove. Odbor omogućuje regijama i gradovima da službeno iznesu svoje stavove u zakonodavnim postupcima EU-a i tako osigurava poštovanje položaja i potreba regionalnih i lokalnih vlasti.

Hraniću je u interesu ljudima približiti institucije Europske unije

Europska komisija, Vijeće EU-a i Europski parlament dužni su se savjetovati s Odborom pri izradi zakonodavstva o pitanjima koja se odnose na lokalnu i regionalnu upravu, primjerice na zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje, socijalnu politiku, gospodarsku i društvenu koheziju, promet, energetiku i klimatske promjene. Ako to ne učine, Odbor predmet može uputiti Sudu EU-a. Kad se Europskom odboru regija dostavi zakonodavni prijedlog, on sastavlja i donosi mišljenje te ga prosljeđuje relevantnim institucijama EU-a. Odbor donosi i mišljenja na vlastitu inicijativu.

Jedan od najaktivnijih

Jedan ste od najaktivnijih članova hrvatske delegacije, koja broji devet članova. Kojim aktivnostima se bavite u Odboru?
Osim što imamo plenarne sjednice unutar Europskog odbora regija, postoje i povjerenstva u kojima se pripremaju dokumenti za plenarne sjednice. Ja sam prema vlastitom afinitetu izabrao članstvo u ECON povjerenstvu (ekonomska politika) i ENVE povjerenstvu (okoliš, energija i klimatske promjene), gdje sam i koordinator Europske pučke stranke (EPP). Kao koordinator vodim Klub zastupnika EPP-a u tom povjerenstvu, pripremam sjednice Kluba te s koordinatorima iz drugih političkih grupa održavam sastanke kako bismo usuglasili stavove oko pitanja o kojima se odlučuje na sjednicama.

Članovi Europskog odbora regija mogu direktno utjecati na život u lokalnim sredinama. Na koji način to radite?
Mi to radimo kroz mišljenja na direktive EU-a koje zadiru u život na lokalnoj razini. Europski odbor regija imenuje izvjestitelja o pojedinom pitanju koji se savjetuje s dionicima i sastavlja mišljenje. Tada povjerenstvo Odbora za odgovarajuće područje politike raspravlja o mišljenju i prihvaća ga. Zatim se na plenarnoj sjednici mišljenje predstavlja svim članovima, koji glasuju o njegovoj izmjeni i donošenju. Naposljetku se mišljenje prosljeđuje i dostavlja svim relevantnim institucijama EU-a. Tijekom godine održi se najviše šest plenarnih sjednica, na kojima se donose mišljenja. Radi se o između 50 i 80 zakonodavnih projekata.

Bili ste jedan od izvjestitelja. Koje područje ste izabrali za svoje mišljenje?
S obzirom na to da sam najaktivniji u području zaštite okoliša, energetike i klimatskih promjena, u svome mišljenju “Energetska unija i čista energija” založio sam se da se u europske zakonodavne okvire implementira rješavanje problema koji su od značaja za energetsku politiku Europe, ali i za svaku lokalnu zajednicu u Europi, pa i za svakoga građanina Europske unije. To moje mišljenje je odgovor na dokumente Europske komisije (Prijedlog uredbe o upravljanju energetskom unijom, Komunikacija o čistoj energiji za sve Europljane te Komunikacija o ubrzanju inovacije na području čiste energije) kojima se nastoji urediti novo energetsko tržište te pridonijeti globalnom i sveobuhvatnom prijelazu na niskougljično gospodarstvo. Mišljenje koje sam pripremio podržava nastojanja Europske komisije da stavi energetsku efikasnost na prvo mjesto prioriteta, da se postigne globalno vodstvo u obnovljivim izvorima energije i pruže pošteni uvjeti za potrošače.

Europski odbor regija savjetodavno je tijelo EU-a koje čine izabrani lokalni i regionalni predstavnici iz svih 28 država članica

U mišljenju sam izrazio i žaljenje što ti ciljevi nisu u potpunosti provedivi u popratnom zakonodavstvu i nezakonskim inicijativama. U mišljenju se naglašava i ističe važna uloga lokalnih i regionalnih vlasti u pružanju strateškog vodstva na razini najbližoj potrošačima, upravljanju decentraliziranom proizvodnjom energije, poticanju odgovarajućih uvjeta za ulaganje, kao i povezivanju energetskih i klimatskih politika sa stambenim politikama, politikama energetskog siromaštva, prometa, ekonomskog razvoja te korištenja zemljišta ili prostornog planiranja. Posebno se naglašava što hitnija potreba odustajanja od izravne ili neizravne potpore za upotrebu fosilnih goriva jer ona kamuflira pravi društveni i okolišni trošak takvih goriva i umjetno kreiranih nižih cijena.

Surađivali ste i s FEDERENE-om, Europskim udruženjem regija i energetskih agencija. Koji je bio cilj te suradnje?
S obzirom na vrlo aktivnu ulogu koju ima FEDERENE u institucijama EU te na činjenicu da svojim djelovanjem pokriva velik dio područja rada kojim se i ja bavim u Europskom odboru regija, logično je bilo da dođe do suradnje. Tomu je zasigurno doprinijela činjenica da je predsjednik tog udruženja Julije Domac, direktor REGEA-e, Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, koji je bio i dio mog tima kao stručnjak kada sam pripremao svoje mišljenje “Energetska unija i čista energija”.

Kroz mišljenje smo gospodin Domac i ja, s nizom drugih dionika iz Europske komisije i Europskog parlamenta, uspjeli povezati interese Europskog odbora regija i interese FEDERENE-a. S obzirom na to da FEDERENE dodjeljuje godišnje nagrade u području energetske efikasnosti za konkretne projekte na lokalnoj razini, bila mi je posebna čast kada sam bio pozvan da budem član međunarodnog žirija za dodjelu tih nagrada.

Predani rad

Znamo da ste surađivali i na nekim projektima koji se tiču same Hrvatske?
S obzirom na moj aktivni angažman u Odboru, ponuđena mi je suradnja da s timom Dječje bolnice Srebrnjak (doc. Mirjana Turkalj i izv. prof. Davor Plavec) sudjelujem na projektu ATOPICA, koji je financiran sredstvima EU-a i gdje sam bio domaćin na završnoj konferenciji projekta u Bruxellesu. Taj projekt, u kojem su sudjelovali i stručnjaci Dječje bolnice Srebrnjak, imao je za cilj rasvijetliti utjecaj globalnih i regionalnih klimatskih promjena, upotrebu zemljišta i pogoršanje kvalitete zraka na ljudsko zdravlje. Dječja bolnica Srebrnjak bila je jedan od 11 partnera u konzorciju, a poseban naglasak stavljen je na alergije uzrokovane ambrozijom, s obzirom na činjenicu da je njezina pelud najjači alergen.

Bliže se izbori za Europski parlament. Imaju li članovi Europskog odbora regija kakvu ulogu u samim izborima? Imate li vi ambicije kandidirati se na izborima u svibnju?
Dapače, nama je u interesu ljudima približiti institucije Europske unije, naš rad, a i rad naših eurozastupnika, s kojima surađujemo i koji su česti gosti na našim sjednicama, a i dio tima kod izrade mišljenja. Još uvijek velik broj naših ljudi nije upoznat s važnošću odluke o tome koga će izabrati u Europski parlament, pa je zbog toga dosad bio i mali odaziv birača. Na nama je da to promijenimo, da ljudi shvate kako se i hrvatski interesi mogu progurati kroz razne zakonske prijedloge u Europskom parlamentu, a što su pokazali i naši zastupnici. Poglavito bi mladim ljudima ovi izbori trebali biti poticaj da mogu izraziti svoje mišljenje o tome kakvu Europu žele. Što se tiče kandidature za izbore za Europski parlament, o tome odlučuje stranačko vodstvo. Ono će najbolje procijeniti tko može najbolje zastupati hrvatske interese u Bruxellesu.

Činjenica je da velik broj mojih kolega iz Europskog odbora regija karijeru nastavlja kao zastupnici u Europskom parlamentu, no, kao što sam rekao, o tome odlučuju vodstva političkih stranaka. Naravno da sam stekao veliko iskustvo u svom petogodišnjemu mandatu u Europskom odboru regija zastupajući interese hrvatskih građana na lokalnoj i regionalnoj razini. Zasad odrađujem svoj mandat općinskog načelnika i zastupnika u Europskom odboru regija i tomu sam u potpunosti posvećen.

Najvažniji projekt Općine Vidovec je gradnja vrtića

Općinsko vijeće Općine Vidovec izglasalo je proračun za 2019. godinu, koji iznosi 25.658.265 kuna. Najveća investicija, u iznosu od 13,5 milijuna kuna, je izgradnja, s opremanjem, dugo očekivanog dječjeg vrtića u Vidovcu. Za realizaciju navedene investicije Općina će se kreditno zadužiti.

– Dobili smo od Ministarstva demografije 1,2 milijuna kuna, a od njih očekujemo još barem 2 milijuna kuna. Čekamo da natječaj završi da izaberemo izvođača radova. Očekujemo da će gradnja početi krajem ožujka 2019. i trajati oko godinu dana. Radi se o izgradnji suvremenoga, bogato opremljenoga dječjeg vrtića veličine 1200 m² s kapacitetom prihvata 120 mališana, uključujući i djecu jasličke dobi – objasnio je Hranić.

Život i društvo

U “staroj ambulanti” u Lepoglavi besplatan prostor za rad udruga

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Objekt “stare ambulante” u Lepoglavi, koji se do prije nekoliko godina koristio za potrebe održavanja čipkarskih festivala, do daljnjeg će moći koristiti organizacije civilnog društva.
Naime, Grad Lepoglava je odlučio prenamijeniti njegovu funkciju te je raspisao natječaj za dodjelu slobodnih gradskih prostora koji se nalaze u navedenom objektu na besplatno korištenje udrugama.

Tako je, nakon provedenog javnog natječaja, udruzi P.A.S. Lepoglava dodijeljen prostor od gotovo 50 četvornih metara koji će članovi ove aktivne lepoglavske udruge besplatno koristiti u naredne tri godine.

– Uvažavajući aktivnosti, rad i potrebe udruga s područja Grada Lepoglave, koje čine dodatno bogatstvo našeg grada, donijeli smo odluku da se objekt tzv. stare ambulante, koji se prethodno koristio za potrebe održavanja čipkarskih festivala, prenamijeni za potrebe udruga – pojasnio je gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić prilikom potpisivanja ugovora o korištenju dodijeljenog prostora.

Pri tom je istaknuo kako se ovime neće utjecati na projekt Centra za posjetitelje koji bi trebao biti izgrađen upravo na mjestu objekta stare ambulante, a za čiju izgradnju Grad Lepoglava potrebna sredstva nastoji osigurati iz drugih izvora. Do tada, navedeni prostor neće biti prazan i neiskorišten već će ga za svoj rad moći koristiti udruge.

Nastavite čitati

Život i društvo

U Hrvatskoj uz POS i subvencije svoj je dom u 2021. godini osiguralo 4658 mladih obitelji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kroz Program društveno poticane stanogradnje POS i mjeru subvencioniranja stambenih kredita za mlade, svoj je dom u 2021. godini osiguralo 4658 mladih obitelji, objavilo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Izgradnja stanova po programu POS-a već je davno prepoznat program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji, koje za manju cijenu kvadrata od tržišne, dobivaju sigurnost i kvalitetu gradnje doma.

U 2021. godini izgrađeno je 30 POS-ovih stanova (6 u Općini Cestica i 24 u Gradu Belišću) ukupne investicijske vrijednosti 18,3 milijuna kuna. Istovremeno, započela je gradnja 403 stana na sedam lokacija: Šibenik (127), Zadar (100), Baška (13), Umag (84), Rovinj (24), Sveti Filip i Jakov (24) i Kutina (27). Osim navedenih lokacija, APN je tijekom prosinca 2021. godine sklopio Ugovore o građenju za građevinu u Solinu (17 stanova) i građevinu u Prelogu (20 stanova) te su ishođene lokacijske dozvole za višestambene zgrade na lokacijama u Osijeku (203 stana) i Gradu Zagrebu, lokacija Blato (152 stana).

Ukupna investicijska vrijednost stanova u izgradnji iznosi oko 203 milijuna kuna a za što je Republika Hrvatska putem poticajnih sredstava osigurala oko 51 milijuna kuna.

Do sada je kroz POS program izgrađeno preko 8200 stanova a kontinuirano se priprema izgradnja novih, ovisno o potrebama gradova i općina, s čijim smo predstavnicima u stalnoj komunikaciji.

Krediti

Subvencioniranje stambenih kredita je program stambenog zbrinjavanja u sklopu kojeg država, odnosno Ministarstvo te APN, pomažu pri otplati dijela stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od najmanje pet godina. Program se uspješno provodi od 2017. godine a pozivi za građane raspisuju se jednom godišnje, iznimno 2020. godine kada su objavljena dva poziva. Izmjenama Zakona krajem 2020. godine omogućeno je provođenje ove mjere do 31. prosinca 2023. godine.

Na posljednji poziv koji je proveden u razdoblju od 29. ožujka 2021. do 14. svibnja 2021. godine zaprimljeno je najviše zahtjeva dosad, te je odobreno 4628 subvencija.

Od početka primjene ove mjere, odnosno od rujna 2017. godine do danas, odobreno je ukupno 22.022 subvencija, a država je za subvencije dosad uplatila više od 473 milijuna kuna.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje