Dan mimoza obilježen i u Čakovcu te Ludbregu: gotovo svaki slučaj raka vrata maternice može se spriječiti
Svake godine treće subote u mjesecu siječnju, u cilju borbe protiv raka vrata maternice, obilježava se Dan mimoza i Nacionalni...
Načelnik Općine Vidovec Bruno Hranić sudjelovao je na 151. plenarnoj sjednici Europskog odbora regija koja se odvijala u okviru 20. Europskog tjedna regija i gradova u razdoblju od 10. do 13. listopada. Plenarna sjednica i Europski tjedan regija i gradova obilježeni su raspravama o energetici, klimi, digitalizaciji i kohezijskoj politici.
Plenarna sjednica započela je izlaganjem predsjednika Europskog odbora regija Vasca Cordeira koji je predstavio Izvješće o stanju regija i gradova u 2022. godini. Tema su bili napori lokalne i regionalne samouprave da uštede na energiji te da se suoče s porastom cijena. Neizostavna tema bila je i rat u Ukrajini te je iskazana potreba za europskom solidarnosti. Kako je naglašeno na plenarnoj sjednici, nužna je teritorijalna dimenzija kohezijske politike koja će biti usmjerena na smanjenje regionalnih nejednakosti. Proračun Europske unije treba biti razvojni, a općine, gradovi i regije moraju biti uključeni u izradu europskih politika. Na sjednici je naglašeno da su ključni elementi za daljnji razvoj europskih sredina prilagodba i odgovor na klimatsku krizu te očuvanje i obnova okoliša. Ti elementi ključni su za izgradnju otpornijih i održivijih društava i gospodarstava, a mjere koje će biti usmjerene na klimatsku krizu moraju započeti na lokalnoj razini. Veliki naglasak stavljen je i na potrebu digitalizacije.
Europski tjedan regija i gradova
Dvadeseto izdanje Europskog tjedna regija i gradova održalo se od 10. do 13. listopada u glavnom belgijskom gradu Briselu, pod geslom “Novi izazovi za europsku koheziju”. Na Europskom tjednu regija i gradova u ime Općine Vidovec sudjelovala je viša stručna suradnica za opće poslove i EU fondove Emina Ljubek. Ovo je najveće događanje posvećeno lokalnoj i regionalnoj politici na kojem sudjeluju predstavnici općina, gradova, županija i regija iz svih zemalja članica Europske unije. Svrha Europskog tjedna je na jednom mjestu zbližiti političke predstavnike, osobe koje donose odluke, stručnjake i ljude iz prakse koji se bave pitanjem lokalne i regionalne politike s bankarskim i poslovnim sektorom, organizacijama civilnog društva, znanstvenim ustanovama, EU institucijama i medijima da bi se raspravili zajednički izazovi s kojima su suočene europske jedinice lokalne i regionalne samouprave te da bi se pronašla moguća rješenja za daljnji napredak i razvoj. Teme ovogodišnje manifestacije obuhvatile su zelenu i digitalnu tranziciju, teritorijalnu koheziju i osnaživanje mladih, pri čemu je posebna pozornost posvećena ulozi kohezijske politike u održivom oporavku Europe kao najdjelotvornijeg instrumenta solidarnosti u okviru odgovora na izvanredne situacije i posljedice kriza.
S ciljem stjecanja novih znanja i vještina, upoznavanja primjera dobre prakse te daljnjeg educiranja i usavršavanja, predstavnica Općine Vidovec sudjelovala je na sedam radionica usmjerenih na razmjenu primjera dobre prakse između općina, gradova i regija, digitalnu inovaciju i transformaciju u poslovanju, ulogu lokalnih vijećnika u informiranju građana o važnosti i prednostima Europske unije, Erasmus + programu za razdoblje 2021.do 2027. te o ulozi kvalitetnog izvještavanja javnosti o vrijednostima Europske unije. Na radionicama su sudjelovali predstavnici i povjerenici Europske komisije, zastupnici u Europskom parlamentu, članovi Europskog odbora regija i drugi dionici kojima su sudionici radionica mogli postavljati pitanja vezana uz njihove sredine.
Na radionici 20. Europskog tjedna regija i gradova pod nazivom “Gradimo Europu s lokalnim savjetnicima – ususret europskoj javnoj sferi” jedan od govornika bio je načelnik Vidovca Bruno Hranić. Načelnik Hranić inače je član Predsjedništva Europskog odbora regija i član mreže projekata “Gradimo Europu s lokalnim dionicima”. U kratkom obraćanju sudionicima, načelnik Hranić napomenuo je da je važno informirati građane i vijećnike o radu europskih institucija i benefitima koje nam donosi članstvo u EU-u.
– Dijalog s građanima je važan i on počinje na lokalnoj razini, a tu su nam potrebni naši vijećnici. Oni mogu sudjelovati u savjetovanju i događanjima poput ovog Europskog tjedna. Važno je da građani, ali i vijećnici imaju mogućnost komunikacije o europskim pitanjima u svojoj lokalnoj sredini jer neki nažalost još uvijek imaju pogrešnu predodžbu o Europskoj uniji. Stoga je važno da se aktiviramo u svojim lokalnim sredinama i omogućimo našim građanima pravovremene i točne informacije – istaknuo je Hranić.
Posjet
Na poziv zastupnice u Europskom parlamentu Sunčane Glavak u Brisel je upućeno četveročlano izaslanstvo Općine Vidovec, u čijem sastavu su bili predsjednik Općinskog vijeća Krunoslav Bistrović, potpredsjednik Općinskog vijeća Mihael Blažeković, općinska vijećnica Ljubica Hosni te vijećnica Ivančica Košić Čačić, čiji je mandat u Vijeću trenutno u mirovanju.
U dvodnevnom posjetu Briselu vidovečko izaslanstvo posjetilo je Europski parlament, u kojem su se upoznali s njegovim radom i radom drugih europskih institucija kao i s radom zastupnice Glavak. Izaslanstvo Vidovca upoznalo je način na koji Općina Vidovec, odnosno načelnik surađuje sa zastupnicom Glavak te saznali da se suradnja najviše temelji na pitanju poljoprivrede. Posjetili su i Parlamentarium, najveći europski parlamentarni centar za posjetitelje u kojem su uz pomoć multimedijskih vodiča upoznali put prema europskoj suradnji, rad Europskog parlamenta i načine na koje se zastupnici suočavaju s izazovima današnjice.
Drugog dana posjeta, u pratnji načelnika Hranića, članovi općinskog izaslanstva posjetili su Europski odbor regija, savjetodavno tijelo Europske unije koje predstavlja lokalne i regionalne vlasti iz cijele Europske unije i savjetuje u vezi s novim zakonskim propisima koji utječu na regije, gradove i općine. Tamo su se upoznali s radom Europskog odbora regija i radom načelnika Hranića.
Članovi općinskog izaslanstva posjetili su i Europski tjedan regija i gradova koji je završavao zadnji dan njihovog posjeta Briselu.
U mjesecu podizanja svjesnosti o raku debelog crijeva svaki trenutak pravo je vrijeme za podsjećanje na potrebu rane prevencije i otkrivanja ove bolesti.
Posebice zato jer je pandemija virusa SARS-CoV-2 globalno rezultirala smanjenim brojem odlazaka liječniku te provedenih dijagnostičkih postupaka, kao i, logično, rjeđim postavljanjem dijagnoze raka debelog crijeva, dok se istovremeno povećao broj hitnih pregleda zbog nastalih komplikacija.
Konkretno, čak više od četiri puta porastao je broj zakašnjelih dijagnoza raka debelog crijeva, a broj terapijskih postupaka se smanjio ili je odgođen.
Kolorektalni karcinom drugi je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u oba spola, dok se po incidenciji nalazi na drugom mjestu kod ženskog spola, odnosno trećem kod muškog spola. Globalna incidencija kolorektalnog tumora raste s godišnjim povećanjem od 3.2 %, uglavnom zahvaljujući rastu indeksa ljudskog razvoja.
U Republici Hrvatskoj rak debelog crijeva najčešći je novodijagnosticirani rak, a godišnje se dijagnosticira više od 3600 novih bolesnika s rakom debelog crijeva, dok su 2021. godine umrle 2102 osobe od iste bolesti.
Kako dolazi do raka debelog crijeva i zašto je važno njegovo rano otkrivanje?
– Nakupljanje genetskih mutacija bilo stečenih ili naslijeđenih dovodi do transformacije normalnog epitela debelog crijeva u prekanceroznu leziju (adenom) i konačno u invazivni karcinom. Razvoj kolorektalnog karcinoma ili raka debelog crijeva iz adenomatoznih polipa koji se displastično mijenjaju traje od 10 do 15 godina, što znači da će rano otkrivanje i uklanjanje polipa u debelom crijevu smanjiti učestalost razvoja raka. Okolinski i genetski čimbenici mogu povećati vjerojatnost razvoja ovog karcinoma. Iako naslijeđena sklonost rezultira najvišim rizikom, većina karcinoma debelog crijeva je sporadična – rekao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, specijalist interne medicine i uži specijalist internističke onkologije.
Faktori koji povećavaju rizik od razvoja raka debelog crijeva
Rizik za razvoj raka debelog crijeva raste s godinama, a dodatno se povećava ako osoba boluje od upalne bolesti crijeva ili ima pozitivnu obiteljsku anamnezu. Među ostalim čimbenicima koji mogu povećati rizik od razvoja raka izdvajaju se nedostatna tjelesna aktivnost, hrana bogata mastima i mesnim prerađevinama, prekomjerna tjelesna masa, konzumacija alkohola i pušenje cigareta.
Tijek bolesti i liječenje
– Između 15 % i 30 % bolesnika ima metastatsku bolest u vrijeme postavljanja dijagnoze, a do 50 % bolesnika s ranim stadijem bolesti će s vremenom razviti metastaze. Unatoč napretku u liječenju tijekom posljednjih deset godina, metastatska bolest još uvijek je neizlječiva u većini slučajeva, a prosjek ukupnog preživljenja u ispitivanjima je oko 30 mjeseci“, kazao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, te nadodao: – Udaljene metastaze ostaju veliki problem nakon liječenja s kurativnom intencijom i ključan su uzrok smrti ove bolesti. Većinom se bolest širi u jetru, a kemoterapija i kirurško odstranjivanje je standardna metoda liječenja bolesnika s metastazama u jetri. Međutim, zbog čimbenika kao što su položaj i veličina tumora, prisustvo bolesti izvan jetre ili pridruženih drugih bolesti, operacija metastaza je primjenjiva samo u 10 do 20 % slučajeva, dok je petogodišnja stopa preživljenja i u tim slučajevima svega 30 %.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
U Republici Hrvatskoj Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva namijenjen je osobama od 50 do navršene 74 godine i provodi se svake dvije godine. Sve osobe s pozitivnim nalazom pregledanih uzoraka stolice na skrivenu krv pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici.
– Bolja prognoza bolesti rezultat je toga što se rani stadij raka debelog crijeva lakše liječi i ima nižu stopu smrtnosti nego kolorektalni karcinom koji se otkrije nakon što se razviju simptomi. Osim toga, probir može spriječiti razvoj raka otkrivanjem i uklanjanjem predmalignih polipa prije nego što napreduju u karcinom. Izbor testa za probir ovisi o željama bolesnika, pridruženim bolestima odnosno anamnezi pozitivnoj na obiteljski rak debelog crijeva. Osim kolonoskopije koja je metoda izbora, za probir se mogu koristiti i testovi na prisustvo krvi u stolici i CT kolonografija. S obzirom na nedostatak vidljivih simptoma ove bolesti, potrebno je kontinuirano podizati svjesnost o važnosti redovitih pregleda te ispitati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma – zaključio je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med.
Jeste li u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma?
Prvi korak u procesu otkrivanja rizika od ove bolesti može biti jednostavno rješavanje kratkog testa od samo deset pitanja, uz pomoć kojega je moguće u manje od dvije minute saznati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma, odnosno raka debelog crijeva. Test je dostupan na linku: https://forms.gle/J7e4qKQLaK4Q21kh9
Općina Gornji Kneginec će i ove godine isplatiti jednokratne novčane pomoći („uskrsnice“) svim umirovljenicima s područja Općine Gornji Kneginec bez obzira na visinu mirovine.
Uskrsnica će se isplatiti i korisnicima zajamčene minimalne naknade te osobama koje se vode u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Isplata umirovljenicima će se izvršiti na temelju odreska o isplaćenoj mirovini u 2023. godini te uvida u osobnu iskaznicu.
Korisnici zajamčene minimalne naknade prilikom isplate trebaju dostaviti potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin te dati na uvid osobnu iskaznicu.
Potvrda ne smije biti starija 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći.
Isplata nezaposlenim osobama moguća je temeljem potvrde Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (ne starije od 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći) te uvida u osobnu iskaznicu.
Jednokratna novčana pomoć isplaćivati će se u novcu u pojedinačnom iznosu od 20 eura, a podjela će se izvršiti u periodu od 4. do 6. travnja ove godine.
Podjela uskrsnica biti će realizirana prema sljedećem rasporedu:
Utorak, 04. travnja
Srijeda, 05. travnja
Četvrtak, 6. travnja