Pčelarstvo je u Hrvatskoj tradicionalna poljoprivredna grana i ima veliki gospodarski značaj. Na ovim prostorima se do danas održala autohtona pasmina pod nazivom „siva“ pčela (Apis mellifera carnica).

Pčelinji proizvodi: med, pelud, vosak, propolis te matična mliječ, upotrebljavaju se kao hrana i dodatak prehrani zbog svojih funkcionalnih svojstava.

Bolji uvjeti

No, osim hranjivosti i ljekovitosti proizvoda koje stvaraju, značaj i korist pčela daleko je veći u dijelu njihova sudjelovanja u procesima oprašivanja bilja. Medonosne su pčele najvažniji i najbrojniji prirodni oprašivači. Oprašivanjem sudjeluju u stvaranju dodane vrijednosti u biljnoj proizvodnji te su tako u nekim segmentima biljne proizvodnje ključne.

Medonosne su pčele najvažniji i najbrojniji prirodni oprašivač

Jednako je značajna i njihova uloga u oprašivanju samoniklog bilja, čime pridonose očuvanju ukupne biološke raznolikosti. Uloga je pčela u ekosustavu značajna i stoga što se brojnost drugih prirodnih oprašivača smanjuje nestajanjem njihovih staništa intenziviranjem poljoprivrede, kao i uslijed primjene različitih sredstava za zaštitu bilja.

Ukupna proizvodnja hrvatskih pčelara u 2018. godini procijenjena je na oko 7440 tona meda

Upravo da bi se zaštitile pčelinje zajednice, ali i olakšala pčelarska proizvodnja, Ministarstvo poljoprivrede poseglo je za izradom novog Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2020. do 2022. godine.

– Neophodno je mladim pčelarima, ali i onima s iskustvom, osigurati bolje tehničke uvjete za pčelarenje, zamjenu dotrajale i nabavu odgovarajuće opreme, čime se ujedno povećava kvaliteta i sigurnost proizvoda. Ujedno je cilj omogućiti preseljenja pčelinjih zajednica i olakšati dostupnost pčelinjim pašama.

Pred pčelare se postavljaju veliki zahtjevi koji se mogu savladati kontinuiranim obrazovanjem, što se posebno odnosi na početnike; međutim, i pčelari s iskustvom moraju prilagoditi svoje znanje novim izazovima. Potrebno je podići razinu informiranosti i educiranosti pčelara o tehnologiji, bolestima pčela, kvaliteti pčelinjih proizvoda, tržištu… te im omogućiti razvoj potrebnih znanja i vještina pčelarenja – navode u Ministarstvu poljoprivrede.

Želja je i potaknuti veće uključivanje mladih u pčelarstvo organiziranjem radionica, omogućavanjem odlazaka na stručne skupove, postavljanjem informacija na platformama koje koriste mladi…

Veliki uvoz

– Cilj je osnažiti servise dostupne pčelarima te osvježiti postojeće i izraditi nove materijale koji bi bili dostupni što širem krugu pčelara, ali i korisnika. Jedan dio materijala bio bi usmjeren i općoj javnosti s ciljem upoznavanja značaja pčela u okolišu te vrijednosti pčelinjih proizvoda – zaključuju u Ministarstvu.

Tijekom odvijanja Pčelarskog programa provodit će se tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, suzbijat će se štetnici i bolesti pčela, naročito varooza, a radit će se i na racionalizaciji troškova selećeg pčelarenja. U planu su i mjere za sufinanciranje laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost.

Procjena godišnje proizvodnje meda temelji se na podacima o prosječnoj proizvodnji meda po košnici na temelju ankete koju je proveo Hrvatski pčelarski savez. Ukupna proizvodnja u 2017. godini procjenjuje se na 8128 tona, dok je proizvodnja tijekom 2018. godine bila 7440 tona meda. Zabrinjavajući su podaci o uvozu meda. Najveći udio uvezenog meda dolazi iz Kine.

Tijekom prvih deset mjeseci 2018. godine iz Kine je uvezeno 526.060 kilograma meda ili 96,32 posto ukupnog uvoza. Med je uvezen po vrlo niskoj cijeni koja je u prosjeku iznosila svega 10,37 kuna što dovodi u pitanje opstanak domaćih pčelara na tržištu.