Tribina “Interpol i kaznena djela protiv okoliša” na GTF-u
U Hrvatskoj, koja se priključila Interpolovom NEST-u, sljedeće godine na snagu stupa novi Kazneni zakon i puno strože kazne za (ne)djela protiv okoliša.
Zateknu li inspektori zaštite okoliša bilo koga da uništava zaštićene biljke ili životinje, na njega mogu uperiti – pištolj.
Nismo educirani
Ovakva situacija je normalna u SAD-u u slučaju bilo kakvog kaznenog djela protiv okoliša: Agencija za zaštitu okoliša (EPA), koja djeluje u sklopu savezne vlade, ima vlastite oružane snage, a njihovi pripadnici nose pištolje i smiju pucati. Ekvador ima okolišnu policiju, a u Belgiji su djela protiv okoliša u nadležnosti – carinske službe.
U Hrvatskoj je ovo područje u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i prirode, u sklopu kojeg djeluje i inspekcijska služba. No u odnosu na navedene zemlje, mi smo u “povojima”.
prof. Kniewald: kod nas je procesuirano vrlo malo djela protiv okoliša
– U Hrvatskoj je dosad procesuirano vrlo malo djela protiv okoliša, pri čemu je najveći problem needuciranost – istaknuo je prof. dr. sc. Goran Kniewald na tribini “Interpol i kaznena djela protiv okoliša”, koja je prošli utorak održana na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.
Prof. Kniewald je znanstveni savjetnik s Instituta “Ruđer Bošković”, koji je postao član ekspertne skupine Interpola za kaznena djela protiv okoliša. Izvijestio je da je Hrvatska krajem ožujka na Interpolovom sastanku u Lyonu prihvatila sudjelovanje u NEST-u (Nacionalne operativne grupe za sprečavanje kaznenih djela protiv okoliša), čiji je cilj jačanje i poboljšanje suradnje na otkrivanju ove vrste kaznenih djela.
– U zakonodavstvima zemalja članica Europske unije većina djela protiv okoliša su iz zakona o prekršajima prešla u kazneni zakon. U novom hrvatskom Kaznenom zakonu, koji na snagu stupa 1. siječnja 2013. godine, za djela protiv okoliša predviđene su dosta visoke kazne, koje su doista demotivirajuće – rekao je prof. Kniewald.
Policajci i suci
Problem Hrvatske jest, ustvrdio je, što nema dovoljno ljudi koji bi se bavili ovim područjem i što nisu educirani. – Važno je educirati sve koji sudjeluju u procesu, od policijskih službenika koji bi trebali identificirati situaciju, preko edukacije kako na terenu uzimati uzorke pa sve do edukacije tužitelja i sudaca – napomenuo je.
U odnosu na afričke i azijske države u kojima se opet “razmahao” ilegalni ulov zaštićenih životinja, u Europi su češća kaznena djela protiv onečišćenja okoliša, vode, zraka i tla. – Poseban napor se ulaže u zaustavljanje trgovanja električnim i elektroničkim (EE) otpadom, koji postaje sve veći problem. Transportira se i skladišti ilegalno, što se želi zaustaviti, jer sadrži teške metale koji su izuzetno toksični i velika su opasnost po zdravlje ljudi. U posljednjih 10-ak godina veliki problem su i nelegalni farmaceutski proizvodi, lijekovi loše kvalitete – istaknuo je profesor.
“Katastrofa zbog bala”
Ustvrdila je da u Varaždinu policija čak i dobro surađuje s inspekcijom zaštite okoliša. Doc. dr. sc. Lavoslav Sekovanić se s tim nije složio.
– Pogledajte si otpad u Brezju. Nitko nije ništa poduzeo. Ogromne količine, 100.000 tona otpada slijevaju se u podzemni dio vodonosnika i zagađenje će biti dramatično i katastrofalno. To je moja prognoza – ustvrdio je.
Izvor:
Foto: