Povežite se s nama

U fokusu

“Nisam dobila stan jer sam radila. Očito je bolje biti socijalni slučaj”

Objavljeno:

- dana

NEVJEROJATNO

– Stanovi su već useljeni, a ja još nisam dobila odgovor na žalbu koju sam podnijela 27. listopada. Prošlo je više od 90 dana. Smatram se oštećenom i razmišljam o tome da tužim Grad Varaždin. Pravnici s kojima sam se konzultirala rekli su mi da imam pravo na to jer su prekršena moja prava – kaže  Varaždinka Nataša Tomas (50).

Još u veljači prošle godine predala je zahtjev i dokumentaciju i ponadala se da bi, možda, mogla biti jedna od onih Varaždinaca koji će na korištenje dobiti gradski stan namijenjen građanima slabijeg imovinskog statusa.
Mjeseci su prolazili, ništa se nije događalo, pa ni kada je došao Uskrs kada je gradska vlast prvotno najavila useljenje u zgradu sa 28 stanova u Hrašćici.

Među odbijenima

U međuvremenu je Nataša ostala bez posla. – Kada sam davala papire radila sam u braniteljskoj zadruzi Eko-regija za 3.000 kuna od čega mi je ostalo samo 1.800 kuna pošto vraćam kredit koji sam digla da bi moj sin mogao studirati. Od prvog lipnja, nakon otkaza, sam na Zavodu za zapošljavanje sa 1.600 kuna naknade o čemu sam odmah obavijestila Grad, ali mi to nije uzeto u obzir. Kada je prva lista za dodjelu stanova objavljena, 21. listopada, moje ime nije bilo među onima koji bi mogli dobiti na korištenje gradski stan već među odbijenima. Razlog je bio što su moja primanja bila prevelika tj. moja plaća bez koje sam u međuvremenu ostala bila je 200 kuna veća od prosjeka predviđenog za samca– objašnjava Nataša.Nekoliko dana nakon što se našla među odbijenima, točnije 27. listopada, uložila je žalbu na rješenje.

 

Prema Zakonu o općem upravnom postupku rok za odgovor na žalbu je maksimalno 60 dana

Kaže, ako je ispod konačne liste onih kojima je dodijeljen stan pisalo “prilikom izrade prijedloga zaključka za davanje stanova u najam, prethodno je potrebno provjeriti stvarni status svakog pojedinog podnositelja zahtjeva, te kod izrade prijedloga uzeti u obzir eventualne promjene koje mogu utjecati na uvjet za dodjelu stana u najam”, zašto se nije u obzir uzelo njene eventualne promjene – da je ostala bez posla. Do 27. siječnja, dakle više od 90 dana nakon podnošenja žalbe Nataša je bez odgovora.

Do lipnja prošle godine radila je u braniteljskoj zadruzi Eko regija

– Nemam novaca za odvjetnika pa sam se obratila za pomoć besplatnoj Pravnoj klinici gdje su mi rekli da su mi u Gradu dužni odgovoriti na žalbu prema Zakonu o općem upravnom postupku, da su prekršili sve zakonske rokove te da mogu pokrenuti upravni spor – veli Nataša.

Nije se stiglo

Nekoliko puta obratila se i u Gradske stanove, ali joj je rečeno “da se nije stiglo odgovoriti na njenu žalbu” i to, ističe, s visoka.
– Ljudi koji su plaćeni da rade za dobrobit građana nemaju suosjećanja. Moj stanodavac kod kojeg plaćam sobu, ima više razumijevanja za moju situaciju. Najviše me u cijeloj priči boli poruka koja se šalje, a to je da se ne isplati raditi i boriti već se više isplati biti socijalni slučaj – zaključuje.

Grad razmotrio žalbe, ali nisu ih još uspjeli dostaviti ljudima

Cijeli postupak oko dodjele stanova vodilo je Povjerenstvo za utvrđivanje prijedloga za dodjelu stanova na čelu kojeg je dogradonačelnik Vjeran Radelić. Još 23. siječnja iz Grada su nam odgovorili da je Povjerenstvo primilo 59 prigovora o kojima je odlučivao gradonačelnik, a na temelju kojih je objavljena konačna lista. Isto tako, napisali su da će pojedinačne pisane odluke po prigovorima poslati sljedećeg tjedna (sad prošlog).

Pitali smo ih zašto u Natašinom slučaju nisu uzeli u obzir veliku promjenu u njenom životu tijekom trajanja natječaja – da je ostala bez posla.
– Nekima se nisu mogle uzimati u obzir promjene koje su se dogodile nakon datuma zaključivanja natječaja 28.veljače 2014. (u protivnom lista nikad ne bi mogla biti dovršena) – stav je Grada.

Kako očito nisu odgovorili na žalbe upitali smo ih i da li to znači da su zgradu uselili bez da su uzeli u obzir sve žalbe.
– Naravno da nisu sve žalbe odbijene, neke su prihvaćene, neke prihvaćene parcijalno, i takve su ugrađene u konačnu Listu reda prvenstva po kojoj je Grad dodijelio ključeve – priopćili su iz Grada.

Nisu odgovorili na pitanje da li su upoznati s tim da zbog proteka roka od 60 dana osoba kojoj nije odgovoreno na žalbu ima pravo pokrenuti upravni spor. Natječaj za useljavanje zgrade zaključili su 1. ožujka, a stanove uselili 27. prosinca. Nekoliko puta prozivali smo ih zbog dugotrajnosti postupka, a branili su se “kompliciranim pravilnikom”. Zašto nisu odgovorili ljudima na žalbe kada su već tako dugo useljavali zgradu – stvarno nije jasno.

Bitno zbog revizije…

Zašto je bitno da se eventualne promjene, kao u Natašinom slučaju – priznaju? Naime, nakon što je 28 obitelji dobilo ključeve stanova u Hrašćici najavljena je revizija ostalih gradskih stanova. Rečeno je – ako je nekome u tim stanovima isteklo pravo – dobit će ih netko s konačne liste. Nataša se ne nalazi na listi, ona je odbijena. U ožujku će dobiti zadnju naknadu burze i tada živi s 800 kuna socijale. Kada plati sobu i režije ostat će joj 50 kuna za cijeli mjesec. Ali tu promjenu Grad Varaždin ne smatra bitnom za unijeti.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Novi investitor u Poduzetničkoj zoni Kneginec, evo što se planira graditi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vijećnici Općinskog vijeća Općine Gornji Kneginec održali su u ponedjeljak 13. svibnja 2024. godine svoju 31. sjednicu. Sjednici je prisustvovalo 11 vijećnika, a dnevni je red sadržavao četiri točke.

Pod prvom točkom usvojena su financijska izvješća, i to: Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Gornji Kneginec za 2023. godinu, zajedno s Izvještajem i obrazloženjima istoga, Izvještaj o provedbi Plana razvojnih programa Općine Gornji Kneginec za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine i Odluka o raspodjeli rezultata po Godišnjem izvještaju o izvršenju Proračuna Općine za 2023. godinu.

Iz financijskih izvještaja doznaje se da su prihodi i primici Općine zajedno s prihodima i primicima korisničkog korisnika u 2023. godine ostvareni u iznosu od 5.143.470,51 EUR, što je 105,9 % od planiranoga, dok su rashodi i izdaci ostvareni u iznosu od 3.596.443,37 EUR, što je 67,8 % od planiranoga. Ukupan višak prihoda i primitaka Općine Gornji Kneginec zajedno s proračunskim korisnikom iznosi 1.992.227,67 EUR koji će se u ovoj godini rasporediti za pokriće rashoda i izdataka za što će biti potrebno donijeti rebalans proračuna.

Općinski su vijećnici usvojili Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa gradnje vodnih građevina i komunalne infrastrukture u 2023. godini kao i Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Godišnjeg programa održavanja komunalne infrastrukture Općine Gornji Kneginec za 2023. godinu.

Kod posljednje točke vijećnici su jednoglasno usvojili Odluku o odabiru najpovoljnije ponude za prodaju nekretnina. Odlukom je odabrana ponuda tvrtke INTELMAR d.o.o. iz Zagreba kao najpovoljnija za kupnju neizgrađenog građevinskog zemljišta površine 17.152 m2 u Poduzetničkoj zoni Kneginec, a koje je u vlasništvu Općine Gornji Kneginec. Tvrtka INTELMAR d.o.o. planira svoju investiciju u Poduzetničkoj zoni za izgradnju proizvodno-skladišne hale.

Nastavite čitati

U fokusu

Kako će se legalizirati bespravno izgrađene kućice na obalama Drave?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što su građevinski inspektori Državnog inspektorata Republike Hrvatske (Inspektorat) proteklih nekoliko mjeseci pročešljali priobalje rijeke Drave s varaždinske i međimurske strane, nekoliko stotina vlasnika bespravno izgrađenih kućica za odmor još uvijek strepi hoće li ostati bez njih.

Naime, kako doznajemo od nekoliko vikendaša koji žele ostati anonimni, krajem ožujka na vratima njihovih kućica su u ožujku i travnju osvanula “Rješenja” kojima Inspektorat nalaže njihovo uklanjanje u roku od dva tjedna.

Prekid postupka

– Znamo da su ih istaknuli i na oglasnoj ploči u Područnom uredu u Varaždinu, ali se ipak nadamo kako se ovdje u konačnici neće dogoditi “koprivnički scenarij”. U susjednoj županiji navodno vlasnici kućica moraju ukloniti 90% objekata koji nisu legalizirani i to je katastrofa. Uz Varaždinsko jezero stopirana je i daljnja izgradnja nedovršenih kućica, a oni koji sami ne uklone građevinu, u riziku su da rušenje i uklanjanje građevinskog otpada obavi treća osoba. Uglavnom, to bi bila katastrofa i tko zna koliko sve na kraju može koštati… – vele naši sugovornici koji su gradili bez građevinske dozvole, kupili ili pak naslijedili kućice uz Dravu.

Oni “sretniji”, u međuvremenu su zbog različitih razloga dobili rješenja o prekidu postupka izvršenja uklanjanja građevina za privremeni boravak. Primjerice, samo Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije dosad primio tristotinjak zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene zgrade oko akumulacijskog jezera HE Čakovec i uz rijeku Muru.

Premda su se vikendaši dosjetili jadu, stvar je ispala groteskna jer zahtjevi su predani bez zakonom propisane pripadajuće dokumentacije!

– Sporne kućice se nalaze na indukcijskom pojasu Hrvatskih voda, odnosno između dva nasipa. Stoga su neki vlasnici ili korisnici takvih objekata za privremeni boravak s međimurske strane dobili rješenja o uklanjanju građevina o svojem trošku. I točna je informacija da ukoliko to ne učine, iste će biti uklonjene s tim da se račun ispostavi vlasnicima. Dobra je vijest da se privremeno stalo s rješenjima, s obzirom na to da se pokušava pronaći način kako legalizirati kućice. Zanimljivo je da na to trenutno pristaje i glavni podnositelj prijava. Riječ je o Hrvatskoj elektroprivredi koja je vlasnik brojnih parcela uzurpiranih besplatnom gradnjom. Bit će tu puno problema jer investitori su većinom nepoznate osobe, među kojima ima i stranaca… – govori vikendaš od kojeg doznajemo da su u zaštitu svojih kućica s argumentima ili bez njih već stali istaknuti Varaždinci.

Tko je nemoćan?

Podsjećamo, u svojim javnim istupima uoči parlamentarnih izbora međimurski župan Matija Posavec isticao je kako konkretno rješenje za spomenutu situaciju postoji.

Po njegovim saznanjima sprovele su ga i neke druge regije sa sličnim problemom poput ovog u najsjevernijim županijama. Međutim, ukazao je i da je najveći problem što “Hrvatske vode imaju svoja pravila, dok HEP ima svoja”.

Tek će se vidjeti je li tu regionalna samouprava nemoćna, baš kao i lokalni moćnici.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje