Ivančanin Domagoj Sever primljen u prestižno udruženje umjetnika
ULUPUH kao prestižno udruženje umjetnika, predstavlja važan korak u karijeri svakog umjetnika koji teži priznanju i širenju svojih djela. Domagoj...
Što čitati
„Ljubav, zlo i naopako“, naslov je nove zbirke priča varaždinskoga književnika Denisa Peričića. Peričićevu prozu kritičari opisuju kao romane i priče prepune asocijacija, referencija, izravnih i prikrivenih citata iz domaće i strane rock-pjesmarice, iz riznice domaće i svjetske književnosti te iz povijesti holivudskog i europskog filma.
To se pripisuje autorovoj zaljubljenosti u rock-kulturu i glazbu kao i strip te film. Smatra se da njegovo djelo karakteriziraju dvije osnovne odrednice – odličan je poznavatelj starije i suvremene hrvatske kulture i književnosti, ali i pozoran pratitelj suvremene europske i svjetske književnosti. Knjiga „Ljubav, zlo i naopako“ obiluje pričama – Železni čovek, Zamišlja Marija, Gost…) u kojima se autor referira na filmsku umjetnost, bilo da u priču uvodi likove poznate nam iz holivudskih filmova strave, bilo da atmosferu priče ili pojedinu scenu kreira na osnovu dragog mu filmskog predloška ili da u usta likova stavlja rečenice iz filmova.
Također, gotovo da nema priče koja nije garnirana citatom iz riznice domaćeg i stranog rocka – kod toga se posebno ističe priča Anđeli na balkonu, u kojoj Denis Peričić u prozni tekst inkorporira stihove iz Štulićeve pjesme “3 N”. Kako je autor i kajkavolog, zaljubljenik, ali i dobar poznavatelj kajkavske kulture, baštine i jezika, lokalno obojen pečat i šarm knjizi daju četiri priče pisane kajkavštinom varaždinskoga kraja, koje su sve odreda virtuozno napisane, izrazito zabavne i duhovite. “Ljubav, zlo i naopako” šarolika je knjiga kratkih priča prethodno objavljivanih u časopisima od kojih su mnoge dobitnice neke od književnih nagrada.
Izvor:
Foto:
U sklopu Srijede u Muzeju 20. ožujka u palači Herzer GMV-a održava se predavanje o Vilniusu, glavnom gradu Litve, koji je prošle godine proslavio 700. obljetnicu osnutka, a taj događaj u svoj službeni program uvrstio je i UNESCO.
Vilnius se u pisanim izvorima prvi put spominje 25. siječnja 1323. godine u pismima koja je veliki litavski knez Gediminas razaslao udruženjima Zapadne Europe pozivajući obrtnike, trgovce i redovnike da dođu u taj grad i ondje započnu svoje djelovanje. U Gediminasovim pismima iskazane su vrijednosti koje su aktualne i danas: tolerancija, multikulturalnost, kreativnost, orijentacija Litve i Vilniusa, kao glavnoga grada države, prema Europi.
U 700 godina svog postojanja povijesna jezgra grada Vilniusa postala je jedinstven primjer srednjovjekovnoga grada u kojem su se ispreplitali utjecaji zapadne i istočne kulture, što se kroz nekoliko stoljeća odrazilo na razvoj politike, arhitekture, kulture i znanosti u velikom dijelu Istočne Europe. Bez obzira na povijesne promjene, prostorna struktura povijesnog središta odražava raznolikost arhitektonskih stilova, kao i razvoj grada koji su obilježile političke i klimatske (prirodne) prilike. Godine 1994. UNESCO je povijesnu jezgru grada Vilniusa uvrstio u Popis svjetske baštine.
Predavanje se organizira u suradnji Veleposlanstva Republike Litve u RH i Gradskog muzeja Varaždin, koji su već realizirali nekoliko zajedničkih programa, a pripremila ga je varaždinska profesorica i suradnica obiju institucija Mirjana Bračko. Na predavanje je najavljen i dolazak litavskog veleposlanika u RH Eduardasa Borisovasa.
Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
Toplička Udruga Svibovečki zvon protekle je nedjelje u društvenom domu u Svibovcu održala tradicionalnu preduskrsnu izložbu ručnih radova, koje izrađuje njihova članica Marica Zorman.
Kako je istaknula predsjednica Udruge, Verica Pantaler, izlažu se vezeni i našiveni stolnjaci različitih veličina, tabletići, pokrivala za uskrsne košarice, platnene torbice i slično.
– Ove godine smo izložbu nadopunili i izložbom domaćih kolača svakakvih vrsta. Izložba je bila jako dobro posjećena, i od domaćih gostiju, a i od drugih udruga prijatelja – Udruga žena iz Kelemena i Vidovca – rekla je Pantaler te zahvalila svim dragim gostima na posjeti i ugodnom druženju.
Izložbu je posjetila i počasna članica Udruge Svibovečki zvon, Bernarda Cecelja koja od osnivanja udruge prati i podržava njihov rad, te gradonačelnica Grada Varaždinske Toplice, Dragica Ratković, koja je pohvalila rad Udruge.
– Udruga žena Svibovečki zvon postoji već više od 10 godina i zbilja su jedna od najaktivnijih gradskih udruga. Uključuju se u sve gradske manifestacije i same organiziraju brojna događanja. Njegujemo dugogodišnju ugodnu suradnju. Grad, kao i uvijek, podržava rad svih udruga sa područja grada, pa tako i rad Udruge Svibovečki zvon, i tako ćemo nastaviti i dalje – poručila je Ratković.
elnica Ratković.