Povežite se s nama

U fokusu

Novi direktor Centra kompetencije Kišić planirao u Beograd, no uletio mu posao u gradskoj tvrtki

Objavljeno:

- dana

Centar kompetencije za obnovljive izvore energije (CKOIE) od ponedjeljka ima novog direktora, bivšeg dožupana Alena Kišića iz SDP-a. Na tom je mjestu zamijenio Nikolu Plaveca iz HNS-a, koji je na zadnjim lokalnim izborima bio kandidat za zamjenika upravo Kišiću, kandidatu za varaždinskoga gradonačelnika.

Daj kaj daš?

Sigurno je da Kišićevo imenovanje na čelo tvrtke koja je u 100-postotnom vlasništvu Grada Varaždina ne bi bilo toliko zanimljivo da se ne radi o bivšem dožupanu koji je do novog posla došao bez provedenoga javnog natječaja. No, predsjednik Nadzornog odbora Mario Lešina tvrdi da Statut to ne predviđa, što smo i objavili.

>>Kišić imenovan direkotrom gradske tvrtke isti dan kad je oformljen novi Nadzorni odbor Centra kompetencije?

Imenovanjem Kišića za direktora Centra završila su nagađanja, koja su se zadnjih tjedana mogla čuti u javnosti, da bi bivši zamjenik varaždinskog župana iz redova SDP-a mogao zasjesti na mjesto direktora Tehnološkog parka.

Sam Kišić potvrdio nam je da je razmišljao o tome i da se želio javiti na natječaj kada bude raspisan. No, u Gradu Varaždinu očito su imali drugačiji plan.
– Prvo me je tijekom vikenda kontaktirao predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Mario Lešina, budući da se znalo da sam u fazi traženja posla. Razgovarao sam s njim, a poslije i s ostalim članovima Nadzornog odbora, koji je formiran 16. veljače i koji je morao promptno pronaći direktora jer je Nikola Plavec podnio ostavku. Na kraju sam razgovarao i s dogradonačelnikom Zlatanom Avarom, koji je Skupština tvrtke. Odluku sam morao donijeti brzo, pa sam prihvatio – rekao je Kišić, koji odbacuje sve navode da je njegovo imenovanje posljedica dogovora s aktualnom gradskom vlašću te da je zbog toga svoj mandat gradskog vijećnika stavio u mirovanje.
– Mandat sam još u studenome stavio u mirovanje budući da sam trebao početkom godine otići u Beograd na jedan odličan posao. No, to se odugovlačilo i na kraju sam se zahvalio na ponudi. Osim toga, još sam u kampanji obećao da će umjesto mene u Gradsko vijeće ući Ljubica Križan, bez obzira na to kako prođem na izborima – rekao je Kišić iz SDP-a, koji je u Gradskom vijeću oporba.

Markoviću 4000 kuna?

No, budući da je gradski SDP krajem siječnja donio zaključak prema kojem je članstvo u upravljačkim tijelima stranke nespojivo s članstvom u upravljačkim strukturama gradskih ustanova i poduzeća te pročelničkim pozicijama u Gradu Varaždinu, Kišić tvrdi da je obavijestio svoje članove da do daljnjega neće sudjelovati u radu Gradskog odbora SDP-a.
– Međutim, dva su otvorena pitanja takve odluke: zašto nisu obuhvaćeni i članovi Nadzornih odbora gradskih tvrtki i je li to predsjednik Marković predložio kako bi mogao ostati u Nadzornom odboru Termoplina gdje je mjesečna naknada 4000 kuna? Pitanje je i koliko je statutarna odluka, budući da smo mi izabrani u Gradski odbor glasovima članstva po sustavu „jedan čovjek, jedan glas“ – rekao je Kišić, inače potpredsjednik županijskog SDP-a i član Glavnog odbora SDP-a Hrvatske.

Upola manji prihodi Centra

Inače, Centar kompetencije za obnovljive izvore energije osnovan je 2009. Riječ je o razvojno-istraživačkom centru usmjerenome na primijenjena istraživanja i komercijalizaciju istraživačkih rezultata u području korištenja obnovljivih izvora energije. Centar trenutno ima četiri zaposlena, a prošle je godine ostvario prihod od oko 1,3 milijuna kuna, što je znatan pad u odnosu na godine prije, kada je prihod bio gotovo dvostruko veći.
– To je zato što je HAMAG BICRO sufinancirao rad Centra kao razvojno-istraživački projekt kroz program Tehcro od osnutka tvrtke 2011. Od sredine prošle godine to je sufinanciranje završilo i danas je tvrtka u cijelosti na tržištu. Moj je cilj, uz ostalo, komercijalizirati proizvode koji su kroz godine razvijeni – poručio je Kišić.

U fokusu

Hoće li propasti RCGO Piškornica? Projekt poskupio na gotovo 100 milijuna eura!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Projekt izgradnje Regionalnog centra za odlaganje otpada Piškornica ponovno je zapeo, ovog puta zbog cijene izvođenja radova.

Na javni natječaj za izvođenje radova stigle su dvije ponude, od njemačkog Strabaga i grčkog Hellectora.

Ponuda njemačke kompanije iznosi nešto manje od 677 milijuna kuna, dok je druga ponuda još viša i iznosi nešto više od 716 milijuna kuna, dok je predviđena vrijednost projekta prema prvim projekcijama i konstrukciji financiranja iznosila oko 347 milijuna kuna. Drugim riječima, potencijalni izvođači radova traže dvostruko više od svote koja je predviđena projektom. Razlog tomu je poskupljenje građevinskog materijala, ali i radova u građevini.

Iako politika uvjerava da se od izgradnje Regionalnog centra neće odustati, postavlja se pitanje isplativosti, a tu je i činjenica da projekt godinama kaska i nikako da dođe do realizacije.

Sad se nameću dvije mogućnosti: ili ponavljanje natječaja, ili izmjena projekta. Kad bi se išlo s novim natječajem, mala je vjerojatnost da će se javiti netko s nižom cijenom, odnosno onom koja bi bila u prihvatljivim okvirima. To bi, uostalom, trajalo skoro godinu dana. Ako se pak odluči da se ide u izmjenu projekta, to će trajati vjerojatno još i duže.

Unatoč tomu, i gradska i županijska vlast, i ove sadašnje, a i bivše, godinama građane uvjeravaju da je RCGO Piškornica najbolje rješenje za sve probleme s otpadom. A problema itekako ima. Osim što balirani otpad stoji u Brezju od daleke 2005. godine, nedavno smo svjedočili i problemima gradske tvrtke Čistoća, koja nije bila u stanju riješiti tekući otpad koji se skupljao u Poljani. Nađeno je privremeno rješenje, pa se sad otpad razvozi po svim dijelovima Hrvatske, a pitanje je što će biti od Nove godine.

Kad se vratimo nekoliko godina unatrag, Piškornica se često spominjala i u kontekstu rješavanja baliranog otpada. Podsjetimo, primjerice, da je 2016. Piškornica namjeravala kupiti MBO. Dvije godine nakon toga je bivši župan Radimir Čačić govorio da će bale odvesti u Piškornicu. Od svega toga, naravno, nije bilo ništa, kao ni od realizacije izgradnje Regionalnog centra za odlaganje otpada.

Spomenimo i da je 2010. godine varaždinska tvrtka T7 VIS izgradila MBO i ugradila najsuvremeniju opremu u prvu tvornicu takve vrste u Hrvatskoj. Radilo se o investiciji od 180 milijuna kuna, što je puno manje od cijene Regionalnog centra Piškornica.

Međutim, zbog te iste politike koja je puno pričala, a probleme nije rješavala, već stvarala nove, varaždinski gospodarstvenik Davor Patafta morao je 2014. godine MBO prodati.

Sad se slična takva tvornica namjerava graditi u Koprivničkom Ivancu (Piškornica), ali po znatno višoj cijeni. Jedina razlika je što bi ondje trebao biti bioreaktor, za koji struka kaže da vrijedi između 7 i 10 milijuna eura.

S druge pak strane, postoji i obveza Hrvatske prema Europskoj uniji. Postoje, naime, određeni ciljevi iz nacionalnog Plana gospodarenja otpadom 2017. – 2022., kojim smo se obvezali prema EU-u da ćemo izgraditi centre za gospodarenje otpadom. Sve je izglednije da se ta obveza neće ispuniti.

Ministarstvo: Odgovornost je na korisnicima

Iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. za financiranje RCGO-a Piškornica izdvojeno je nešto manje od 314 milijun kuna. Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova projekta iznosi nešto više od 448 milijuna kuna, za cijeli projekt.

Dogovoreno je da u sufinanciranju prihvatljivih troškova projekta, pored Europske unije, koja osigurava oko 70 posto iznosa ukupno prihvatljivih troškova, sudjelovat će i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 20 posto, te suvlasnici tvrtke Piškornica d.o.o. Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Varaždinska županija te Općina Koprivnički Ivanec s ukupno 10 posto.

RCGO Piškornica je sad po upitnikom, a iz Ministarstva gospodarstva odgovorili su nam kako oni nemaju utjecaj na rokove i postupak javne nabave.

– Prema Ugovoru, korisniku projekta je dodijeljeno 313.749.954,75 kuna bespovratnih EU sredstava. Sukladno pravilima prihvatljivosti za Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., sredstva su korisniku na raspolaganju do 31. prosinca 2023. Ističemo kako je za postupke javne nabave odgovoran korisnik projekta. Ministarstvo ne sudjeluje u postupcima javne nabave i nema utjecaja na rokove realizacije projekta – stoji u odgovoru Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Nastavite čitati

U fokusu

Toplinom iz dubina na sjeveru Hrvatske dobivat ćemo struju, graditi lječilišta, zagrijavati staklenike…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je u javnost dospjela vijest da će se u naselju Merhatovec na području Općine Selnica graditi geotermalna elektrana, ponovno je aktualizirana priča o vrijednostima geotermalnih izvora na sjeveru Hrvatske.

Naime, na području gotovo cijele kontinentalne Hrvatske na dubinama od 2,5 do 3,5 kilometara nalaze se velike zalihe geotermalne vode s temperaturama do 150 stupnjeva Celzijevih. Ti su podaci dobro poznati zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima koje je provodila Industrija nafte (INA), a bili su vezani uz potragu za naftom i zemnim plinom. Inini stručnjaci su u posljednjih 50 godina napravili više od 4000 bušotina, što je i više nego dobra podloga za početak iskorištavanja ovoga obnovljivog izvora energije.

Prva u Cigleni

No, i dok neke druge europske zemlje, poput Italije i Islanda, u velikoj mjeri već koriste ovaj oblik energije, Hrvatska je tek u fazi provođenja detaljnijih istraživanja. Trenutno je u funkciji tek jedna geotermalna elektrana: GE Velika-1 u Cigleni kod Bjelovara, koja je u rad puštena krajem 2019. godine. Nakon što je zagrebačka energetska tvrtka Ensolx objavila međunarodni javni poziv za partnerstvo u razvoju i gradnji, geotermalna elektrana u Merhatovcu trebala bi postati drugi takav energetski kompleks u Hrvatskoj.

Iako su oči javnosti trenutno uprte u istraživanja vezana za Merhatovec, jedan drugi projekt vezan za Međimurje i geotermalne kapacitete bio je u središtu pozornosti još 2019. godine. Te godine u srpnju je na sjednici Vlade Republike Hrvatske projekt pod nazivom “Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae” u Draškovcu kod Preloga proglašen strateškim investicijskim projektom.

Privatni ulagači

– Projekt predstavlja pilotni projekt visoko učinkovite proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora geotermalnog resursa bez ispusta u okolinu. Projektom se predviđa korištenje energije tako da se kao energent upotrebljava geotermalna voda te da se proizvode električna i toplinska energija u dvofaznom procesu. Tom prilikom bi se nusprodukt, ugljikov dioksid, pročišćavao i utiskivao nazad u bušotinu kako bi došlo do regeneracije sloja i kako bi se održao pritisak u bušotini. Realizacijom projekta planira se otvoriti od 400 do 500 radnih mjesta, a financira se privatnim kapitalom – navedeno je tada u objašnjenju odluke Vlade Republike Hrvatske.

Otad su prošle gotovo dvije i pol godine, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja informirali su nas u kojoj je projekt trenutačno fazi.

– Dosad je uspješno završena istražna faza, provedeni su upravno-pravni postupci te su ishođene sve potrebne dozvole za početak izgradnje. Podmirene su obveze plaćanja naknada sukladno Uredbi o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. U pripremu i realizaciju projekta uključena je operativna skupina sastavljena od predstavnika središnjih tijela državne uprave te lokalne i regionalne samouprave, čiji je zadatak utvrđivanje potrebnih propisanih postupaka te međusobna koordinacija i dinamika izrade daljnje dokumentacije za provedbu projekta – piše u odgovoru na naš upit.

Uz geotermalnu energanu u Draškovcu trebao bi niknuti i moderni lječilišno-turistički kompleks, a vrijednost cjelokupne investicije procjenjuje se na više od 365 milijuna kuna, za što se traži zainteresirani privatni ulagač.

Na području Republike Hrvatske trenutačno se izvode radovi u svrhu istraživanja ili eksploatacije na šest eksploatacijskih polja geotermalne vode (EPG) i 13 istražnih prostora geotermalne vode (IPG). Na području Međimurske županije to su Draškovec (EPG) i Merhatovec (IPG). U Koprivničko-križevačkoj županiji radi se na području Legrada (IPG) i Križevaca (IPG), dok lokaciju Lunjkovec-Kutnjak (IPG) dijele s Varaždinskom županijom.

Za potrebe utvrđivanja kapaciteta istražnog polja Lunjkovec-Kutnjak, Varaždinska županija je 2019. godine osnovala tvrtku Bukotermal u suvlasništvu s Općinom Mali Bukovec.

Komercijalizacija

– Nakon dvogodišnje istražne faze i remonta dviju postojećih bušotina, slijedi faza razrade i eksploatacije, u kojoj tvrtka planira, prema dosadašnjim relevantnim mjerenjima i analizama, u I. fazi izgraditi geotermalnu elektranu snage 1,5 do 2 megavata. Predviđeni početak rada elektrane je 2025. godina, a procijenjena vrijednost investicije iznosi 10 milijuna eura – otkrili su iz Varaždinske županije.

Na tome se neće stati, jer je u sljedećoj fazi planirano komercijalno korištenje maksimalnoga geotermalnog potencijala tada već eksploatacijskog polja Lunjkovec-Kutnjak, s ciljem izgradnje geotermalne elektrane snage od 10 megavata te kaskadnoga korištenja toplinske energije u industrijske i agrotermalne svrhe.

– Naime, s obzirom na izrazito poljoprivredno orijentirane općine na istočnom dijelu Varaždinske županije, korištenje izvora toplinske energije iz geotermalnih izvora omogućilo bi povećanje povrtlarske proizvodnje u staklenicima te u stočarskoj proizvodnji. Kad je u pitanju poljoprivreda, čak 40 posto cvijeća u Hrvatskoj proizvodi se upravo na tom području u ludbreškoj regiji, a ukupna hrvatska proizvodnja pokriva svega 10 posto hrvatskih potreba, pa to jasno govori o razvojnom potencijalu. Grijanje je jedna od najvećih stavki u troškovima proizvođača cvijeća, ali i proizvođača voća te povrća. Geotermalna će voda nakon zagrijavanja fluida za rad turbine geotermalne elektrane biti iskorištena i za prolazak kroz toplovode kojima će se grijati staklenici. Na kraju procesa se geotermalna voda vraća nazad u ležište putem utisne bušotine – objašnjavaju iz Varaždinske županije.

Dio kolača i Općini i Županiji

Način utvrđivanja, visina i omjer raspodjele naknade za eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe propisani su Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. Za postrojenja koja većinski proizvode električnu energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama višim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada iznosi 30.000 kuna po kilometru kvadratnom. Za postrojenja koja većinski proizvode toplinsku energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama nižim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada je 1000 kuna po kilometru kvadratnom.

– Novčana naknada prihod je državnog proračuna RH, a u cijelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi eksploatacijsko polje. Novčana naknada za pridobivene količine geotermalnih voda prihod je državnog proračuna RH i iznosi najmanje tri posto od tržišne vrijednosti pridobivenih količina geotermalnih voda. Naknada se dijeli na način da po 40 posto pripada jedinici lokalne samouprave i državnom proračunu RH, a 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave – objasnili su iz Ministarstva gospodarstva i regionalnoga razvoja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje