Obrtništvo na području Međimurja bilježi dugu i bogatu povijest. Usprkos čestim turbulencijama i izazovima, obrtnici uvijek iznova pronađu način da sa svojim proizvodima i uslugama pronađu put do kupaca, a sebi i zaposlenicima osiguraju egzistenciju. Dijelom zbog globalnih poremećaja izazvanih pandemijom koronavirusa i vrtoglavim rastom cijena energenata, a dijelom i zbog nacionalne tranzicije u schengenski prostor i eurozonu, upravo su posljednje tri godine bile pravi test stabilnosti i prilagodljivosti obrtnika i obrtništva na području Međimurske županije.

I dok je dio obrtnika, posebno onih u građevinskom sektoru, bezbolnije prebrodilo prethodno razdoblje, neki poput ugostitelja bili su na pravom testu vrijednosti.

Migracija radnika

– Činjenica je da su ugostitelji neprestano na udaru. Većina ograničavajućih mjera koje su se donosile proteklih godina, uglavnom vezanih za pokušaj zaustavljanja širenja koronavirusa, lomile su se na leđima upravo ugostiteljskog sektora. I kada pogledamo naše statistike vidimo da se smanjio broj ugostiteljskih obrta. Ipak, srećom, ne zbog toga jer su ljudi odustali od svojih poslova već su se okrenuli drugim oblicima trgovačkih društava. U uvjetima nestabilnog tržišta i neizvjesne sutrašnjice, obrtnici ugostitelji teže većoj sigurnosti posebno ako se zna da za uspjeh svojeg poslovanja odgovaraju čitavom svojom imovinom – otkriva na početku razgovora Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije.

Obrtnici, ali i ne samo oni, bore se s još jednim problemom – kroničnim nedostatkom radnika. Blizina razvijenih zapadnih tržišta, posebno slovenskog i austrijskog, dovela je do odljeva kvalitetnih i kvalificiranih radnika, a ukidanjem granica samo je dodatno naglašen ovaj problem.

– Otvaranjem granica pale su i posljednje barijere da si naši ljudi traže i pronađu posao u Sloveniji ili Austriji. Nikome se više nije problem svakodnevno voziti i po 80-ak kilometara pogotovo ako su u tim zemljama i višestruko veće plaće na istim radnim mjestima. Obrtnici iz pograničnih predjela Međimurja strahuju od takvog scenarija. S druge strane, nadomjestak s radnicima iz dalekih zemalja ništa ne rješava, pogotovo ne u obrtima. I dok velike tvrtke još mogu s takvim radnicima pokrpati određene rupe u svojim proizvodnim sustavima, u obrtu to nije slučaj. Obrtnici zapošljavaju po nekoliko osoba i svaka od njih mora znati specifične poslove vezana uz taj obrt – naglašava Dražen Novak.

Pomoć Županije

Ovom problemu pokušava se doskočiti već dugi niz godina, a jedna od mjera je i osiguravanje novaca za stipendiranje učenika za deficitarna obrtnička zanimanja. Riječ je o modelu koji se neprekidno provodi punih 20 godina i uvijek je uključivao određenu sinergiju državne vlasti, odnosno Ministarstva gospodarska i lokalne zajednice putem županijskih obrtničkih komora.

– Prvih 15-ak godina projekt su zajednički provodili Ministarstvo gospodarstva i županijske obrtničke komore koje su za tim iskazale interes. Naša Obrtnička komora od prvog se dana uključila uz potporu Međimurske županije. U jednom trenutku Ministarstvo gospodarstva je samostalno objavilo natječaj za stipendiranje učenika u deficitarnim obrtničkim zanimanjima na nacionalnoj razini. No, problem je bio u tome da je jedan od uvjeta natječaja bio da se mogu javiti samo oni učenici koji se školuju po jedinstvenom modelu obrazovanja. Time je dio učenika izgubio pravo prijave na natječaj. Mi u Međimurju smo ipak željeli svima dati jednake mogućnosti te smo objavili paralelni natječaj na koji su se mogli svi javiti bez obzira da li se školuju po jednostavnom modelu obrazovanja ili nekom drugom. Drugim riječima, oni koji se nisu mogli javiti na natječaj Ministarstva to su mogli učiniti kod nas – objašnjava Robert Varga, tajnik Obrtničke komore Međimurske županije.

U jednom trenutku Ministarstvo gospodarstva je odustalo od ove mjere, pa su svim oni s državnim stipendijama ovo pravo nastavili ostvarivati putem međimurske Obrtničke komore.

– Iz tog razloga u posljednje dvije godine bilježimo rekordni broj prijava. Samo lani smo ih imali 179. Srećom, na veći interes odmah je reagirala Međimurska županija kojoj su ulaganja u obrazovanje i obrtništvo visoko na listi prioriteta. U županijskom Proračunu je povećan iznos za stipendije sa 72.000 na čak 300.000 kuna. Uključile su se i druge jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine, koje svaka prema svojim mogućnosti sudjeluje u osiguravanju stipendija za buduće međimurske obrtnike i majstore – dodaje Varga.

Planovi

Po završetku školovanja stipendisti imaju obvezu ostati raditi na području Međimurske županije onoliko godina koliko je trajalo samo stipendiranje. Taj je uvjet definiran jednom klauzulom u stipendijskom ugovoru. Zanimljivo, ista klauzula nije postojala u ugovorima s Ministarstvom gospodarstva, iako je država po učeniku godišnje izdvajala 18.000 kuna u odnosu na županijskih 6000 kuna.

Predsjednik Komore Dražen Novak na ovoj je funkciji od listopada 2022. godine. “Sto dana vlasti” je iza njega pa je lakše odrediti planove i prioritete u nadolazećem razdoblju.

– I kod kandidiranja za ovu funkciju sam istaknuo da je važno povezati se s istim i srodnim institucijama u našem okruženju. Pritom ne mislim samo na obrtničke komore iz susjednih županija već na slična udruženja u okolnim zemljama. Naši prijatelji iz Slovenije su se susretali sa sličnim problemima kroz koje mi prolazimo i uspješno su ih prebrodili. Zašto ne bismo učili na njihovom iskustvu i njihova znanja implementirala u našem okruženju. Takva suradnja može dovesti i do nekih budućih zajedničkih programa, projekata i aktivnosti. Otvoreni smo za sve oblike suradnje. Uz redovite aktivnosti koje su vezane uz promociju, edukaciju, zastupanje i zaštitu prava naših članova, već su započele i pripreme aktivnosti za iduću godinu kada se obilježava 30 godina djelovanja Obrtničke komore Međimurske županije – zaključio je predsjednik Novak, ujedno zahvalivši svim obrtnicima koji su sudjelovali i sudjeluju u razvijanju ove obrtničke institucije i promociji međimurskog obrtništva.

Reforma putem projekta Majstorske škole

Za ulazak u poduzetničku obrtničku avanturu potrebno je zadovoljiti nekoliko preduvjeta. Jedan od najvažnijih je položen majstorski ispit koji se u Obrtničkoj komori Međimurske županije može položiti za čak 34 različita zanimanja i to u četiri ispitna roka tijekom cijele godine. Profesionalnost u organizaciji i provođenju majstorskih ispita u posljednjih je nekoliko godina Obrtničku komoru Međimurske županije po broju položenih ispita smjestilo uz bok višestruko većih područnih obrtničkih komora, stoga i ne čudi da u čakovečkoj Obrtničkoj komori možete sresti kandidate iz različitih dijelova Hrvatske, ali i kandidate koji rade u Austriji ili u Njemačkoj. Na posljednjim ispitnom roku, primjerice majstorski ispit za tapetara polaže kandidatkinja iz Karlovca, a majstorski za očnog optičara kandidatkinja iz Krapine. Budući majstor fasader dolazi iz Rijeke, a iz Gelsenkirchena u Njemačkoj vodoinstalater, instalater grijanja i klimatizacije. Tajnik Robert Varga ističe da se u posljednjih nekoliko godina radi na modernizaciji programa polaganja, ali i same provedbe majstorskih ispita, no unatoč tome, cijena majstorskog ispita nije promijenjena godinama i još uvijek iznosi popularnih 345,08 eura (2600 kuna) uz mogućnost povrata dijela troškova od strane resornog ministarstva.

Doznajemo da Hrvatska obrtnička komora intenzivno radi na velikom projektu Majstorske škole sa sjedištem u Sisku u kojoj će se kroz čak 62 zanimanja potaknuti nove edukacije za poduzetništvo, osigurati mentoriranje novih obrta, stvoriti nova radna mjesta i jačati kapacitet obrtnika kroz cjeloživotno obrazovanje. Majstorska škola organizirat će se kao multifunkcionalni centar s učionicama i praktikumima opremljenim najsuvremenijom opremom i uređajima za svako zanimanje, smještajnim i prehrambenim kapacitetima za polaznike, a omogućit će im stjecanje stručnih i teorijskih znanja i praktičnih vještina potrebnih za obavljanje poslova primjerenih majstorskoj razini u kontekstu zelene i digitalne tranzicije. Projekt Majstorske škole u 100-postotnom iznosu od 60 milijuna eura financiraju EU fondovi, Fonda za pravednu tranziciju i Europskog socijalnog fonda plus.