Od početka iduće godine stambene zgrade morat će se graditi prema standardima kojima se zahtijeva gotovo nulta potrošnja energije.

Za investitore to znači skuplju gradnju, ali takve zgrade korisnicima će dugoročno donijeti velike uštede. Te će zgrade imati visoka energetska svojstva, odnosno trošit će manje energije za grijanje, toplu vodu, rasvjetu, električne uređaje i drugo. Uz to, barem 30 posto te energije trebalo bi dolaziti iz obnovljivih izvora.

Studentski dom u Varaždinu primjer je zgrade gotovo nulte potrošnje energije.

Na krovu ima solarnu elektranu, a za sanitarnu vodu upotrebljava se kišnica. Jedna je to od rijetkih zgrada javne namjene koja pripada u energetski razred A.

Što je zgrada nulte potrošnje?

– To znači da se zgrada grije i hladi na dizalicu topline, da koristi solarne kolektore za potrošnju tople vode, da se dio električne energije koristi iz fotonaponskih panela ili da ima kotao na biomasu, na pelete, na sječku. Toga se kod nas već dosta može vidjeti – objašnjava Julije Domac, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Sjeverozapadne Hrvatske REGEA.

Moglo bi Vas zanimati:

Prve izlazne ankete za III. izbornu jedinicu: SDP-u čak 7 mandata, HDZ-u 4, NPS 2 i Možemo 1

Televizijske postaje objavile su prve izlazne ankete. Prema tim anketama niti HDZ niti SDP nemaju većinu u Saboru. U III....

Ti standardi od iduće godine neće vrijediti samo za škole, bolnice i vrtiće, nego i za stambene zgrade. Pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Maja-Marija Nahod govori da zgrade u kojima žive građani trebaju taj standard zadovoljiti ukoliko je zahtjev za građevinsku dozvolu za takvu građevinu predan nakon 31. prosinca 2019.

Primjerice, neće se moći dobiti građevinska dozvola ako u projektu nije planirana ušteda energije ili dio potrošnje iz obnovljivih izvora energije. Građanima novi zahtjevi znače novi trošak.

– U idealnom svijetu građani bi trebali imati vrlo jasne upute kako to raditi, pa i servise koji se vani zovu “one stop shop”, kojima se to rješava. Građani ne bi smjeli trpjeti zbog regulative, odnosno novih zahtjeva. Praksa je nažalost u Hrvatskoj da građani uvijek trpe zbog svake regulative pa će se to nažalost, barem u prijelaznom razdoblju, dogoditi i kod nas – komentira Domac.

Stručnjaci naglašavaju da na novi propis treba gledati dugoročno.

– Taj koncept ne mora biti skuplji u odnosu na gradnju, ili uopće ili 5 posto do 10 posto, ako je on dobro osmišljen. Dakle, važno je naglasiti da to nije koncept zgrade koji će značajno poskupiti gradnju nego je kvalitetniji projekt i kvalitetnija gradnja u svrhu manjeg utjecaja na okoliš – rekla je Željka Hrs Borković, stručnjakinja za energetsku efikasnost.

Uz to, kažu stručnjaci, očekuje se da će takvi stanovi i kuće građanima donijeti uštede pa bi im se dodatni trošak na kraju mogao isplatiti, jer bi iznosi na računima na grijanje mogli biti manji.

– To znači da će projektanti itekako naći optimalna rješenja koja neće biti ni poddimenzionirana niti predimenzionirana za konkretnu situaciju. To će se u svakom slučaju vrlo brzo isplatiti, a trošak energenta će se smanjiti bez obzira na opće poskupljenje energenata – govori Maja-Marija Nahod.

Julije Domac navodi da Europska unija ne predviđa posebno sufinanciranje takvih zgrada iz EU fondova. Moguće je, kaže, predvidjeti nacionalna sredstva financiranja, ali ističe da se načelno smatra da nema potrebe za sufinanciranjem, jer se ta investicija vraća kroz životni vijek građevine.

Taj novi standard uvele su sve članice Unije, no svaka zemlja samostalno određuje kolika smije biti potrošnja kuće da bi se zadovoljio propis.

– Činjenica jest da je naš standard, naš tehnički propis, relativno među strožima u Europi. Je li to dobro ili loše, to je uvijek stvar diskusije. Mi možemo plakati da je to loše za nas, jer smo mi zaostali, no činjenica jest da su se u nekom trenutku zgrade u Hrvatskoj radile loše, s visokom potrošnjom energije i neracionalnim planiranjem – dodao je Domac.

Taj se propis odnosi na nove zgrade. U one već izgrađene, zasad, prema zakonu, ne treba ulagati da bi štedjele energiju. No, zgrade su najveći potrošači energije.

– Kada promatramo promet, industriju i zgrade, zgrade su najveći potrošač. One troše više od 40 posto ukupne energije u Hrvatskoj i tu je najveći potencijal za energetske uštede. Puno je zgrada koje možemo energetski obnoviti, smanjiti njihovu potrošnju za 60 do 70 posto, možemo graditi zgrade gotovo nulte energije – zaključuje Željka Hrs Borković.

Do 2050. očekuje se da će sve zgrade u Europi biti u skladu sa standardom nulte potrošnje.

Dosadašnja praksa u Hrvatskoj pokazala je da se ono što je propisano zakonom, ipak selektivno primjenjuje.