Povežite se s nama

Život i društvo

Održivost u Hrvatskoj: gotovo polovica građana bi za novi automobil odabrala hibrid ili električni

Objavljeno:

- dana

Gotovo polovica građana bi prestala kupovati proizvode kompanije koje ignoriraju društvenu odgovornost, a 43% ispitanika prilikom kupnje prednost daje proizvodima ili uslugama brendova koji su društveno odgovorni – čak i kada su skuplji, pokazalo je najnovije istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve u listopadu ove godine.

Rastuća važnost održivosti među hrvatskim potrošačima ogleda se i u sve boljem razumijevanju što održivost zapravo predstavlja. U ovoj godini, 24% ispitanika ocjenjuje svoje poznavanje održivosti kao dobro ili vrlo dobro, što je porast od 6 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu, dok broj onih koji smatraju da su slabo upoznati s konceptom pada s 24% na 17%.

Građani smatraju da svoju naklonost održivosti pokazuju ponajprije kroz redovito odvajanje i recikliranje otpada, što čini 81% ispitanih – za 5 postotnih bodova više nego prošle godine. Resurse u kućanstvu racionalno troši 79% ispitanika – dakle, više paze da se hrana ne baca, brinu o potrošnji vode, gase uređaje i rasvjetu kad se ne koriste. U trgovinu svoje vrećice nosi njih 78%, a visoko na popisu je i korištenje štednih žarulja – što ističe 77% građana. Ova ponašanja češća su kod više obrazovanih te onih s višim osobnim primanjima.

Pozitivan signal prema ekološki osviještenom potrošačkom ponašanju predstavljaju i podaci prema kojima su za čak 71% ispitanih transparentno poslovanje i fer odnos prema zaposlenicima, dobavljačima i kupcima važniji za procjenu kompanije nego ekonomska snaga. Svaki drugi građanin bi prestao kupovati proizvode određene kompanije ako nisu proizvedeni na društveno odgovoran način, a jednako toliko ih je spremno platiti više za proizvode iz ekološkog uzgoja. Zanimljivo, 41% ispitanika bi, da kupuju novi automobil, odabrali hibridno ili električno vozilo.

– Čak 84% ispitanika smatra da održivo poslovanje ima pozitivan utjecaj na opći dojam o kompaniji ili brendu. Ovo je još jedan pokazatelj da sve veći broj ljudi sve više cijeni održivost, poštivanje raznolikosti i uključivost u poslovnom okruženju. To nije samo trend, već ključna odrednica koja oblikuje percepciju potrošača o vrijednosti tvrtki i njihovih proizvoda. Stoga, integracija ovih vrijednosti u poslovnu strategiju nije samo nužnost, već i prilika za stvaranje autentičnih veza s potrošačima i dugoročne vrijednosti za sve dionike – istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj. Kariž naglašava i kako Mastercard snažno inicira, sudjeluje i promovira održivost u svojim aktivnostima.

– Krajem 2022. hrvatska inačica platforme Priceless.com postaje prva u svijetu koja donosi iskustva s komponentom pozitivnog utjecaja na društvo i okoliš, a ta iskustva se kreiraju u suradnji s poduzetnicima koji se vode održivim praksama. Time hrvatskoj turističkoj ponudi dajemo zaokret u smjeru održivosti, a to činimo B2B i B2C. Isto tako i kroz projekt Uplift educiramo mikro, male i srednje poduzetnike u smjeru održivosti, naročito u turizmu i uslužnim djelatnostima kako bismo ih osvijestili o važnosti te teme, a onda i ponudili rješenja, ili u najmanju ruku, inspiraciju za rješenja izazova u tom segmentu – pojasnila je Kariž.

Kad su upitani kako bi rangirali aspekte vezane uz održivost, potrošači su na prvo mjesto stavili odnos prema zaposlenicima, što je važno za 87% ispitanih. Slijede zaštita ljudskih prava, uvažavanje raznolikosti i nediskriminacija, odnos prema kupcima, dobavljačima i konkurenciji te zaštita okoliša. Zadnje mjesto zauzima briga o lokalnom razvoju. Pritom je, primjerice, odnos prema zaposlenicima važniji stanovnicima Slavonije, zaštita ljudskih prava ženama, a rang važnosti navedenih aspekata ostao je sličan onome od prošle godine.

Život i društvo

Svaki četvrti krevet palijativne skrbi nalazi se na području Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povodom 1. Nacionalnog dana palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj u Novom Marofu održan je Simpozij palijativne skrbi “Rano uključivanje u sustav palijativne skrbi”.

Organizator Simpozija je Varaždinska županija u suorganizaciji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, Općom bolnicom Varaždin, Domom zdravlja Varaždinske županije, Specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske županije i Sveučilištem Sjever, uz pokroviteljstvo Hrvatskog sabora i Ministarstva zdravstva.

Hrvatski sabor 15. prosinca 2023. godine donio je odluku da se 11. svibanj proglasi Nacionalnim danom palijativne skrbi, jer je taj datum vezan uz početak rada Odjela palijativne skrbi u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti Novi Marof danas Službe za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof Opće bolnice Varaždin 2012. godine.

Kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Simpozij je otvorila ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. koja je istaknula kako se Nacionalnim danom palijativne skrbi želi građanima približiti palijativna medicina.

-To je naša dužnost, pravo i obaveza jer palijativni pacijenti su multidisciplinarni pacijenti o kojima ne skrbe samo liječnici. To je jedna kompleksna situacija i mi želimo sve uključiti u taj odgovor za palijativnog pacijenta – rekla je Grba-Bujević dodavši kako je Novi Marof u kojem je s radom započeo prvi odjel palijativne medicine, idealno mjesto da se iz njega široj javnosti poruči da je palijativni pacijent važan zdravstvenom sustavu.

-Palijativni pacijent je onaj kome smo dužni pružiti svu moguću pažnju i trebamo stremiti tome da uključimo sve dionike, a ne samo zdravstvene radnike. Palijativni pacijenti nisu samo stare osobe, imamo i dječju palijativnu skrb, mlade ljude koji su obuhvaćeni teškim kroničnim bolestima i koji zaista zahtijevaju palijativni pristup – rekla je Grba-Bujević dodavši kako je zbrinjavanje palijativnih pacijenata emocionalno težak i odgovoran posao.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da svake godine oko 56,8 milijuna ljudi treba palijativnu skrb, a 25,7 milijuna ljudi je u zadnjoj godini života. Na svijetu samo 14 posto osoba koje trebaju palijativnu skrb, ju u konačnici i dobije. Prema preporukama Europskog udruženja za palijativnu skrb, procjena potreba za nekim oblikom palijativne skrbi čini između 50% i 89% svih umirućih pacijenata, što bi za RH bilo 26.000 do 46.000 pacijenata godišnje.

Podaci su to koje je na Simpoziju iznio župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, dodavši da je na razini države s danom 30. lipanj 2023., u sklopu bolničke skrbi, ugovoreno 29 bolničkih ustanova koje su ugovorile 363 palijativna kreveta, od čega najviše Opća bolnica Varaždin, njih 89., odnosno svaki četvrti krevet palijativne skrbi nalazi se na području varaždinske županije. Dodao je i kako na području Varaždinske županije u prosjeku 23,32% palijativnih bolesnika prima specijalističku palijativnu skrb.

-Ciljevi obilježavanja Nacionalnog dana palijativne skrbi je pridodati dodatnu važnost toj vrsti skrbi te osvješćivanje cjelokupne zajednice da se više pažnje posveti palijativnoj skrbi i angažiranju oko palijativnih bolesnika i njihovih obitelji. Tu je upravo značajna podrška svim ljudima koji se suočavaju sa smrtonosnom bolešću da prihvate takav tijek na afirmativan način te da znaju da neće biti usamljeni i prepušteni sami sebi – kazao je Stričak.

Župan je naglasio da nikada nije bilo više ulaganja u zdravstvo kao u posljednje tri godine, od ulaganja u infrastrukturu, do cijelog niza investicija u opremu, uređaje, vozila. Podsjetio je kako je prošle godine U Općoj bolnici Varaždin otvoren Objedinjen hitni bolnički prijem, dnevna bolnica i jednodnevna kirurgija, potom tzv. Spinalni centar u Varaždinskim Toplicama te je u tijeku gradnja Centralnog operacijskog bloka u OB Varaždin, dok je u sklopu Doma zdravlja je uloženo oko 1,5 milijuna eura u uređenje prostora.

Simpoziju je prisustvovala i načelnica Sektora za bolničku zdravstvenu zaštitu i kvalitetu zdravstvene zaštite pri Ministarstvu zdravstva Anita Milas-Anzić, koja je u svom govoru istaknula kako je svima na Simpoziju cilj unaprjeđenje zdravstvene skrbi za pacijente.

-Razvoj palijativne medicine je, i mora dalje biti, u skladu s demografskim trendovima i epidemiološkim pokazateljima, ali isto tako temeljeno na spoznajama suvremene medicine zato da se on uskladi s potrebama pacijenta. Svi smo svjesni da starenjem populacije dolazi i do porasta broja kroničnih nezaraznih bolesti u koje se ubrajaju i onkološke bolesti, i time se povećava potreba za dugotrajnim liječenje i palijativnom skrbi koja možda u prošlosti nije bila u tom opsegu, i mi moramo prilagoditi bolničke kapacitete tome – rekla je Milas-Anzić te dodala kako je nedavno donesena nova Mreža javne zdravstvene službe čiji cilj je da se u potpunosti odgovori na potrebe pacijenata za pojedinom vrstom zdravstvene zaštite, između ostalog, i da se poveća broj bolničkih kreveta za dugotrajno liječenje palijativnu skrb za 30 posto.

Ravnatelj Opće bolnice Varaždin doc. dr. sc. Damir Poljak rekao je kako Služba za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof ima 89 palijativnih kreveta što ih čini najjačim centrom palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj.

Istaknuo je kako su, zahvaljujući podršci Varaždinske županije, ministarstva i Vlade Republike Hrvatske, uložena velika sredstva u Opću bolnicu Varaždin, među njima i 45 milijuna eura u Centralni operacijski blok, kao i ulaganja u palijativni centar.

-Palijativni pacijent je onaj koji u svojoj završnoj fazi života treba imati dostojanstvenu smrt i ono što činimo, činimo da to dostojanstvo svaki čovjek ima, a u Općoj bolnici Varaždin i u Službi za produženo liječenje i palijativnu skrb to je na jednom svjetskom nivou – poručio je ravnatelj Poljak.

Ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije doc. dr. sc. Jurica Veronek, podsjetio je kako je županijski Dom zdravlja prvi u Hrvatskoj imao palijativnu djelatnost koja je započela još u listopadu 2016. godine.

-Osim koordinatora i mobilnog tima palijativnu skrb u Domu zdravlja pružaju i patronažne sestre, kao i liječnici obiteljske medicine. Važno je da ljudi znaju  kako postoje profesionalci koji ih mogu voditi u bolesti do kraja. Ta podrška uključuje edukaciju, pomoć, podršku i sve ono što je potrebno u tim trenucima – pojasnio je Veronek te dodao kako zbog sve veće potrebe za palijativnom skrbi daljnji planovi idu prema osnaživanju palijativnog tima dodatnim timom i koordinatorom, kako bi ta usluga bila još obuhvatnija.

Sudionike simpozija pozdravio je i gradonačelnik Novog Marofa, ujedno i saborski zastupnik Siniša Jenkač koji je tom prigodom naglasio važnost palijativne skrbi posebice u današnje vrijeme.

-Ulaganje u palijativu ulaganje je u budućnost. Velika je stvar kada u svojoj blizini imate instituciju koja se u takvim trenucima može pobrinuti za vas, a vašoj obitelji omogućiti normalno funkcioniranje – naglasio je Jenkač te podsjetio na značajna sredstva koja su unatrag nekoliko godina uložena s nacionalne razine u palijativnu skrb na području grada Novog Marofa.

U sklopu Simpozija, sudionici su razgledali i Županijsku palaču te Centar za posjetitelje gdje su se upoznali s povijesnim i kulturnim znamenitostima Varaždinske županije.

Nastavite čitati

Život i društvo

Svi su pozvani na 18. Kneginečku biciklijadu 8. lipnja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pod pokroviteljstvom Općine Gornji Kneginec, općinska Sportska zajednica organizira 18. Kneginečku biciklijadu koja će se održati u subotu, 8. lipnja.

Ruta biciklijade je rekreativnog karaktera ukupne duljine 18 km.

Okupljanje za start je u 9,30 sati na Trgu dr. Franje Tuđmana u Turčinu (bivša zgrada Općine), organizirana je i jedna postaja za osvježenje i kratki odmor, a cilj će biti na ribnjacima Sportskog ribolovnog društva „Ostriž Kneginec“.

Cilj biciklijade je potaknuti širu društvenu zajednicu na korištenje bicikla kao alternativnog prijevoznog sredstva te potaknuti svijest o važnosti kretanje i zdravog načina života.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje