Najduža špaga u Čakovcu: Tko je ovogodišnji gost iznenađenja?
Odmah nakon prošlogodišnje vrlo uspješne organizirane Najduže špage u Čakovcu sudionici su postavljali pitanje: „A tko će biti gost iznenađenja...
OBOLJELI
– Salmoneloze su jedne od najčešćih bakterijskih trovanja hranom u našoj županiji. U pravilu je riječ o pojedinačnim slučajevima trovanja, no nisu rijetke ni manje epidemije u obiteljskom krugu.
Učestalost salmoneloza u promatranom razdoblju u blagom je padu, osim jedne veće epidemije 2002. godine s više od 200 oboljelih. Iako salmoneloze mogu uzrokovati velike eksplozivne epidemije s velikim brojem oboljelih, što nerijetko bude povezano s javnim objektima, u Županiji su u proteklih pet godina zabilježene tek dvije manje takve epidemije – izvijestila je epidemiologinja čakovečkog Zavoda za javno zdravstvo Višnja Smilović na nedavno održanom kolegiju gradonačelnika i načelnika općina Međimurske županije.
U razdoblju od 2006. do 2015. godine broj oboljelih od salmoneloza u Županiji u blagom je padu, jer ih je u 2006. godini bilo prijavljeno 88, a u 2015. godini 76 slučajeva oboljelih. U prvih deset mjeseci ove godine prijavljeno je 37 oboljelih. Salmonele su patogeni mikroorganizmi probavnog sustava čovjeka i životinja te postoji više od 2.500 serotipova salmonela.
U prvom redu salmonele su paraziti životinja, najčešće peradi i svinja, dok se čovjek uglavnom zarazi putem namirnica životinjskog porijekla. Najčešći izvori zaraze su meso peradi i svinja, jaja i proizvodi od jaja kao što su kolači, sladoled i kreme.
– Kod nas su vrlo česti slučajevi zaraze kremastim kolačima poput kremšnita. Riječ je o namirnicama koje nisu adekvatno termički obrađene ili su se naknadno u njoj razmnožile salmonele – istaknula je Višnja Smilović.
Sve bolesne osobe ili kliconoše koje rade s hranom treba odmah udaljiti s radnog mjesta
Čovjek može biti kliconoša te svojim izmetom preko neopranih ruku može kontaminirati hranu i prenijeti zarazu.
Osnovni simptomi bolesti su povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu i visoka temperatura, a nastupaju od 12 sati do tri dana nakon uzimanja zagađene hrane, što ovisi o broju klica. Kako bi se slučajevi salmoneloze suzbili na minimum, u Zavodu preporučuju da se sve kuhane ili pečene namirnice konzumiraju odmah. Ne smiju se duže čuvati, osobito ne uz lagano podgrijavanje, jer time omogućavamo razmnožavanje bakterija.
Sve lako pokvarljive namirnice moraju biti uskladištene na adekvatnim temperaturama, u hladnjacima i zamrzivačima te moraju biti zaštićene od dodira glodavaca i insekata. Namirnice poput jaja, piletine i raznih krema za kolače potrebno je potpuno termički obraditi, jer je pretpostavka da je svaka namirnica u sirovom stanju potencijalno zagađena mikroorganizmima, a potrošaču mora doći sigurna, odnosno zdravstveno ispravna.
Kako bi se suzbile zaraze salmonelom potrebno je održavati čistoću, kuhati hranu i odvojiti kuhanu hranu od sirove, koristiti sigurne namirnice i čuvati ih na adekvatnim temperaturama
Izvor:
Foto:
Kao uvod u Dane grada i Ljeto uz Muru i ove godine održava se manifestacija „Što smo, kaj smo i kak kuhamo“, tradicionalno kuhanje kotlića 18. svibnja, a dobra zabava je zagarantirana.
Kuhanje započinje u ranim jutarnjim satima, dok će podjela delicija započeti u 11 sati na izletištu „Fusek“ u Murskom Središću, a svoje umijeće pokazat će Mjesni odbori Mursko Središće, Peklenica, Križovec, Hlapičina, Štrukovec i Sitnice.
Jela će biti besplatno podijeljena posjetiteljima, a za dobru atmosferu pobrinut će se tamburaški sastav „Prim“.
Župan Međimurske županije Matija Posavec proglasio je prirodnu nepogodu od mraza za Grad Mursko Središće i Općinu Štrigova, gdje je mraz u razdoblju između 19. i 22. travnja 2024. godine izazvao smrzavanje, oštećenje i očekivano značajno smanjenje ovogodišnjeg uroda u voćnjacima i vinogradima.
Odluka o proglašenju prirodne nepogode – mraza stupa na snagu 6. svibnja 2024.
Međimurska županija ovom odlukom zadužuje općinska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda da procjenu štete prijave županijskom povjerenstvu putem Registra šteta i to u roku od 50 dana od dana proglašenja prirodne nepogode. Županijsko povjerenstvo potom će izraditi zbirno izvješće o nastaloj šteti na navedenom području.