Povežite se s nama

U fokusu

Patafta o premještanju bala: Ugrožavanje okoliša je kazneno djelo!; Bosilj: Nema brige, bale slažemo jednu na drugu

Objavljeno:

- dana

Varaždinski poduzetnik i gradski vijećnik Davor Patafta na sjednici Gradskog vijeća postavio je pitanje vezano za premještanje bala. Zanimalo ga je premještaju li se bale na način da se deponij širi, te je upozorio kako se radi o vodozaštitnom području te je potencijalno moguća još veća šteta za okoliš.

– Ministarstvo je našu divlju deponiju na vodozaštitnom području stavilo na listu velikih šteta u Republici Hrvatskoj – podsjetio je Patafta i pitao stavljaju li se sad bale jedne na druge ili se bale bacaju okolo i širi područje.

– Ugrožavanje okoliša otpadom, posebice vodozaštitnog područja je kazneno djelo – rekao  je Patafta.

Gradonačelnik Bosilj na to mu je odgovorio da nema razloga za zabrinutost i da se nije izašlo iz katastarske čestice, što bi značilo da se bale slažu jedna na drugu.

Gradonačelnik je ujedno istaknuo kako projekt sanacije čeka građevinsku dozvolu te istaknuo kako se bivša vlast inatila Ministarstvu gospodarstva pa spomenuta dozvola još nije izdana.

– Projekt se zove Sanacija zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji gospodarska zona Brezje. Da taj projekt može dobiti suglasnost Ministarstva gospodarstva, morao se izraditi elaborat zaštite okoliša koji se od srpnja 2020. godine nije mogao usuglasiti jer prijašnja gradska uprava nije željela pristati na određene izmjene. Postoji i sanacijski program lokacije Brezje koji se odnosi na sanaciju tla nakon uklanjanja bala, a za taj sanacijski program je dobivena suglasnost Ministarstva okoliša i energetike, ali po tom sanacijskom programu po kojem sad radimo je bio rok provedbe sanacije do prosinca 2020. godine. To je Ministarstvo odobrilo u veljači 2019. Mi smo propustili taj rok, odnosno bivša uprava da se makne taj otpad i da provede sanaciju lokacije Brezje – rekao je Bosilj i istaknuo kako se napravila i analiza tla.

– U svim elaboratima izvješća o ispitivanjima o izvršenom uzorkovanju tla utvrđeno je da to nije opasan otpad i da to možemo raditi prema ovom programu sanacije kako radimo cestu. Mi nismo micanjem bala povećali zagađenje jer smo sada na manjoj površini budući da su stavljene bale na gornje bale, a nismo izašli s te katastarske čestici. I dalje smo ostali na toj katastarskoj čestici.

Patafta nije bio zadovoljan odgovorom.

– Detaljno sam pročitao cijeli plan sanacije i nigdje ne piše da će se tu bale stavljati ni gore, a kamoli da će se širiti područje jer teoretski je moguće da čestica bude milijun kvadrata, a to ne znači da mi unutar milijun kvadrata mi možemo seliti otpad. Dobronamjerno ovo govorim da ne bi još i dalje zagadili područje, da netko ne shvati da je ovo zlonamjerno bilo što, već dobronamjerno da ne zagađujemo dalje područje Brezja – istaknuo je Patafta.

Podsjetimo, radi se o obvezi izgradnje servisne ceste u Brezju, za što je Grad dobio sredstva iz EU fondova. Na toj cesti trenutno se nalazi balirani otpad, a ukoliko se on ne makne, slijede višemilijunski penali.

Radi se o otprilike 20.000 tona bala, koliko po procjenama treba da se probije servisna cesta.

Iz Grada su nam ranije potvrdili da će premjestiti dio baliranog otpada, a to će koštati oko pola milijuna kuna.

U fokusu

Plenković kaže da nikad nismo živjeli bolje. Podaci govore da više od 70 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.

Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.

U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.

Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.

Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.

Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!

Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.

Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.

Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.

Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.

U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.

Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.

Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Jedan je trgovački lanac opet povisio plaće svojih zaposlenika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon velikog povećanja bruto plaća od 12,5 % u prosjeku početkom ove godine, Kaufland Hrvatska k.d svojim će zaposlenicima od 1. listopada još jednom povećati plaće, i to svim zaposlenicima na nerukovodećim radnim mjestima u trgovinama za 7 % u prosjeku te u logističko-distributivnom centru za 6 % u prosjeku, što uključuje i povećanje neto dodatka za prehranu koji će od 1. listopada za sve zaposlenike Kauflanda iznositi 100 eura.

– Ljetna sezona za naše je zaposlenike bila izuzetno zahtjevna, ali u konačnici i uspješna. U Kauflandu smatramo da samo zadovoljan zaposlenik može ostvariti pozitivne rezultate, stoga smo donijeli odluku o povećanju plaća i dodataka kojom zaposlenicima želimo pružiti podršku u ionako dovoljno izazovnim vremenima. Osim toga redovito ulažemo u stvaranje poticajnog radnog okruženja u kojem se cijeni trud i predanost naših zaposlenika – pojasnio je Hrvoje Bulić, direktor Sektora ljudskih potencijala Kauflanda. Podsjećamo kako se Kaufland prema istraživanju portala MojPosao već godinama nalazi u Top 10 najpoželjnijih poslodavaca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje