Povežite se s nama

U fokusu

Plaće rastu, ali grobari odlaze iz Varaždina: lani ih je bilo 10, sad ih je samo sedam

Objavljeno:

- dana

U posljednjih 30 dana dva su varaždinska grobara dala otkaz. Dugogodišnji radnici na varaždinskom groblju pronašli su, valjda, neki manje stresan posao.

Prije ove dvojice otkaz je dao i njihov kolega, pa danas pokojnike na gradskim grobljima, u Varaždinu i Biškupcu, umjesto 10 kao lani u isto vrijeme, pokapa sedam grobara-mrtvonosaca, kako se službeno zovu. Broj grobara se u samo godinu dana tako smanjio za 30-ak posto i trend ne sluti na dobro.

Parkovi imaju sedam grobara, što je na granici kritičnoga. Ispraćaj pokojnika obavlja šest grobara te poslovođa i radnik koji nosi razglas.

U vrijeme kad tržište vapi za radnicima, kad je stupanj obrazovanja – osim za uže specijalizacije – poslodavcima postao nevažan, komunalna zanimanja su zadnje čega se netko želi prihvatiti. Teško je zamislivo da je itko ikad rekao: „Želim biti grobar, kopati kanale, raditi na asfaltiranju autoceste…“ Pritom biti grobar većini zvuči i pomalo jezovito, kao i sve što ima veze s mrtvacima, a ne pomaže ni službeni naziv „mrtvonosac“.

Birokracija

Kako god bilo, na oglas Parkova na stranicama HZZ-a u mjesec dana se javilo 10 osoba, ali kako saznajemo, molbe su stigle za drugo raspisano radno mjesto, pomoćnog radnika na zelenim površinama. Za grobara-mrtvonosca i vozača pogrebnog vozila se nitko nije javio. Čak ni radi zadovoljavanja forme statusa nezaposlenog.

Trenutno nije kritično, ali nastavi li se ovako, bit će. To je neminovno. – Alen Runac

Iako, teško da će HZZ pronaći Parkovima grobare. Birokratski pristup državne ustanove totalno zaostaje za aktualnim trenutkom. – Na varaždinski HZZ sam se javio početkom mjeseca bez ikakvih postavljanja uvjeta u vezi posla, termin za razgovor sa savjetnicom dobio sam za pred kraj mjeseca. Iskreno, očekivao sam da će me dočekati nekoliko prijedloga za posao. Znate, onih poslova za koje nema veze što savjetnica ne zna baš sve vaše generalije. Svi govore da nema radnika, pa sam mislio da je za sve jednostavnije komunicirati preko burze… Ipak, za svaki slučaj sam „skinuo“ dvadesetak oglasa s portala Posao.hr koji mi odgovaraju, pa sam sa Zavoda direktno i otišao jednom od potencijalnih poslodavaca, obavili smo razgovor. Njemu je drago, kaže, što mu se uopće netko javio, a ja ne osjećam da gubim vrijeme čekajući da mi Zavod pronađe posao – ispričao nam je čovjek u potrazi za poslom.

Veće plaće

Mjesto grobara nije mu spomenuto na Zavodu, niti on kaže da bi ga prihvatio. Ali dok poslodavci vape za radnicima, birokratska procedura usporava proces fluktuacije radne snage na tržištu.

Za to vrijeme u Parkovima je pomalo napeta situacija. Tvrtka koja je od davne 1952. godine, kada je osnovana proračunska ustanova za upravljanje grobljem i javnim parkovima, izrasla u jednu od vodećih tvrtki u ovom dijelu Hrvatske i primjer je tvrtkama iz branše na nacionalnoj razini, suočila se s neočekivanim problemom, nedostatkom grobara.
Iako je potražnja stalna, zadnji grobar je u Parkovima zaposlen 2016. godine. U toj je godini 10 grobara na varaždinskom i biškupečkom groblju ukopalo 540 pokojnika, dok je lani bilo čak 640 ukopa, što je najviše u zadnjem desetljeću.

Broj grobara se u samo godinu dana smanjio za 30-ak posto. Njih sedam, koliko ih je danas, minimum je minimuma

Direktor Parkova Alen Runac je svjestan da biti grobar nije najprivlačnije zanimanje, ali u trenutku kad njegova tvrtka odrađuje sve više poslova na tržištu, među kojima je i uređivanje zelenih površina budućega najluksuznijeg hotela u Hrvatskoj, rovinjskog Parka, očekivao je svakakve moguće probleme, ali ne i da će mu najveća preokupacija biti traženje grobara.

– Bilo bi bedasto ljude uvjeravati da je riječ o atraktivnom radnom mjestu. Činjenica je da se radi vani i po svakojakim vremenskim uvjetima uz stres kontakata s ožalošćenima. Ali uvjeti u Parkovima su za tu branšu dobri. Stabilno poslujemo, kontinuirano ulažemo u poslovanje, opremu, sredstva za rad i uvjete rada. Ozbiljno smo poduzeće koje nudi stabilno radno mjesto i uvjete za napredovanje. Plaća je redovna, a uz plaću radnicima su osigurani i drugi dodaci na plaću prema Pravilniku o radu, kao što su božićnica, dar za djecu i slično. Plaća je nedavno i povećana, a do proljeća se očekuje još jedna korekcija – govori Mladen Runac.

Plaće je grobarima povećao temeljem zdrave logike, a ne ekonomske analize.

– Nemam vremena šest mjeseci do godinu dana čekati nekakvu ekonomsku analizu, nego smo ušli u rizik poslovanja i povećali plaće. U sljedećoj korekciji povećavat će se i plaće ostalih zaposlenika u zanimanjima s tradicionalno niskim primanjima – kaže.

On je, veli, situaciju niskih plaća za manualna zanimanja naslijedio. U Parkovima, ali i svim firmama u branši, plaće su oduvijek bile male, ali s kroničnim manjkom fizičke radne snage na tržištu takva će financijska politika poduzeća ubuduće biti neodrživa. Za poslove gdje stroj ne može zamijeniti čovjeka broj završenih školskih godina neće igrati ulogu u visini plaće.

U trenutku demografskog problema, kad je stanovništvo sve starije i nema naznaka da će se trend promijeniti, manjak grobara postaje velik problem. Sa sedam zaposlenih, nijedan ne može izostati. Ispraćaj pokojnika obavlja šest grobara te poslovođa i radnik koji nosi razglas.

Grobara ne nedostaje samo Parkovima. S istim su problemom suočene i sve općine u Varaždinskoj županiji, ali i cijela Hrvatska.
Alen Runac ne uljepšava stvari: – Trenutno nije kritično, ali nastavi li se ovako, bit će. To je neminovno.

U fokusu

Visoki kazneni sud srušio odluku optužnog vijeća u slučaju Agrokor

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U predmetu Agrokor protiv bivšeg vlasnika Ivice Todorića i još 14 okrivljenih osoba koje se tereti za zloporabe teške stotine milijuna kuna došlo je do velikog obrata – ne samo da optužnica državnog odvjetništva nije potvrđena, nego je postalo upitno je li ključni dokaz uopće zakonit.

Naime, vijeće Visokog kaznenog suda pod predsjedanjem suca Ivana Turudića djelomično je uvažio žalbe obrane na odluku Optužnog vijeća i to u pogledu ključnog dokaza u ovom predmetu – knjigovodstveno financijskog nalaza koji je izradila poljska podružnica KPMG-a, piše jutarnji.hr.

Sve ostale prigovore obrane VKS je odbio kao neosnovane, pri čemu se nije ulazilo ni u ocjenu sadržaja vještačenja, odnosno njegove vjerodostojnosti i prihvatljivosti, uz napomenu da je to zadaća raspravnog vijeća, ako dođe do suđenja. Međutim, što se tiče zakonitosti vještačenja, VKS je smatrao kako uopće ne može ispitati odlučne činjenice ni utvrditi postoje li razlozi da se ovaj dokaz izdvoji kao nezakonit.

Sporno je to, smatra VKS, da nije jasno tko je i u kojoj mjeri sudjelovao u izradi predmetnog vještačenja, pa stoga nije bilo moguće ni provjeriti jesu li osobe koje su sudjelovale u izradi nalaza i mišljenja bile u sukobu interesa, kako to prigovara obrana, što bi mogao biti zakonski razlog za njihovim izuzećem.

VKS je u ukidnoj odluci dao Optužnom vijeću Županijskog suda jasnu uputu da prilikom ponovnog odlučivanja provede tzv. suđenje o zakonitosti dokaza te pozove Ismeta Kamala kao svjedoka.

Tek nakon što se utvrdi tko je sve sudjelovao u izradi vještačenja, razmatrat će se jesu li te osobe obavljale neke druge poslove, primjerice za izvanrednu upravu, te jesu li ti poslovi mogli utjecati na njihovu pristranost. Ukratko, postoji li sukob interesa zbog kojeg bi se dovela u pitanje zakonitost izrađenog vještačenja.

Nastavite čitati

U fokusu

Ministar Božinović bacao drogu na spaljivanje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u ponedjeljak je u Našicama sudjelovao na drugom po redu spaljivanju droge u ovoj godini.

U visoku peć tvrtke Nexe bačeno je oko 2140 kilograma droge, čija je procijenjena vrijednost 9,5 milijuna eura.

Policija se na nacionalnoj i međunarodnoj razini neumorno posvećuje suzbijanju krijumčarenja droga, kaže ministar.

Više od dvije tone uništene droge otpada na marihuanu i hašiš, a uništeno je i 28 kilograma amfetamina, 12,41 kilogram heroina, 15,39 kilograma kokaina, gotovo 20 kilograma MDMA-a i derivata te 6,34 kilograma novih droga.

Među najprofitabilnije kriminalne aktivnosti na globalnoj razini spadaju aktivnosti vezane za kokain. U Hrvatskoj je u 2020. bilo zaplijenjeno 60 kilograma kokaina, a u prvih osam mjeseci ove godine više od 667 kilograma kokaina u 289 pojedinačnih zapljena, piše Božinović

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje