Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je tijekom 2022. godine registrirano 6078 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama, od kojih je 641 osoba po prvi put bila na liječenju.

Zbog ovisnosti o opijatima (opijum, morfin, heroin, metadon, kodein) tijekom 2022. godine na liječenju je bila 4741 osoba, od kojih je 138 bilo liječeno prvi put. Ukupan broj liječenih osoba, kao i onih koji su se prvi put javili na liječenje, porastao je u odnosu na 2020. i 2021. godinu, no i dalje je manji u odnosu na godine prije pandemije COVID-a-19, objavio je HZJZ.

Podaci HZJZ-a

Od svih liječenih, 78 posto osoba je u tretman došlo zbog opijata kao glavnog sredstva ovisnosti, 11,3 posto zbog kanabinoida, 3,6 posto zbog stimulativnih sredstava, 3,3 posto zbog kokaina, 2,1 posto zbog sedativa te 1,7 posto zbog ostalih sredstava ovisnosti. Na liječenju zbog uporabe psihoaktivnih droga bilo je 82,5 posto muškaraca i 17,5 posto žena (omjer 4,7:1). Prosječna dob osoba liječenih zbog uporabe psihoaktivnih droga je 40,8 godina.

Eksperimentiranje počinje u dobi od 16,8 godina, a prosječna dob osoba koje dolaze prvi put na liječenje zbog uporabe droga je 29,8 godina. U 2022. godini u tretmanu su bila 132 maloljetnika.

Što se tiče stope liječenih osoba prema županiji stanovanja, najvišu stopu imala je Istarska županija (588,3), zatim Zadarska (527,4), Šibensko-kninska (467,9), Primorsko-goranska (434), Splitsko dalmatinska (329,8), Dubrovačko-neretvanska (309,1) te Grad Zagreb (271,7). Međimurska županija nalazi se na osmom mjestu sa stopom od 203,9, a Varaždinska na 11. mjestu sa stopom 166,1.

Kao i prošlih godina, najviše liječenih osoba ima završenu srednju školu, njih 65,9 posto, s roditeljima živi njih 39,1 posto i nezaposleno je njih 35 posto.

Novi trendovi i prijetnje

Ograničenja povezana s pandemijom bolesti COVID-19 usporila su dolazak osoba s problemom uporabe droga u tretman, no omjer liječenih zbog uporabe opijata i neopijata nije se znatno promijenio u odnosu na pretpandemijske godine.

– Europsko izvješće o drogama 2022. i Svjetsko izvješće o drogama 2022., objavljeni u lipnju 2023. godine, upozoravaju nas na dugoročne trendove i nove prijetnje u području problematike droga: dostupnost i uporaba droga na visokim su razinama, povećana digitalna povezanost donijela je inovacije u načinima kupnje i prodaje droga, povećani porast ponude i potražnje za kokainom, proizvodi od kanabisa postaju sve raznovrsniji, a ilegalna proizvodnja sintetičkih droga širi se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom diljem Europe i svijeta. Veća raznolikost u ponudi i uporabi droga stvara nove izazove za politike o drogama i zdravstvenu skrb. Promjene u konzumaciji psihoaktivnih tvari i načinu uzimanja te moguće posljedice i potrebne društvene i medicinske intervencije promatrat će se i analizirati u narednim godinama – navodi HZJZ.

Najviše je zapljena marihuane, amfetamina i kokaina

Prema podacima iz Svjetskog izvješća o drogama 2023., kanabis je i dalje najčešće konzumirana droga, s procijenjenih 219 milijuna korisnika u 2021. godini. Procjenjuje se da je 2021. godine 36 milijuna ljudi konzumiralo amfetamine, 22 milijuna kokain i 20 milijuna tvari u tipu ecstasyja te da je 60 milijuna ljudi konzumiralo opioide u nemedicinske svrhe, od kojih je 31,5 milijuna koristilo opijate, uglavnom heroin.

– Većina poremećaja povezanih s uporabom droga povezana je s kanabisom i opiodima, koje su također droge zbog kojih većina ljudi traži liječenje, ali opioidi ostaju najsmrtonosnija droga, kao i glavna droga koja ima najveći utjecaj na globalno opterećenje bolestima – stoji, među ostalim, u Izvješću.

Prema novim podacima, procjenjuje se da je u svijetu u 2021. godini 13,2 milijuna ljudi injektiralo droge, što je 18 posto više nego u 2020. godini.

MUP

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2022. godine u Hrvatskoj su prijavljena ukupno 2402 kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te omogućavanja trošenja droga, što predstavlja porast za 2,9 posto u odnosu na prethodnu godinu te čini udio od 4,36 posto kaznenih djela u ukupnom kriminalitetu. Od kazneno prijavljenih osoba 91,56 posto je osoba muškog, a 8,44 posto ženskog spola, dok su 33 kazneno prijavljene osobe bili maloljetnici.

U 2022. godini evidentirano je i 6780 prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, pri čemu se najveći dio prekršaja odnosio na tzv. neovlašteno posjedovanje droge, što predstavlja porast od 2,77 posto u odnosu na 2021. godinu.

U 2022. godini ostvareno je 9748 zapljena svih vrsta droga, što predstavlja porast od 8,93 posto u odnosu na 2021. godinu. Prema broju pojedinačnih zapljena značajnih vrsta droga (heroin, hašiš, marihuana, kokain, amfetamini, metadon, MDM i derivati, LSD), bilježi se porast zapljena svih navedenih vrsta droga. Po broju zapljena, na prvom je mjestu marihuana, zatim slijede amfetamini, dok je na trećem mjestu kokain.