Povežite se s nama

U fokusu

Podizanje svijesti o neplodnosti: Biološki sat nije mit, plodnost dokazano opada s godinama

Objavljeno:

- dana

Cijeli mjesec lipanj mjesec je podizanja svijesti o neplodnosti te je tim povodom, a kako bi se odbacile uobičajene zablude i pronašla kvalitetna rješenja, važno progovoriti o  ovoj vrlo osjetljivoj temi koja je sve češće svakodnevnica mnogih parova u Republici Hrvatskoj i svijetu.

Naime, procjenjuje se da u svijetu postoji više od 100 milijuna parova koji žele imati djecu, a ne mogu, odnosno da čak jedan od šest parova diljem svijeta pati od neplodnosti.

Prema definiciji Međunarodnog odbora za praćenje potpomognutih reproduktivnih tehnologija (ICMART), neplodnost je “bolest koju karakterizira neuspjeh uspostavljanja kliničke trudnoće nakon 12 mjeseci redovitih, nezaštićenih spolnih odnosa.” No, za one koji prolaze kroz izazove izgradnje obitelji, ova bolest daleko nadilazi samu definiciju jer osjećaji frustracije, tuge i ljutnje su emocije koje mnogi ljudi doživljavaju dok željno iščekuju dolazak djeteta. Slijedom navedenog, borba s neplodnošću može biti zbunjujuća i nevjerojatno izolirana.

Dijagnoza neplodnosti postavlja se na temelju navedene definicije, no treba naglasiti da neka stanja kao što su endometrioza, policistični jajnici i slaba rezerva jajnika mogu nagovijestiti smanjenu plodnost, dok svakom pacijentu/pacijentici uvijek treba pristupati strogo individualno.

Gdje se Hrvatska nalazi na karti neplodnosti?

Nakon više od desetljeća iskustva u kliničkom radu s pacijentima koji se bore s neplodnošću, odgovor na ovo pitanje dao je prim. dr. sc. Miro Šimun Alebić, dr. med., specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz područja humane reprodukcije i ginekološke endokrinologije. Ističe da je Hrvatska “u europskom prosjeku”, no da nažalost još nismo dosegnuli prave razine prepoznavanja problema. Naglašava da kao društvo moramo učiniti više kako bismo problem osvijestili.

– Činjenica je da je odgađanje rađanja glavni čimbenik smanjene plodnosti u razvijenom svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj te se u svakom slučaju radi o globalnom problemu – ističe prim. dr. sc. Miro Šimun Alebić.

Zašto žene rađaju sve kasnije?

Prema riječima prim. dr. sc. Mire Šimuna Alebića, dr. med. socio-ekonomsko, i kulturološko okruženje je takvo. Svima nam je teško prihvatiti biološku činjenicu da su 20-e idealna dob za ostvarenje roditeljstva.

– Nažalost, ovdje moram reći da se to prvenstveno odnosi na žene, i to zbog fascinantno fenomenalne kompliciranosti uloge koju jajna stanica ima u nastavku života. S druge strane okruženje u kojem živimo stavlja mlade žene koje žele, u nekom trenutku života, postati majke u poziciju da biraju između socio-ekonomskih i bioloških zadanosti. U razvijenom svijetu obično odaberu ove prve, a to se „biologiji“ ne sviđa. Ne manje važno, tu je i trend oslanjanja na tehnološke mogućnosti koje, zbog dostupnosti informacija koje su intonirane upravo u tom smjeru, većina pacijentica s kojima sam u kontaktu precjenjuju pa treba jasno reći da medicinska tehnologija nije svemoguća. Biološke zadanosti ne možemo premostiti korištenjem tehnologije – dodaje.

Kada bi i zašto parovi trebali posjetiti liječnika?

 – Razgovori o reproduktivnim planovima, željama i aktualan status svakog para iz zone ekskluzive trebali bi prijeći u svakodnevicu. Ukratko, trebali bi biti tema razgovora u ordinacijama liječnika obiteljske medicine i ginekološkim ordinacijama, iz čega bi mogle logično proizaći i individualne preporuke liječnika koji su u prvom kontaktu prema subspecijalistima. Svakako, subspecijalističku pomoć treba potražiti već nakon 6 do 12 mjeseci nezaštićenih odnosa jer se tako može brzo krenuti dalje u obradu, ako je i kada je to potrebno, ali i pomoći savjetom ili dati prave informacije prije nego što se frustracije nagomilaju – ističe prim. dr. sc. Miro Šimun Alebić, dr. med te preporučuje parovima da se u situacijama otežane plodnosti ili neplodnosti jave najbližem liječniku, a ako je to subspecijalist reproduktivne medicine, tim bolje. Što se tiče ograničenja u plodnosti koja je učestalija u starijim godinama, naglašava kako je “poznata činjenica da su rezultati postupaka medicinski pomognute oplodnje iza 40-e godine života općenito skromni. No, u svakom pravilu postoje iznimke pa je dobro da postoji diskrecijsko pravo liječnika kojim se jamči individualni pristup.”

Koja rješenja stoje na raspolaganju parovima i postoje li razlike s obzirom na godine?

– Terapijski pristupi su zaista vrlo različiti od “wait and see” pristupa do metoda pomognute oplodnje, inseminacije i izvantjelesne oplodnje. Ono što je najvažnije jest da se terapijski plan donese u suradnji liječnika i para na partnerskoj razini jer on ne uključuje samo medicinske, nego i svjetonazorske i druge aspekte. Što se godina tiče, one su najvažniji kriterij u odabiru ritma terapijskog plana. Kako dob raste, vremenski je okvir uži pa se stvari trebaju brže odvijati – ističe.

Ukratko, misleći na kulturološke zadanosti, prim. dr. sc. Miro Šimun Alebić, dr. med.,  zaključuje kako je “najbolje rješenje ono koje je u suglasju i s uvjerenjima, željama, nadama te strahovima. Medicinski tim je tu da pomogne djetetu da nađe svoj put do života u slučajevima kada roditeljima samima to ne uspijeva.”

U fokusu

Podravka u Tvornici voća i povrća u Varaždinu ugostila stotinjak svojih kooperanata

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Podravka je i ove godine organizirala susret sa svojim poljoprivrednim kooperantima, točnije, proizvođačima voća i povrća. Događaj koji je inicijalno predstavljen prošle godine, ovog je puta održan u Tvornici voća i povrća u Varaždinu, gdje i odlaze sve proizvedene voćne i povrtne kulture te postaju prepoznatljivi Podravkini proizvodi.

Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, u pozdravnom je govoru istaknula stratešku važnost poljoprivrede, kako za Podravku, tako i za širu zajednicu. Najavila je i dodatno unapređenje suradnje s poljoprivrednim proizvođačima i rekla kako će Podravka i u sljedećim godinama svima njima uvijek biti snažan oslonac.

– Ove se godine za Podravkine potrebe, samo što se povrća tiče, diljem Hrvatske obrađivalo više od sedamsto hektara poljoprivredne površine. Pritom je bilo angažirano oko 250 proizvođača i udruga i željela bih izraziti zadovoljstvo jer mislim da smo ove godine napravili značajan iskorak, posebice u podizanju kvalitete suradnje s kooperantima. Prošle smo godine još stjecali iskustvo koje smo sada pretočili u odlične rezultate. U godinama koje dolaze najveći će izazov biti vremenske prilike, no odlučni smo da u svladavanju tih izazova radimo zajedno i nastavimo, kao i do sada, dijeliti stručno znanje i svo stečeno iskustvo – rekla je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke.

Ivan Ostojić, član Uprave zadužen za poljoprivredu, osvrnuo se na ovogodišnju sezonu. Govorio je o Podravkinim planovima i ostvarenjima, koja uključuju i novi pogon za preradu rajčice, otvoren prije nešto više od dva mjeseca upravo u sklopu Tvornice voća i povrća u Varaždinu. U svom izlaganju prikazao je ostvarene rezultate u ovogodišnjoj proizvodnji rajčice i svim kooperantima zahvalio na sjajnoj suradnji.

– Ključni cilj zbog kojeg smo se odlučili na gradnju novog pogona u Varaždinu bio je imati sve ključne Podravkine proizvode na bazi rajčice isključivo iz domaće proizvodnje. Sva rajčica koja dolazi u naš novi pogon proizvedena je u Hrvatskoj. Proizvodnju smo organizirali na području cijele Hrvatske i tako napravili diverzifikaciju koja će nam u budućnosti proizvodnju još i dodatno stabilizirati. U tom procesu bili smo fokusirani na snažnu podršku našim kooperantima jer mnogima je ovo bila prva sezona proizvodnje rajčice. Sljedeće sezone planiramo biti još bolji i potpuno popuniti kapacitete našeg novog pogona – rekao je Ostojić.

Naglasak je tijekom cijelog susreta bio na proizvodnji rajčice. Podravka je izgradnjom novog pogona kapacitet proizvodnje podigla na ukupno četrdeset tisuća tona u sezoni. Znatno je povećan i broj kooperanata, a mnogi od njih rajčicu su krenuli proizvoditi ove godine. Podravka je tako postala samodostatna u proizvodnji ove povrtne kulture, što znači da sva rajčica koja se koristi u proizvodnji Podravkinih proizvoda poput pasate dolazi isključivo iz hrvatskih polja. Također, Podravkini kooperanti od ove se godine nalaze po cijeloj Hrvatskoj. Nastavljena je dobro uhodana suradnja s istarskim poljoprivrednicima, pokrenuta je suradnja s proizvođačima u Slavoniji, a dodatno je osnažena i s onima u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

U sklopu programa, prisutni su mogli čuti i prigodnu panel raspravu četvero poljoprivrednih proizvođača – Doroteje Santo iz Đurđevca, Perice Oroza iz Požege, Pere Pusića iz Preloga i Mirka Boškovića iz Cerne kod Vinkovaca. Pričali su o vlastitim ovosezonskim iskustvima u proizvodnji rajčice, suradnji s Podravkom, ali i izazovima s kojima se suočavaju.

Podravka je na kraju i nagradila svoje najuspješnije proizvođače rajčice. Za ostvarene najviše prinose nagrade su primili proizvođači Dragan Zvonar iz Sopja, Doroteja Santo iz Đurđevca i udruga Ambasador iz Đelekovca. Također, prigodnu nagradu primio je i Podravkin najdugovječniji kooperant, Stjepan Majkovica iz Umaga.

Nastavite čitati

U fokusu

Palijativna skrb u Međimurskoj županiji? Posavec: Situacija je žalosna i pokazuje svu nebrigu države

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na 19. sjednici Skupštine Međimurske županije vijećnicama i vijećnicima predstavljen je izvještaj o izvršenju proračuna u prvoj polovici godine, kao i o korištenju sredstava proračunske zalihe, te iscrpno izvješće o radu i aktivnostima župana do 30. lipnja.

Župan Matija Posavec, u kratkom komentaru svoga izvješća, brojkama je ilustrirao efikasnost županijskih stručnih službi, te je primjerice napomenuo da je Međimurska županija u poslovima vezanima uz upravljanje državnim nekretninama najefikasnija u državi. Riješeno je 50 posto predmeta, dok neke županije imaju riješeno tek pet posto predmeta.

Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Darko Radanović iznio podatke o gospodarskim kretanjima u  2023. godini.

– U Međimurju su lani poslovala 3792 poduzetnika te 1674 obrtnika, s daljnjom tendencijom rasta broja obrta. Broj zaposlenih kretao se oko 43.480 osoba, a nezaposlenost je bila na 4,7 posto. Čak 78 poduzetnika ostvarilo je dobit te je izvoz daleko veći od uvoza. Ovi podaci dokaz su prilagodljivosti i stabilnosti gospodarstva Međimurske županije – istaknuo je pročelnik Radanović.

Redovnim studentima je pak s ove sjednice stigla dobra vijest jer se nastavlja program isplata jednokratnih pomoći i u aktualnoj akademskoj godini.

Na aktualnom je satu bilo dinamično. Tako je vijećnik Igor Ivković zatražio pisane odgovore o nepravilnostima u javnoj nabavi te podatke o ponuditeljima i poslovima. Župan je apelirao da se na nalazu državne revizije ne gradi fama o lošem i nezakonitom poslovanju, jer to, kako je ustvrdio, naprosto nije istina.

– Revizija je našla mnogo nepravilnosti te dala više preporuka državi na njezino poslovanje, nego Međimurskoj županiji. U javnoj nabavi moramo se prilagođavati otežanim uvjetima tržišta ili odustati od projekta – rekao je župan. Pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i proračun Anita Strniščak je naglasila da niti u jednom postupku javne nabave Međimurske županije državna revizija nije našla nepravilnosti, već je izrekla preporuke, koje su se najvećim dijelom odnosile na sporadično prihvaćanje viših ponuda od procijenjenih.

– To nije protuzakonito, i na to su prisiljeni svi u Hrvatskoj, zbog situacije na tržištu rada i usluga, te realnih cijena. Primjer je i izbor prijevoznika za učenike osnovnih škola: javio nam se samo jedan ponuditelj, a nas zakon obvezuje da moramo organizirati tu vrstu prijevoza – pojasnila je pročelnica.

Vijećnica Andreja Marić pitala je kada će se u osnovne škole Međimurja uvesti zdravstveni odgoj? Pročelnica Nives Kolarić Strah odgovorila je da se će model realizirati u suradnji s Gradom Rijekom i uvesti od iduće školske godine. Vijećnicu Marić potom je zanimala strategija Međimurske županije vezana uz organizaciju palijativne skrbi.

Župan Posavec u svom je odgovoru istaknuo nebrigu države.

-Situacija je žalosna. Nakon što je Međimurska županija sa Županijskom bolnicom Čakovec osigurala prostor u kojem će djelovati palijativni centar, obavila radove u tom prostoru, izradila projektnu dokumentaciju te ishodila građevinsku dozvolu – država je preuzela Bolnicu i poručila Međimurcima – ˝ništa od vašega projekta“. Dosad su bili uzaludni svi naši apeli da nam se omogući formiranje palijativnog centra, pa makar ga – nepravednim modelom – uređivali vlastitim sredstvima – rekao je župan Posavec.

-Kvalitetu tog našeg projekta, prepoznao je i Pravobranitelj za osobe s invaliditetom koji nam se obratio, upitavši dokle smo stigli s realizacijom. Objasnili smo situaciju, a on nam je proslijedio pismo koje je poslao ministru zdravstva, zauzevši se za nas, te upozorivši ministra da mu je to zakonska obveza – iznio je župan Posavec vijećnicama i vijećnicima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje