Povežite se s nama

U fokusu

Porazni podaci: srednjoškolci iz Varaždinske županije depresivni i anksiozni, a neki se čak i samoranjavaju

Objavljeno:

- dana

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nositelj je petogodišnjeg projekta „Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje (P.R.O.T.E.C.T.)“ s ciljem istraživanja pozitivnog razvoja mladih u Hrvatskoj. 

Istraživanje se provodi u pet hrvatskih gradova, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zagrebu i Varaždinu. Od školske godine 2021./2022. u istraživanje je uključeno ukupno 3464 učenika prvih razreda, kao i 1710 roditelja te 1012 nastavnika tih učenika. Istraživanje je longitudinalno, odnosno učenici će biti ispitivani svake godine do kraja njihovog srednjoškolskog obrazovanja. S područja Varaždinske županije, u prvoj točci mjerenja sudjelovalo je 645 učenika prvih razreda iz svih škola s područja Varaždinske županije, od čega gotovo podjednak broj djevojaka i mladića. 30% učenika pohađalo je gimnazijski program, 43% njih četverogodišnje/petogodišnje srednje škole dok je 27% učenika iz trogodišnjih strukovnih škola. Prilikom predstavljanja rezultata prvog vala istraživanja u Županijskoj palači voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Miranda Novak istaknula je kako su rezultati istraživanja dobiveni na području Varaždinske županije pokazali slične trendove u odnosu na ostale gradove.

– Zabrinjavajući su rezultati istraživanja jer vidimo visoko prisutne simptome problema mentalnog zdravlja – ozbiljne simptome depresivnosti, anksioznosti i stresa navelo je 20 do 30 posto učenika kojima bi se svakako trebala posvetiti značajnija pažnja. Očito je da imamo poteškoća i sa suicidalnim tendencijama, odnosno sa suicidalnim namjerama i planovima, a čak 4 posto adolescenata pokušalo je počiniti samoubojstvo. Više od 20 posto učenika izjasnilo se da su se namjerno samoranjavali i nanosili bol, a tek su učenici prvog razreda srednjih škola. Uočeno je da su dosta prisutni i problemi poremećaja prehrane. Između 20 i 30 posto adolescenata opterećuje se promišljanjem o hrani, 34 posto smatra da su debeli, iako to ne smatra nitko u njihovoj okolini, a njih 10 posto da je u zadnja tri mjeseca izgubilo čak osam do deset kilograma – navela je voditeljica projekta Novak ističući kako su karakteristike pozitivnog razvoja kod adolescenata veće što je veća podrška roditelja, nastavnika u školi i što je bolja školska klima.

– To  je za preventivne strategije izuzetno važan podatak jer to znači da nismo nemoćni i da ne trebamo samo gledati što se s mladima događa nego da kroz obiteljske intervencije, kroz rad s članovima obitelji, nastavnicima možemo doći do promjena kod mladih danas – navela je Novak.

Jedan od panelista okruglog stola bio je predstojnik podružnice Obiteljskog centra Varaždin Siniša Česi koji je također istaknuo da su rezultati zabrinjavajući.

– Budući da smo dvije godine bili suočeni s pandemijom koronavirusa i da smo svakodnevno okruženi s negativnim vijestima, možemo reći da su ovi rezultati i očekivani. Ono što sve nas treba potaknuti, od stručnjaka do institucija, da pokušamo pružiti više pomoći zaštiti mladih, da se više radi s njima u smislu da im se  pruža adekvatna pomoć i podrška. Što se tiče same konzumacije opojnih sredstava, puno je srednjoškolaca sklono njihovom konzumiranju. U odnosu na prijašnje godine, kada je to bila sklonost konzumiranju alkohola i marihuane,  danas je to sklonost ljepilu. To je također zabrinjavajući podatak jer se sve više ide prema jeftinijim sredstvima koja brzo dovode do ovisnosti – upozorio je Česi.

Zamjenica župana Silvija Zagorec istaknula je kako nedavnim predstavljanjem alarmantnih podataka vezanih uz konzumaciju energetskih pića kod mladih i ovim okruglim stolom, Varaždinska županija zapravo pokazuje kako je otvorena za dijalog i suradnju s roditeljima i stručnjacima.

– Iznimno nam je bitno detektirati probleme i izazove s kojima se susreću naši mladi, a sve to kako bismo zajedničkim snagama stvorili zdrave, kvalitetne, samosvjesne i odgovorne ljude. To nažalost ne možemo sami, ali u suradnji sa stručnjacima, s našim Upravnim odjelom za prosvjetu, te kroz rad Savjeta za mlade i Savjeta za zdravlje mi se maksimalno kako bismo sukladno našim mogućnostima doprli do naših mladih, ukazali na probleme i zajedničkim snagama ih pokušali riješiti – zaključila je zamjenica Zagorec.

Predstavljanju rezultata prisustvovali su zamjenica pročelnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Sanja Herceg, predsjednica Savjeta za zdravlje Varaždinske županije doc. prim. dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač koja je ujedno bila i jedna od panelistica, zajedno s psihologinjom Jelenom Portner, predstavnici osnovnih i srednjih škola Varaždinske županije, zdravstva, policije i socijalne skrbi.

U fokusu

Rastu povlaštene mirovine, najviše saborskim zastupnicima, dužnosnicima, sucima… Povećanje će dobiti i 63.000 branitelja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je odlučila da će ukinuti smanjenje povlaštenih mirovina iz 2010. godine. Ukidanje smanjenja će ići u dva navrata. Tako će mirovine, koje su veće od 464,53 eura, od 1. srpnja narasti pet posto, a od 1. siječnja 2024. godine još pet posto.

Prosječna povlaštena mirovina u prosincu lani za 18 kategorija i 184.775 korisnika iznosila je 636,92 eura i znatno je veća od prosječne “obične” mirovine koja je u prosjeku iznosila 429,47 eura, a ovo povećanje, odnosno ukidanje smanjenja od 10 posto, prema izračunima Sindikata umirovljenika Hrvatske, trebalo bi zahvatiti 96.343 umirovljenika, piše Jutarnji list.

Među njima je najveći broj branitelja, njih 63.000.

Mirovine će najviše porasti saborskim zastupnicima, dužnosnicima Vlade i sucima Ustavnog suda. Najveće prosječne mirovine 684 takva dužnosnika iznose 1495,32 eura. To znači da ih očekuje rast od 149,53 eura. Rast mirovina očekuje i umirovljene članove HAZU-a, i to rast od 132,60 eura. Oko 16.094 djelatni vojnih osoba očekuje rast od 58,82 eura.

Ministarstvo još radi procjene koliko će to koštati.

Nastavite čitati

U fokusu

Demograf Stjepan Šterc: Hrvatska demografskim prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S obzirom na to da Hrvatska još uvijek nema migracijsku politiku, kako bi ona uopće trebala izgledati pitali smo demografa Stjepana Šterca, inače predstojnika Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima.

>> Građani se žalili na pijančevanje i bludničenje stranih radnika, PU varaždinska: Nemamo ništa evidentirano

Među ostalim, demograf kaže da treba uzeti u obzir i velike kontinentalne razlike, ali i depopulaciju.

– Demografska i uža migracijska problematika po svim dosadašnjim trendovima i pokazateljima sasvim će sigurno postati ključna problematika hrvatske, europske pa i svjetske budućnosti. Pogotovo jer će svoje izravne odraze imati na društvenu i prostornu uređenost te gospodarski i ukupni razvoj. Velike kontinentalne razlike u populacijskoj reprodukciji s jedne strane i u depopulaciji s druge strane do kraja će stoljeća uvjetovati migracije i to primarno iz afričkih i azijskih reprodukcijski postojanih zemalja prema Europi, koja će po procjenama stručnjaka UN-a izgubiti i do 90 milijuna stanovnika – smatra Šterc.

Dodaje da bi se migracijska politika trebala temeljiti na znanstvenim zakonitostima, procjenama i rješenjima umjesto političkih.

– Posebno to vrijedi za Hrvatsku koja demografski prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom. Hrvatska još nema migracijsku politiku, a to što ju osmišljavaju gotovo isključivo u Ministarstvu unutrašnjih poslova s poslodavcima (po njihovim potrebama za radnom snagom) i javnosti nepoznatim nazovimo stručnjacima samo pokazuje ozbiljnost pristupa – navodi demograf.

Kaže da je veliki problem što iz Hrvatske odlaze mladi i obrazovani, ali i obitelji s djecom.

– Službena hrvatska statistika potvrđuje kako je u Hrvatskoj prije tri godine počela supstitucija stanovništva s oko 40 000 iseljenih i isto toliko useljenih, uz činjenicu da iz Hrvatske iseljava uglavnom mlado i obrazovano stanovništvo i mlade obitelji s djecom, a useljava hrvatskom gospodarstvu potrebna radna snaga koja uglavnom ne sudjeluje u reprodukciji i obnovi stanovništva pomlađivanjem djecom – kaže Šterc.

Vidljivo je kako imamo sve više radnika iz Nepala, Indije, Filipina…, a posebno je to vidljivo na sjeveru Hrvatske.

– Populacija je to prevladavajuće samačka koja se vrlo teško prilagođava načinu života nove sredine pa je njihova funkcionalna prilagodba otežana, usporena ili se uopće ne dostiže. Pritom se ne uvažava osnovna zakonitost migriranja – funkcionalno prilagođavanje načinu života tijekom radnog dana, dok u ostalom dijelu dana mogu upražnjavati svoje vjerske, kulturne, jezične i slične navike. Politički se na problem prvenstveno gleda jednosmjerno, dok se obaveze dolazeće populacije prema novoj društvenoj i prostornoj sredini praktički u političkom djelovanju niti ne spominju. Zatvorenost imigracijske radne populacije ostaje trajan problem pa nije nikakvo čudo pojava zabrinutosti domicilnog stanovništva – smatra demograf.

Demografska situacija u Hrvatskoj općenito nije dobra, blago rečeno, dodaje Šterc.

– Silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije, silina vanjskih odlazaka, procesi starenja, brojni odlasci učenika osnovnih i srednjih škola i slične demografske negativnosti izravno su počele utjecati na neuređenost hrvatskog društva, prostornu prazninu, osnovne sustave u državi i konačno na ukupni razvoj zemlje. Iako se sa svih političkih govornica uvijek po potrebi naglašava strateška važnost demografske problematike, Hrvatska još uvijek nema smislene, funkcionalne i razvojne demografske i migracijske politike, a vidimo kako ju već poduže osmišljavaju primarno s političkog, a ne znanstvenog diskursa. Točno je potvrditi, da Hrvatska još uvijek nije spremna za demografske i migracijske izazove – ističe Šterc.

Kako sačuvati gospodarstvo i zadržati mlade u ovakvim demografskim i političkim negativnostima postaje ključno pitanje.

– Rješavanje tog problema mora se voditi znanstvenom logikom te granskim i regionalnim poticajnim modelima, posebno poreznim. Hrvatska bi odmah trebala početi osmišljavati i provoditi oba revitalizacijska modela: klasični poticajni populacijski (uz standardne demografske poticaje dječjim doplatcima, porodiljskim naknadama, izravnim financijskim davanjima, zaštitom majki i rodilja, a nužno je mlade poticati stupanjem u brak, jer se unatoč modernizmu još uvijek više od 80 % djece rađa iz brakova) i selektivni imigracijski, primarno s identitetskom, uglavnom iseljeničkom populacijom. Prvi je model dugotrajniji, a s drugim selektivnim, planskim i racionalnim, demografska revitalizacija počinje odmah, jer u migracijama uglavnom sudjeluju i mlade obitelji s djecom – kaže Šterc.

Navodi i činjenicu da investicije hrvatskog iseljeništva i dalje premašuju strana ulaganja u Hrvatskoj.

– Posebno treba naglasiti kako selektivna imigracija ne počinje s političkim pozivima na povratak, već s investicijama hrvatskog iseljeništva čiji se investicijski godišnji potencijal procjenjuje prema njihovim godišnjim doznakama svojima u Hrvatskoj čak na preko 50 milijardi kuna. Visina je, naime, doznaka hrvatskog iseljeništva na godišnjoj razini gotovo 20 milijardi kuna prema podacima Svjetske banke i Narodne banke Hrvatske, a to je više od svih stranih ulaganja u Hrvatsku također na godišnjoj razini. Selektivna imigracija ne isključuje identitetsku migraciju, samo što bi ona trebala biti planska i racionalna. Problem nije razine složenosti puta u nepoznatu galaksiju, već je za njegovo provođenje potrebna politička volja – zaključuje Šterc.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje