Povežite se s nama

U fokusu

Istražili smo što za studente u Varaždinu donosi novi Zakon o obavljanju studenskih poslova

Objavljeno:

- dana

S prvim danom nove godine povećala se minimalna satnica za obavljanje studentskih poslova, koja sada iznosi 23,44 kune, što je posljedica donošenja dugo očekivanog Zakona o obavljanju studentskih poslova, koji je stupio na snagu 8. studenoga prošle godine, nakon što je objavljen u „Narodnim novinama“ 31. listopada.

Velika promjena

Novi je Zakon zamijenio Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata, star 22 godine, te se njime uređuju prava i obveze izvođača, posrednika i naručitelja posla tijekom obavljanja studentskog posla i ostala pitanja povezana s obavljanjem studentskih poslova.

Osim što je minimalna studentska satnica unificirana na državnoj razini, određena je kao iznos minimalne plaće u Hrvatskoj podijeljen sa 160, a jedna od najvećih promjena u Zakonu je ta što su redovni i izvanredni studenti koji nemaju zasnovan radni odnos ili, primjerice, vlastiti obrt ili OPG, izjednačeni u pravima i obvezama.

Studentici Mateji je nakon godinu i pol isplaćena plaća, što se novim Zakonom više neće smjeti dogoditi. Naime, poslodavac je dužan u roku od 15 dana nakon obavljenog posla isplatiti novac studentu.

Osim toga, studentu bi rad trebao biti plaćen najkasnije 15 dana nakon obavljenog posla, a ako radi noću, nedjeljom, praznikom ili prekovremeno, tada se njegova satnica povisuje za 50 posto. Student ima pravo i na naknadu putnih troškova i za topli obrok, kao i plaćenu pauzu od najmanje pola sata ako radi šest ili više sati dnevno.

Studentica Sveučilišta Sjever Matea Lukić pozdravlja novi Zakon jer je tijekom studija često obavljala različite studentske poslove, od skladištarke i radnice u proizvodnji do prodavačice. Satnica joj se uglavnom kretala od 16 do 22 kune, ovisno o poslu, te vjeruje da će se novim Zakonom konačno stati na kraj „muljanju s ugovorima“, što je iskusila na vlastitoj koži.

– U većini slučajeva radilo se o pozitivnim iskustvima, međutim, „naletjela“ sam na jednoga neodgovornog poslodavca, a posao je bio povezan s večernjim promocijama. Prilikom hostesiranja nikad nisam doživjela neku neugodnost, međutim, problem se javio kada je stiglo dogovoreno vrijeme za isplatu plaće. Naime, poslodavac je prestao komunicirati sa mnom i ostalim kolegicama, nije odgovarao na naše pozive i poruke. Na kraju se u sve morao umiješati i Student servis, koji je tužio poslodavca, a nama je plaća isplaćena gotovo godinu i pol nakon obavljenog posla – objašnjava studentica Matea, dodajući da je, bez obzira na to iskustvo, rad preko Student servisa odličan način zarade za lakše preživljavanje studentskih dana.

Radi li student noću, nedjeljom, praznikom ili prekovremeno, tada se njegova satnica povisuje za 50 posto

Drago joj je što minimalna satnica ne može biti manja od 23,44 kune jer neki poslovi od studenata uistinu zahtijevaju maksimalnu posvećenost, objašnjava, pa ih se samim tim treba platiti koliko i zaslužuju.

Zadovoljni što je novi Zakon stupio na snagu (i što su njime regulirani uvjeti posredovanja) su i u Student servisu Studentskog centra Varaždin, koji kao posrednik od studenoga prošle godine posluje u skladu s novim Zakonom, koji je službeno u primjeni od 8. studenoga prošle godine. No, otpori prema novom Zakonu su neizbježni, a najviše ih ima, iznenađujuće, od samih izvođača posla, odnosno studenata.

– Sve što je novo, u pravilu u početku nailazi na određen otpor, pa je i u ovom slučaju bilo manjih negodovanja i od strane naručitelja posla, odnosno poslodavaca i izvođača posla, tj. studenata. Poslodavci uglavnom postavljaju pitanja vezana uz, po njima, propisanu previsoku minimalnu satnicu i prekratke rokove plaćanja.

Prednost Zakona je i regulirani inspekcijski nadzor nad njegovom provedbom, ističe Sonja Nidogon Višnjić

Studenti se, nažalost, u svakodnevnom radu više žale na odredbe novog Zakona nego poslodavci. Oni nerijetko ne znaju ni očekivano trajanje posla niti satnicu po kojoj će raditi, a to su podaci koji se po novom Zakonu moraju znati prilikom sklapanja ugovora, odnosno prije početka obavljanja posla. Novi Zakon obvezuje sve sudionike da se ugovor o obavljanju studentskog posla sklapa prije početka obavljanja posla, da se zaključuje za svaki kalendarski mjesec i da je uvjet za početak obavljanja posla. Zakonom je definirana i minimalna neto cijena sata za studentski posao, koja je direktno vezana za minimalnu bruto plaću u Republici Hrvatskoj, te ona za 2019. godinu iznosi 23,44 kune. Studenti su se slijedom dugogodišnje prakse (i zato što je stari Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata to omogućavao) naviknuli na to da ugovor mogu podići i prije, za vrijeme i nakon obavljanja posla, pa im je to trenutačno problem, kao i činjenica da ponekad sami dogovaraju naknadu, odnosno satnicu direktno s poslodavcem – objašnjava Sonja Nidogon Višnjić, voditeljica Student servisa Varaždin.

Većina poslodavaca i studenata je bez prigovora prihvatila novi Zakon i svoje poslovanje odmah uskladila s novim odredbama, kaže Nidogon Višnjić te dodaje da je prednost Zakona i regulirani inspekcijski nadzor nad njegovom provedbom. Student servis Varaždin redovito upozorava naručitelje i izvođače posla na nove odredbe Zakona, sve u cilju brže prilagodbe i kako bi postupak prilagodbe na nove odredbe bio čim jednostavniji za sve sudionike.

– Kao i dosad, ne toleriraju se nikakve nepravilnosti i neregularnosti na ugovorima. Prati se svaka neisplata ugovora, kao i dosad, i postoji propisana procedura postupanja. U slučaju neisplaćenih ugovora prvo se telefonskim putem kontaktiraju i poslodavac i izvođač. Kod daljnjeg neplaćanja slijedi opomena, a krajnji korak za naplatu je ovršni postupak. Sukladno odredbama novog Zakona, kad se uoči nezakonito postupanje, obavijestit će se nadležna inspekcijska služba – navodi Nidogon Višnjić, ističući da Student servis Varaždin već dvije godine svojim članovima omogućuva ispis ugovora o obavljanju studentskog posla putem mrežnih stranica. Na ovaj način studentima je omogućeno da sami isprintaju ugovor i tijekom blagdana ili vikenda, kada posrednik ne radi ili kada zbog prirode posla ili prometne udaljenosti nisu u mogućnosti osobno doći u jednu od poslovnica Student servisa Varaždin.

Iako još prikupljaju prve informacije od samih studenata, i studentski zborovi Fakulteta organizacije i informatike te Učiteljskog fakulteta s velikim su odobravanjem dočekali novi Zakon.

– Bio je to proces dug gotovo dvije godine, tijekom kojeg smo sudjelovali na velikom broju sastanaka, radili unatoč promjenama u Ministarstvu i stalnim odgodama. Bili smo strpljivi i sada konačno možemo reći da se isplatilo – rekao je Borna Nemet, predsjednik Studentskog zbora Učiteljskog fakulteta i zamjenik predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

Da je novi Zakon iskorak u pravom smjeru smatra predsjednik Studentskog zbora FOI-ja Karlo Budanec, ističući da će se njime eliminirati nejednakost na temelju geografskog položaja studenata, odnosno razlika između satnica u manje i više razvijenim krajevima Hrvatske.

– Svaki je zakon dobar koliko i njegova primjena, odnosno regulacija, a to ćemo vidjeti kada prođe određeno vrijeme primjene – zaključio je Budanec.

U prošloj godini na studentskim poslovima radilo je 6419 studenata

Tijekom prošle godine posredstvom Studentskog centra Varaždin, koji uz Student servis u Varaždinu ima otvorene podružnice Student servisa u Čakovcu, Koprivnici, Bjelovaru i Križevcima, radilo je 6419 studenata. Studenti su tijekom 2018. godine posredstvom Studentskog centra Varaždin radili kod 3298 različitih poslodavaca.

Tijekom cijele kalendarske godine Studentski centar Varaždin bilježio je veću ponudu poslova od potražnje, a velika ponuda poslova vladala je u ljetnim mjesecima, kada se stalno tražio veći broj studenata za rad na sezonskim poslovima na Jadranu.

– Najveća ponuda poslova, a samim tim i potražnja, bila je u sektoru ugostiteljstva, odnosno u sezonskom zapošljavanju u turizmu. Uz to, povećana je ponuda, odnosno potražnja za studentima u IT industriji, a uvijek su tu prehrambene i metalne industrije te rad u trgovačkim centrima – naglašava voditeljica Student servisa Varaždin Sonja Nidogon Višnjić.

Dodaje da je 255 izvanrednih studenata podiglo studentski ugovor i započelo s radom nakon stupanja na snagu novog Zakona o obavljanju studentskih poslova pa do kraja 2018. godine. Novi Zakon je izjednačio redovne i izvanredne studente kada je riječ o obavljanju studentskih poslova, tako da svi studenti imaju mogućnost rada posredstvom studentskih servisa, ali u skladu sa zakonskim odredbama (nemaju zasnovan radni odnos, ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva). Zakon je ograničio i rad studenata koji studiraju duže od dvostrukog vremena trajanja studija, ali je u svakom slučaju sada većini studenata omogućio rad posredstvom studentskih servisa.

– Nadamo se da će se pozitivni trendovi nastaviti i da će novim Zakonom o obavljanju studentskih poslova ponuda poslova biti još bogatija – zaključuje voditeljica Student servisa Varaždin.

U fokusu

Demograf Stjepan Šterc: Hrvatska demografskim prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S obzirom na to da Hrvatska još uvijek nema migracijsku politiku, kako bi ona uopće trebala izgledati pitali smo demografa Stjepana Šterca, inače predstojnika Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima.

>> Građani se žalili na pijančevanje i bludničenje stranih radnika, PU varaždinska: Nemamo ništa evidentirano

Među ostalim, demograf kaže da treba uzeti u obzir i velike kontinentalne razlike, ali i depopulaciju.

– Demografska i uža migracijska problematika po svim dosadašnjim trendovima i pokazateljima sasvim će sigurno postati ključna problematika hrvatske, europske pa i svjetske budućnosti. Pogotovo jer će svoje izravne odraze imati na društvenu i prostornu uređenost te gospodarski i ukupni razvoj. Velike kontinentalne razlike u populacijskoj reprodukciji s jedne strane i u depopulaciji s druge strane do kraja će stoljeća uvjetovati migracije i to primarno iz afričkih i azijskih reprodukcijski postojanih zemalja prema Europi, koja će po procjenama stručnjaka UN-a izgubiti i do 90 milijuna stanovnika – smatra Šterc.

Dodaje da bi se migracijska politika trebala temeljiti na znanstvenim zakonitostima, procjenama i rješenjima umjesto političkih.

– Posebno to vrijedi za Hrvatsku koja demografski prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom. Hrvatska još nema migracijsku politiku, a to što ju osmišljavaju gotovo isključivo u Ministarstvu unutrašnjih poslova s poslodavcima (po njihovim potrebama za radnom snagom) i javnosti nepoznatim nazovimo stručnjacima samo pokazuje ozbiljnost pristupa – navodi demograf.

Kaže da je veliki problem što iz Hrvatske odlaze mladi i obrazovani, ali i obitelji s djecom.

– Službena hrvatska statistika potvrđuje kako je u Hrvatskoj prije tri godine počela supstitucija stanovništva s oko 40 000 iseljenih i isto toliko useljenih, uz činjenicu da iz Hrvatske iseljava uglavnom mlado i obrazovano stanovništvo i mlade obitelji s djecom, a useljava hrvatskom gospodarstvu potrebna radna snaga koja uglavnom ne sudjeluje u reprodukciji i obnovi stanovništva pomlađivanjem djecom – kaže Šterc.

Vidljivo je kako imamo sve više radnika iz Nepala, Indije, Filipina…, a posebno je to vidljivo na sjeveru Hrvatske.

– Populacija je to prevladavajuće samačka koja se vrlo teško prilagođava načinu života nove sredine pa je njihova funkcionalna prilagodba otežana, usporena ili se uopće ne dostiže. Pritom se ne uvažava osnovna zakonitost migriranja – funkcionalno prilagođavanje načinu života tijekom radnog dana, dok u ostalom dijelu dana mogu upražnjavati svoje vjerske, kulturne, jezične i slične navike. Politički se na problem prvenstveno gleda jednosmjerno, dok se obaveze dolazeće populacije prema novoj društvenoj i prostornoj sredini praktički u političkom djelovanju niti ne spominju. Zatvorenost imigracijske radne populacije ostaje trajan problem pa nije nikakvo čudo pojava zabrinutosti domicilnog stanovništva – smatra demograf.

Demografska situacija u Hrvatskoj općenito nije dobra, blago rečeno, dodaje Šterc.

– Silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije, silina vanjskih odlazaka, procesi starenja, brojni odlasci učenika osnovnih i srednjih škola i slične demografske negativnosti izravno su počele utjecati na neuređenost hrvatskog društva, prostornu prazninu, osnovne sustave u državi i konačno na ukupni razvoj zemlje. Iako se sa svih političkih govornica uvijek po potrebi naglašava strateška važnost demografske problematike, Hrvatska još uvijek nema smislene, funkcionalne i razvojne demografske i migracijske politike, a vidimo kako ju već poduže osmišljavaju primarno s političkog, a ne znanstvenog diskursa. Točno je potvrditi, da Hrvatska još uvijek nije spremna za demografske i migracijske izazove – ističe Šterc.

Kako sačuvati gospodarstvo i zadržati mlade u ovakvim demografskim i političkim negativnostima postaje ključno pitanje.

– Rješavanje tog problema mora se voditi znanstvenom logikom te granskim i regionalnim poticajnim modelima, posebno poreznim. Hrvatska bi odmah trebala početi osmišljavati i provoditi oba revitalizacijska modela: klasični poticajni populacijski (uz standardne demografske poticaje dječjim doplatcima, porodiljskim naknadama, izravnim financijskim davanjima, zaštitom majki i rodilja, a nužno je mlade poticati stupanjem u brak, jer se unatoč modernizmu još uvijek više od 80 % djece rađa iz brakova) i selektivni imigracijski, primarno s identitetskom, uglavnom iseljeničkom populacijom. Prvi je model dugotrajniji, a s drugim selektivnim, planskim i racionalnim, demografska revitalizacija počinje odmah, jer u migracijama uglavnom sudjeluju i mlade obitelji s djecom – kaže Šterc.

Navodi i činjenicu da investicije hrvatskog iseljeništva i dalje premašuju strana ulaganja u Hrvatskoj.

– Posebno treba naglasiti kako selektivna imigracija ne počinje s političkim pozivima na povratak, već s investicijama hrvatskog iseljeništva čiji se investicijski godišnji potencijal procjenjuje prema njihovim godišnjim doznakama svojima u Hrvatskoj čak na preko 50 milijardi kuna. Visina je, naime, doznaka hrvatskog iseljeništva na godišnjoj razini gotovo 20 milijardi kuna prema podacima Svjetske banke i Narodne banke Hrvatske, a to je više od svih stranih ulaganja u Hrvatsku također na godišnjoj razini. Selektivna imigracija ne isključuje identitetsku migraciju, samo što bi ona trebala biti planska i racionalna. Problem nije razine složenosti puta u nepoznatu galaksiju, već je za njegovo provođenje potrebna politička volja – zaključuje Šterc.

Nastavite čitati

U fokusu

Rezultati nadzora u ŽB Čakovec: “Propusta nije bilo, niti je sestra hranila mrtvu pacijenticu. Hoće li se netko sada ispričati Bolnici?”

Objavljeno:

- dana

FOTO: IVAN AGNEZOVIC

U petak, 27. siječnja, u prostorijama ravnateljstva Županijske bolnice Čakovec održana je konferencija za medije na kojoj su izneseni rezultati unutarnjeg nadzora koji je proveden zbog pritužbi Ane Novak, kćeri pacijentice koja je zaprimljena i medicinski obrađivana u čakovečkoj Bolnici.

Naime, Ana Novak podnijela je pritužbu na neprofesionalno ponašanje osoblja Odjela za gastroenterologiju i opću internu medicinu prema njezinoj majci tijekom njezinog boravka na Odjelu. Svoje je nezadovoljstvo iznijela i na društvenim mrežama, a neprovjerene tvrdnje brzo su se proširile medijskim prostorom.

>>Županijska bolnica Čakovec ispričala se Ani Novak zbog neugodnih situacija koje su doživjele ona i njezina majka

Ondje je, osim nezadovoljstva zbog tretmana njezine majke, tvrdila i da je medicinska sestra hranila preminulu pacijenticu koja je boravila u sobi zajedno s njezinom majkom, čemu je navodno Ana Novak „svjedočila“ jer je tom prilikom bila u posjetu svojoj majci, no to u pisanoj pritužbi Bolnici nije navela. To je izazvalo veliko zanimanje javnosti i to je postao glavni „slučaj“, rekao je ravnatelj ŽB Čakovec Igor Šegović.

Rezultati nadzora pokazali su da to nije točno i da je nanesena velika šteta ugledu Bolnice i povjerenju pacijenata u medicinsko osoblje. Pokazalo se također da nije bilo propusta u tretmanu pacijentice, majke Ane Novak, već da je bilo određenih poteškoća u komunikaciji, što je detaljno objašnjeno na konferenciji za medije.

Rezultati nadzora Povjerenstva za izvanredni nadzor, koje je naveo ravnatelj Šegović, su sljedeći:

1. Pacijentica N.D. zaprimljena je na OHBP, gdje je u najkraćem vremenskom periodu pregledana, postavljena je radna dijagnoza s obzirom na njezino zdravstveno stanje, a o čemu su obaviješteni i sama pacijentica i njezina kćer. S obzirom na to da je gđa Novak javno rekla o čemu se radi, možemo i mi ponoviti da je gđa došla na pregled radi kašlja, a otkriven je tumor trbuha. I sigurno tumor nije otkriven slučajno kao što se piše, nego zahvaljujući stručnosti i kvalitetom pregledu u OHBP-u. S obzirom na potrebu provođenja daljnjih postupaka, pacijentica je smještena na Odjel za gastroenterologiju i opću internu medicinu gdje su napravljeni svi dijagnostičko terapijski postupci koji su bili potrebni za daljnje liječenje i zbrinjavanje pacijentice.

2. Po primitku pritužbe gđe Novak vezano za zbrinjavanje njezine majke na Odjelu za gastroenterologiju, Bolnica je vrlo ozbiljno pristupila rješavanju pritužbe. Gđa Novak je o zdravstvenom stanju svoje majke razgovarala s voditeljicom Jedinice za kvalitetu dr. Renatom Pongrac koja ju je osobno odvela do Voditeljice Odjela za gastroenterologiju dr. Maše Bel te je gđa Ana Novak pozvana na sastanak u bolnicu. Također se sastao Stručni kolegij Odjela i pokrenut je unutarnji nadzor nad postupcima zdravstvenih djelatnika prozvanog Odjela vezano uz tijek boravka na Odjelu pacijentice N.D.

3. Povjerenstvo za unutarnji nadzor utvrdilo je da NEMA propusta u dijagnostičko terapijskom zbrinjavanju pacijentice N.D. i da je pacijentica liječena sukladno pravilima dobre medicinske struke. Utvrdilo se da je njezino fizičko stanje prilikom otpusta iz bolnice bilo sukladno i očekivano s obzirom na postavljenu dijagnozu i učinjeno liječenje.

4. Važno je naglasiti da se sama pacijentica nikad nije požalila niti medicinskim sestrama, odnosno tehničarima, niti liječnicima koji su je svakodnevno posjećivali u više navrata.

5. Povjerenstvo se osvrnulo i na tvrdnje gđe Novak koje je iznijela medijima, a to su da je medicinska sestra odjela gastroenterologije hranila „mrtvu pacijenticu“ koja se nalazila u istoj sobi kao i njezina majka, a za koje se utvrdilo da su NETOČNE. Ipak smatramo da školovano medicinsko osoblje zna o tome više od laika.

Ravnatelj Šegović rekao je i da je o svemu obaviješteno Ministarstvo zdravstva te da se nada da će poslati svoju neovisnu inspekciju.

– Ono što želim naglasiti je kako nitko u našoj bolnici ne bježi od preuzimanja odgovornosti vezano za propuste u komunikaciji koji su se desili između zdravstvenih radnika na Odjelu za gastroenterologiju i kćeri pacijentice. Posebno napominjem da su sve pritužbe Ane Novak saslušane, uvažene i provjerene. Na Odjelu za gastroenterologiju i opću internu medicinu poduzeti su koraci u cilju poboljšanja komunikacije s pacijentima kao i u cijeloj bolnici, gdje se kontinuirano radi na edukaciji i unapređenju komunikacijskih vještina u cilju poboljšanja komunikacije između djelatnika, pacijenata i njihovih obitelji – rekao je Šegović i dodao da je pacijent na prvom mjestu te da se Bolnici nije teško ispričati ako je pogriješila, ali da isto očekuje i od drugih kada napadnu osoblje, odjel ili Bolnicu, a napad se pokaže neutemeljenim.

– Mi shvaćamo da su ljudi posebno emotivni kad su njima najmiliji bolesni, pa osoblje Bolnice ponekad i trpi uvrede na svoj račun, što nije lako podnijeti. Medicinske sestre i tehničari su ponekad izloženi napadima jer su stalno uz pacijente. No, i to ima svoje granice, a smatramo da ih je postupanje gđe. Novak daleko prešlo. Ne samo da je dovela u pitanje ugled Bolnice nego i osnovnu stručnost osoblja kad je rekla da je sestra hranila mrtvu ženu. Ne, nije se hranilo mrtvu ženu, ona je preminula kasnije. O tome kako se osjećala medicinska sestra koja je za to optužena ne trebam ni govoriti. Možete zamisliti ili pretpostaviti kako se osjećala kada je u medijima čitala izjavu gđe Novak da je hranila mrtvu pacijenticu, kada su je nazivali kolege i pitali isto pitanje. Svaki profesionalac zna što znači optužiti ga da neodgovorno radi svoj posao – istaknuo je još ravnatelj.

Više informacija o tome rekla je pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Valerija Korent, mag. med. techn.

– Nakon unutarnjeg nadzora utvrđeno je da je medicinska sestra hranila palijativnu pacijenticu koja je bila živa u trenutku hranjenja. Temeljem iskaza djelatnika potkrijepljenih medicinskom dokumentacijom smrt bolesnice je nastupila nakon hranjenja i to za vrijeme prisutnosti medicinske sestre koja je evidentirala postupke u sestrinsku dokumentaciju, a koje je prethodno obavljala kod pacijentice. O smrtnom ishodu obavijestila je kolege i liječnika. Palijativna pacijentica u to vrijeme nije primala infuzijsku terapiju, što je utvrđeno uvidom u medicinsku dokumentaciju, već je pacijentici nakon hranjenja postavljen gravitacijski sistem za kontinuiranu rehidraciju – rekla je Korent.

Žaljenje zbog svega navedenog izrazio je i pomoćnik za kvalitetu ŽB Čakovec Sven Pal, dr. med., spec. dječje kirurgije.

– Svi djelatnici naše ustanove polažu izrazite napore kako bi svakodnevno zbrinulo nekoliko stotina pacijenata. Vezano uz kvalitetu, nakon pritužbe zaprimljene dana 9. siječnja primili smo gospođu Anu Novak osobno u našoj ustanovi te dogovorili razgovor s voditeljicom Odjela dr. Mašom Bel dana 10. siječnja. Također, sukladno internoj proceduri, zatražena su očitovanja od svih dionika unutar sustava te je gospođi Novak odgovoreno u zakonskom roku. Također, s obzirom na napise na društvenim mrežama, gospođu Novak primio je i ravnatelj na sastanku na kojem su prisustvovali glavna sestra Odjela za gastroenterologije i opće interne medicine, voditeljica odjela, glavna sestra službe internističkih djelatnosti, pročelnik službe internističkih djelatnosti, voditeljica jedinice za kvalitetu, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo, pomoćnica ravnatelja za pravne poslove te zamjenik ravnatelja. Gospođu Novak se saslušalo vezano uz njezino nezadovoljstvo te su se ponudila određena rješenja. U 2022. godini primljene su i obrađene 93 pritužbe te 20 pohvala i oko 150 pohvala upisano je u knjigu pohvala. Sve su zaprimljene pritužbe provjerene, obrađene i dogovorene te su u slučaju pronalaska nesukladnosti provedene korektivne mjere – rekao je, među ostalim, dr. Pal i dodao:

– Odstupanja koja postoje najčešće su komunikacijske prirode, ali nikada nisu rezultat zle namjere. Svima nam je u fokusu upravo pacijent i njegovo ozdravljenje, odnosno boljitak.

Na konferenciji za medije navedeno je i da se Bolnica eventualne nesporazume u komunikaciji trudi smanjiti na najmanju moguću razinu, stoga djelatnici polaze tečajeve komunikacijskih vještina i za smanjenje stresa na radnome mjestu.

Ravnatelj se zahvalio medijima koji su se informirali o slučaju i istaknuo da žalosti činjenica da su neki mediji prenijeli osobnu objavu Ane Novak bez prethodnog utvrđivanja svih činjenica.

– Hoće li se neki sada ispričati Županijskoj bolnici Čakovec i svim njezinim djelatnicima za slučaj kojega nema? Hoćete li se ispričati za štetu koja je nanesena Bolnici koja svoj ugleda gradi više od 100 godina, a koji se tako lako može oštetiti zahvaljujući širenju i prenošenju neprovjerenih informacija? – pita se Šegović i dodaje da je način razgovora gđe Ane Novak neprihvatljiv.

– Naravno da razumijemo stres i strah kod pacijenata ili njihovih obitelji u vrijeme kad se bore s bolestima, razumijemo da se u takvim životnim situacijama mnogo toga kaže i u afektu. Pritisak javnosti na zdravstvene djelatnike sve je veći, a ne razmišlja se o mentalnom zdravlju već ionako umornih i preopterećenih djelatnika. No svi zajedno ovaj puta moramo stati u obranu naše Bolnice i naših djelatnika koji svakodnevno daju sve od sebe da ubrzaju oporavak i boravak u bolnici učine što manje stresnim. Pozitivna iskustva naših pacijenata i trud djelatnika zaslužuje da ne budu u sjeni ovog događaja jer njih je ipak puno više nego ovih manje lijepih. Postoje mnogobrojni kanali za pritužbe prema medicinskom osoblju, a društvene mreže i daljnje prenošenje netočnih i neprovjerenih informacija kroz medije izaziva nepovjerenje kod pacijenata, a istovremeno povećava stres zdravstvenih djelatnika. Županijska bolnice Čakovec zajedno s osnivačem kroz sva ulaganja i neprestani trud svih djelatnika je tu zbog svakog Međimurca kako bi imao dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb i zaštitu. Zato pozivam sve ljude bez straha koriste usluge naše bolnice i osjećaju se sigurno u bolnici – zaključio je ravnatelj Igor Šegović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje