Povežite se s nama

U fokusu

Pripremaju se zakoni kojima će se zabraniti uporaba energetskih pića i nikotinskih vrećica maloljetnicima

Objavljeno:

- dana

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom znanosti i obrazovanja organizirali su međužupanijski stručni skup „Edukacija odgojno-obrazovnih djelatnika o prevenciji ovisnosti zbog uporabe energetskih pića, nikotinskih vrećica, e-cigareta i novih duhanskih proizvoda u osnovnim i srednjim školama“.

Skup je održan u Osnovnoj školi Središće u Zagrebu 14. prosinca 2023. godine, čime je zaokružen Mjesec borbe protiv ovisnosti, objavio je HZJZ. Skup je bio interdisciplinarnog karaktera, okupivši 220 učitelja, profesora te stručnih suradnika.

Ivana Portolan Pajić, dr. med., univ. mag. sanit. publ., načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva, obznanila je da je u pripremi nova zakonska regulativa kojom će se zabraniti uporaba energetskih pića i nikotinskih vrećica među maloljetnicima. Također, najavila je novu reformu zdravstva koja će fokus staviti na prevenciju i zdravstvenu pismenost.

Doc. prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. spec. školske medicine, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, govorila je o zdravstvenim rizicima konzumacije energetskih pića među djecom. Predstavila je edukativne materijale HZJZ-a koje odgojno-obrazovni djelatnici mogu koristiti u nastavi te naglasila važnost podizanja svijesti roditelja o štetnosti tih energetskih pića.

Doc. dr. sc. Dijana Mayer, dr. med. spec. epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo istaknula je negativan utjecaj e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda na zdravlje mladih koji ih zbog atraktivnog dizajna te raznovrsnih okusa sve više koriste. Upozorila je i na štetnost nikotinskih vrećica, naglašavajući da je njihovu uporabu još teže kontrolirati od drugih nikotinskih proizvoda, što predstavlja dodatnu opasnost.

Prim. Marija Posavec, dr. med. spec. školske medicine iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar istaknula je školske liječnike kao jedne od ključnih saveznika u otkrivanju zdravstvenih rizika među školskom djecom. Posebno je naglasila važnost rane detekcije problema mentalnog zdravlja kod djece, prezentirajući upitnik YP Core kao alat za detekciju tih problema.

Dr. Ivan Lehman, specijalist pedijatar s užom specijalizacijom iz pedijatrijske neurologije i prof. dr. sc. Daniel Dilber, specijalist pedijatar s užom specijalizacijom iz pedijatrijske kardiologije iz KBC-a Zagreb istaknuli su neurološki i kardiološki aspekt konzumacije energetskih pića i nikotina kod djece. Upozorili su na teže zdravstvene smetnje koje ova sredstva mogu uzrokovati, posebno kod djece koja su „nativni konzumenti” te se toksični učinak kod njih postiže pri manjim dozama nego kod odraslih.

Dr. sc. Olgica Martinis, viša savjetnica za kemiju u Agenciji za odgoj i obrazovanje, govorila je o kompetencijama odgojno-obrazovnih djelatnika u školama pri ostvarivanju programa prevencije ovisnosti. Istaknula je potrebu interdisciplinarnog, sustavnog pristupa edukaciji o zdravlju te važnost razvijanja zdravstvene pismenosti.

Ravnateljica OŠ Središće, Violeta Vragotuk i Ana Ribarić Gruber, psihologinja iz XVI. gimnazije, predstavile su prijedloge preventivnih programa na primjeru vlastitih škola. Naglasile su važnost škola u podizanju svijesti, educiranju i prevenciji kada je riječ o konzumaciji sredstava ovisnosti među mladima. Prijedlozi su uključivali projekte koji potiču zdrav način života, kreativne i edukativne kampanje u suradnji s privatnim i javnim sektorom te uključivanje vršnjačkih edukatora u preventivne programe.

Na temu novih psihoaktivnih tvari govorila je Lidija Vugrinec, dipl.krim. iz Službe za suzbijanje zlouporabe droga HZJZ-a upozoravajući na dinamičnost i kompleksnost tih tržišta. Josipa-Lovorka Andreić, dipl.krim. također iz Službe za suzbijanje zlouporabe droga, navela je što funkcionira, a što ne funkcionira kod preventivnih programa unutar odgojno-obrazovnog sustava. Istaknula je da cilj preventivnih programa nije samo spriječiti, već i odgoditi uporabu, te spriječiti intenzivnije i problematično korištenje.

Okrugli stol odabranih odgojno-obrazovnih djelatnika na temu “Što možemo učiniti u cilju prevencije ovisnosti djece školske dobi?” donio je prijedloge za preventivne programe u školskom okruženju.

Svi su se složili da edukacija o prevenciji ovisnosti treba biti interdisciplinarna, multidimenzionalna, sustavna i kontinuirana na svim razinama obrazovanja.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje