Povežite se s nama

U fokusu

Produženi boravak posvađao HNS i Reformiste: Škvarić tvrdi da je sustav diskriminirajući, a Paljak se pita zašto ga je onda prihvatio?

Objavljeno:

- dana

Izdvaja li Varaždinska županija premalo za sufinanciranje programa produženog boravka u školama kojima je osnivač?

To tvrdi lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić (HNS). Program produženog boravka trenutno se provodi u 19 od ukupno 33 škole kojima je osnivač Varaždinska županija, a među njima je i OŠ Ante Starčevića u kojoj je trenutno 14 od ukupno 315 učenika uključeno u produženi boravak.

Stvarno “velikodušno”

U proračunu Varaždinske županije za 2018. godinu za sufinanciranje programa produženog boravka je osigurano 300.000 kuna, a još se dodatno izdvaja 700.000 kuna za materijalne troškove. Međutim, lepoglavski gradonačelnik to smatra nedovoljnim.

– Cijena produženog boravka za roditelje mjesečno iznosi 350 kuna. Mjesečni troškovi koje pokriva Grad Lepoglava iznose 10.000 kuna, a Varaždinska županija  “velikodušno” financira produženi boravak sa 100 kuna po djetetu koje ga pohađa. Dakle, u našem slučaju Varaždinska županija, koja je osnivač škola, program podupire sa samo 1.400 kuna, dok većinu sredstava osigurava Grad Lepoglava. Godišnje ćemo za produženi boravak izdvojiti 100.000 kuna i ta ćemo sredstava pronaći u našem proračunu, ali pitam se kako će ih u svojim proračunima osigurati manje općine. Sustav je diskriminirajući – smatra Škvarić.

Smatra da bi financiranje trebalo biti obrnuto, odnosno da bi većinu troškova za rad djelatnika trebala pokriti upravo Varaždinska županija kao osnivač osnovnih škola, dok bi jedinice lokalne samouprave i roditelji financirali ostale troškove.

– Ako Varaždinska županija za to nema sluha, Grad Lepoglava će i ubuduće pronaći rješenje za financiranje programa jer i dalje želi ulagati u djecu i obrazovanje – rekao je Škvarić.

Osam godina tišine

Dožupanu Tomislavu Paljaku (NS – Reformisti) nije jasno zašto sada, kada je produženi boravak napokon uveden u 60 posto županijskih škola, Škvarić to kritizira. Tim više što je takav model sufinanciranja prihvatilo 60 posto načelnika i gradonačelnika, među kojima je bio i Škvarić.

– Zanimljivo je da je gospodin Škvarić šutio punih osam godina tijekom mandata bivšeg župana Predraga Štromara. Tada nijedan jedini put nije javno kritizirao svojeg stranačkog kolegu koji nije učinio baš ništa da pomogne zaposlenim roditeljima. Sad kad je program produženog boravka zaživio te je uveden u gotovo 60 posto županijskih škola, Škvarić javno kritizira aktualnu županijsku vlast. Poznato je da Varaždinska županija upravo za školstvo iz svojeg proračuna izdvaja najviše, gotovo 60 posto, te da je u upravo u školstvu predvodnik u Hrvatskoj. S druge strane, proračun Grada Lepoglave za 2018. godinu iznosi 23,7 milijuna kuna, od čega se za program produženog boravka izdvaja “čak” 100.000 kuna. Ako je gospodinu Škvariću taj iznos za djecu takav teret, tada je već mogao kontaktirati ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak. Naime, upravo to Ministarstvo osigurava sredstva za plaće djelatnika u školama, pa se Škvarić mogao informirati postoji li mogućnost da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva za plaće učitelja u produženom boravku. Time bi učinio barem jednu korisnu stvar za djecu iz Lepoglave, ali i cijele Varaždinske županije – zaključio je Paljak.

U boravku svaki dan do 17 sati

– Nakon provedene ankete kojom su roditelji iskazali interes za ovaj program te dobivanja potrebnih suglasnosti i zatvaranja financijske konstrukcije krenulo se s programom produženog boravka u OŠ Ante Starčevića u Lepoglavi – istaknuo je Ratko Tomić, ravnatelj OŠ Ante Starčevića u Lepoglavi.

Ankete su provedene i u druge dvije škole na gradskom području: OŠ Ivana Rangera u Kamenici te OŠ Izidora Poljaka u Višnjici, no roditelji nisu iskazali dovoljan interes da bi se i te dvije škole krenulo s programom produženog boravka.

U produženom boravku učenici se okupljaju nakon završetka nastave, oko 12.30 sati. Slijedi ručak nakon kojeg, od 13 do 15 sati, učenici pišu domaću zadaću i uče. Nakon toga slijede fizičke aktivnosti u sportskoj dvorani ili na otvorenom, a produženi boravak traje do 17 sati.  Produženi boravak u Lepoglavi vodi učiteljica Nikolina Bračko, a svi koji se žele uključiti još uvijek to mogu učiniti.

U fokusu

Bunić nudi sporazumni raskid ugovora s Varkomom, Bosilj tvrdi da će tvrtka tako uštedjeti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Željko Bunić uskoro će biti bivši direktor Varkoma, a pod kojim uvjetima odlazi za sad ostaje nepoznanica. Pitanje vezano za uvjete odlaska, odnosno hoće li zamjena na direktorskoj fotelji Varkoma podrazumijevati i izdašnu isplatu postavili smo prošlog tjedna Gradu Varaždinu, ali do danas nismo dobili odgovor. Međutim, o tome se raspravljalo i na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

– Pitanje se odnosi na medijski istup gradonačelnika Bosilja u kojem je naveo da je s aktualnim direktorom Varkoma postigao sporazumni raskid njegove funkcije. Pitanje je tko je taj sporazumni raskid dogovorio i pod kojim uvjetima – upitao je Hrvoje Petrić iz platforme Budimo.

Gradonačelnik Bosilj na pitanje nije odgovorio konkretno.

– Gospodin Bunić je zatražio prijem kod mene kao član skupštine i većinskog dioničara i zamolio da se sporazumno raziđemo. Ja sam rekao da je to stvar Nadzornog odbora, da ja mogu Nadzornom odboru predložiti. Vjerujem da će u utorak, kada je Nadzorni odbor Varkoma, prihvatiti takav prijedlog i inicijativu s obzirom da bi gospodinu Buniću moglo pripasti puno više otkazivanjem ugovora, nego sporazumno,  tako da vjerujem da će Nadzorni odbor vidjeti na ovaj način popriličnu uštedu – objasnio je gradonačelnik Neven Bosilj.

Petrić nije bio zadovoljan odgovorom.

– Na moje pitanje i njegovu nagodbu nisam dobio odgovor. Dobio sam odgovor da će biti povoljnije pa zanima me koliko je to povoljnije i po čemu ako je sam stupio u kontakt da želi ići pa zašto bi mu se platilo – rekao je Petrić.

Prošlog tjedna Gradu Varaždinu postavili smo konkretna pitanja, ima li trenutni direktor pravo na otpremninu i koliko bi iznosila s obzirom na njegov ugovor.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci sve više mijenjaju imena, a sklopljeno je nešto manje brakova nego prošle i pretprošle godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mladenci diljem Varaždinske županije s veseljem su, ali i nestrpljenjem dočekali ljetne mjesece kako bi konačno izrekli sudbonosno “da”, s obzirom na to da su neki unazad dvije godine zbog koronavirusa i aktualnih epidemioloških uvjeta svadbenu svečanost odgađali nekoliko puta.

Ljubav kroz statistiku

Je li stoga ljetos, prije dva do tri mjeseca, u ovom kraju obavljen rekordan broj vjenčanja, crkvenih i građanskih, provjerili smo kod matičnih ureda Varaždinske županije, odnosno nadležnoga Upravnog odjela za opću upravu, na čijem je čelu privremeni pročelnik Miljenko Plukavec.

Naime, ove je godine sklopljeno 245 crkvenih i 271 građanski brak. Građanski oblik braka podrazumijeva sklapanje braka pred matičarem, dok se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Hrvatskom ima uređene pravne odnose. Tako je ukupan broj svih brakova sklopljenih 2019. godine 752, dok je u 2020. godini sklopljeno nešto manje, 676 brakova.

Nadalje, pročelnika Plukavca upitali smo i o najvećem dnevnom broju sklopljenih brakova u Varaždinskoj županiji, na što odgovara da je ovoga kolovoza u jednom danu vjenčano čak sedam parova. Nevjesta i ženik mogu se vjenčati i u inozemstvu, a ukupan broj brakova sklopljenih izvan granica Hrvatske u 2021. godini iznosi 62.

Izvan službenih prostorija, odnosno matičnih ureda, u ovoj je godini održano ukupno 10 vjenčanja, što se, naravno, i dodatno naplaćuje. Cijena se izračunava prema prosječnoj bruto plaći zaposlenih u Hrvatskoj za mjesec u kojem se radi zapisnik za vjenčanje, prema danu u tjednu i satu održavanja vjenčanja, a raspon cijena je od 2500 do čak 6500 kuna.

U Varaždinskoj županiji trenutno djeluje 10 matičara, a ako želite da vas jedan od njih vjenča, za upravne pristojbe potrebno je izdvojiti 210 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka i 140 kuna za čin sklapanja braka pred matičarem).

Odlučite li se na brak u vjerskom obliku s učincima građanskog braka, to će vas stajati nešto manje – 90 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka, odnosno upravnu pristojbu propisanu za sastavljanje zapisnika prijave o sklapanju braka, te 20 kuna za izdavanje dviju potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka u vjerskom obliku).

Ove godine je izdano i 245 potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka, a brakova stranih državljana nije bilo. Unutar tri godine sklopljena su i dva životna partnerstva, oba u 2020. godini, a riječ je o hrvatskim državljanima.

Zanimljiv je i podatak da je ove godine zabilježen jedan slučaj u kojem je ženik uzeo prezime nevjeste, s obzirom na to da u većini slučajeva nevjesta uzima prezime ženika ili dodaje svom prezimenu i prezime ženika, izvijestio je Plukavec.

Promjena imena

Osim što nadležni upravni odjel obavlja djelatnosti vezane uz maticu vjenčanih, izdaje i druge isprave i dokumente, poput zahtjeva za promjenu osobnog imena. U 2019. godini takvih je zahtjeva bilo 83, u 2020. godini 89, a do 30. rujna 2021. godine upućen je čak 121 zahtjev za promjenu osobnog imena.

– Razlozi promjene osobnog imena su različiti, najčešći razlog je vraćanje na prezime prije sklapanja braka (ako je prošao rok od godine dana od dana razvoda) – objašnjavaju iz matičnih ureda Varaždinske županije.

Pritom napominju da nema određenog popisa zabranjenih imena u Hrvatskoj te da se promjena osobnog imena neće odobriti ako se, primjerice, predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral i slično.

Ove je godine provedeno i 1119 upisa djece u maticu rođenih. Unazad tri godine dvoje djece je rođeno kod kuće (jedno 2020. godine i jedno ove godine), a ostala u nadležnim ustanovama, bolnicama. Provedena su i ukupno 93 upisa djece rođene u inozemstvu u ovoj godini.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje