HDZ: SDP je u problemima, dali su mjesto Čačiću, a stranka mu je nestala i ne prelazi izborni prag
Aktualnosti s posljednje sjednice Skupštine Varaždinske županije bile su tema konferencije za novinare koju je u četvrtak u Varaždinu organizirao...
U fokusu
Provjerili smo koja su zanimanja hit među učenicima i u kojim srednjim školama je ostalo mjesta za jesenski rok
Završio je prvi upisni rok u 1. razrede srednjih škola u Varaždinskoj županiji, a prema podacima, ove godine hit zanimanja su ona strukovna. Prema riječima župana Anđelka Stričaka, povećan je i interes za poljoprivrednu školu.
-Osmi razred završilo je 1650 učenika, a u srednje škole upisano je 1813 učenika. Za učenički dom prijavljeno je 92 kandidata, a ima 63 mjesta. Nakon dugo vremena morat ćemo imati rang listu – rekao je Stričak. Dodaje i kako je sve veći interes i za poljoprivrednu školu.
-Zanimljivo je da je 2021. godine srednju poljoprivrednu školu upisalo 105 učenika, ove godine čak 180 – rekao je Stričak te istaknuo važnost centara kompetentnosti.
– Ako proanaliziramo koje su škole ove godine bile najatraktivnije, to su strukovne škole tako da svi ovi naši napori, kad govorimo o obrazovanju, a jedno od prvih točaka predizbornog programa i temeljem kojeg su mi građani dali povjerenje, bilo je upravo obrazovanje, odnosno izgradnja sustava jednakih šansi. Zahvaljujući vama, svima koji su u tom sustavu, zahvaljujući načelnicima i gradonačelnicima koji su uključeni u aktivnosti vezano uz škole, to daje dobre rezultate – zaključio je župan.
U aplikaciji za upise u srednje škole objavljen je okviran broj slobodnih mjesta za jesenski upisni rok, dok će službena objava slobodnih mjesta za jesenski rok biti 7. kolovoza 2023.
Prema trenutnim podacima, u prvim razredima srednjih škola na području Varaždinske županije za jesenski rok ostalo je 173 slobodnih mjesta.
Najviše slobodnih mjesta u prvim razredima ostalo je u Graditeljskoj, prirodoslovnoj i rudarskoj školi ukupno 35 slobodnih mjesta. Nepopunjeni su ostali programi ekološkog tehničara, geološkog tehničara, prehrambenog tehničara, montera suhe gradnje, rudarskog tehničara, rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, a mjesta je ostalo i u prirodoslovnoj gimnaziji.
Mjesta na jesenskom ostalo je i u Srednjoj školi Arboretum Opeka, kao i u Srednjoj strukovnoj školi, te Elektrostrojarskoj školi i Gospodarskoj školi.
Što se tiče upisa u nove programe srednjih škola, situacija je sljedeća: Jezična gimnazija na Gospodarskoj školi Varaždin – ostala 4 slobodna mjesta za jesenski rok; Tehničar za računalstvo u Srednjoj školi Novi Marof – popunjeno u ljetnom roku; Elektroinstalateri u Srednjoj školi Ludbreg – popunjeno u ljetnom roku.
Za gimnazijske programe u jesenskom roku ostalo je 58 slobodnih mjesta. Tako je u Prvoj privatnoj gimnaziji ostalo 21 slobodno mjesto u općem smjeru, u Drugoj gimnaziji ostalo je 11 mjesta u prirodoslovno-matematičkom smjeru. U Prvoj gimnaziji ostala su dva mjesta u općem smjeru uz skupinu predmeta na stranom jeziku. Što se tiče Gospodarske škole, slobodna su četiri mjesta u Jezičnoj gimnaziji. Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola ima slobodnih 8 mjesta u prirodoslovnoj gimnaziji, Medicinska škola ima jedno mjesto u Prirodoslovnoj gimnaziji, a Srednja škola Novi Marof 11 mjesta u Općoj gimnaziji.
U fokusu
Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
U fokusu
Iz Varaždinske županije u inozemstvo je od ulaska Hrvatske u EU otišlo 39 liječnika
Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.
Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.
Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.
Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.
U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.
Izvor: Danica
Crna kronikaprije 46 minuta
Kod Turčina teretno vozilo ozlijedilo 18-godišnju pješakinju
Sportprije 2 sata
Varaždinski rukometaši do senzacije protiv Sesveta
Međimurjeprije 3 sata
Međimurska policija na svom području uočila veliki broj vozila kojima je istekla prometna dozvola
Život i društvoprije 3 sata
Evo kako hitne službe reagiraju u slučaju pada trupaca na djelatnika pilane
Život i društvoprije 3 sata
Netko je u Vinici osvojio 80.000 eura, nakon što je uplatio samo 10.40 eura
Sponzoriraniprije 4 dana
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
