Čitam u Jutarnjem da su podravski vinari plasirali naše prvo gay friendly vino. To je cabernet franc iz 2013., a proizvođači iz OPG-a Matković otkrivaju da „njihova vina i inače dolaze sa specifičnim porukama, a ovaj put poruka je inspirirana LBGTIQ zajednicom“.
Bit će da premalo pijem ili sam premalo senzibiliziran za problematiku LBGTIQ zajednice. Tko zna, možda takvo što i postoji, ali doista nisam primijetio da bi ikoje naše vino bilo gay unfriendly, homofobno, tj. da bi etiketa sadržavala poruke neprijateljske prema LBGTIQ zajednici. Nisam vidio etiketu na kojoj piše: „Samo za heteroseksualce“ ili „Ne pijte me, pederi!“ Niti sam vidio da bi ikoje vino bilo reklamirano isključivo kao muškaračko, ili pak strogo obiteljsko, u smislu ustavne definicije obitelji. Ali, velim, tko sam ja da sudim? Vjerojatno sam premalo upućen…
No ipak: ako pokušavam razmišljati logično (a pokušavam), pomislio sam: ako nije stvar u etiketi ili u načinu na koji se druga vina reklamiraju, dakle ako nije stvar u brendu, onda je sigurno stvar u – vinu, vinu samom po sebi. Dakle, logično je, stoga, da druga vina, koja nisu gay friendly, reagiraju kao samosvojni entiteti, bića s vlastitom voljom! Bit će onda da druga vina reagiraju kad ih otpije LBGTIQ osoba. Tad se vino pobuni. Vino prepozna takvu osobu. Vino se tad napravi gadnim. Lošijim nego što jest, a LGBTIQ osoba jasno osjeća da ga to vino – mrzi.
Prema istoj logici, uskoro bismo trebali dobiti, na primjer, „Katoličko pivo“, „Serb friendly maslac“ ili „Abortus friendly hladnjak“. Pa kome što drago. U međuvremenu, barem nema dvojbi tko će biti proglašen homofobom godine. Neće to biti Željka Markić. Ni Laci Ilčić. Homofob godine bit će iločka graševina, vrbnička žlahtina ili neka istarska malvazija. Jer ta vina, očito je – nisu gay friendly!
Izvor:
Foto:
Kotoripski Kužni pil se prvi put spominje u povijesnim zapisima 1841. godine, a točna godina njegove izrade nije poznata. Službenog naziva – Pil Presvetog Trojstva – zaštićen je kao nepokretno kulturno dobro sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i upisan u Registar kulturnih dobara RH.
Općina Kotoriba krenula je, uz potporu Ministarstva kulture i medija, u njegovu faznu obnovu kako bi mu se vratio nekadašnji impresivan izgled – na stupnjevito uzdignutoj pravokutnoj plinti nalazila se baza u obliku menze, koja na svojem licu nosila jednostavan grčki križ. Iznad nje diže se četverokutni postament iz kojeg se diže obla kolumna s klasicističkim kapitelom i grupom Svetog Trojstva. Kolumnu je okruživalo pet figura koje predstavljaju Immaculatu, sv.Roka, sv.Nikolu, sv.Antuna Padovanskog i sv.Florijana koji su postavljeni na uglove postamenta. Kako je Pil potpuno uništen u prometnoj nesreći, godinama su njegovi ostaci pohranjeni u Župnom dvoru čekali obnovu.
Općina je drugu godinu za redom prijavila projekt Ministarstvu, a radovi se obavljaju stručni konzervatori i restauratori prema dobivenim sredstvima Ministarstva kulture i medija pod stručnim nadzorom Uprave za zaštitu kulture baštine, Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Ove godine završena je pravokutna baza s grčkim križem te je Pil postavljen na svoje originalno mjesto gdje će pričekati daljnju obnovu odnosno daljnja odobrena sredstva za nastavak radova.
Iz Umjetničkog paviljona u Zagrebu stigla je nesvakidašnja pozivnica. Građani su pozvani da donacijama kristalnih predmeta sudjeluju u projektu “Svečanost” vizualne umjetnice Tanje Dabo. Autorica simbolikom kristala želi upozoriti na neravnopravni društveni status žena u Hrvatskoj. Kristalne predmete možete donijeti u galerijske i muzejske prostore diljem Hrvatske. Tako se kristalni predmeti mogu donirati i Gradskom muzeju Varaždin, javlja HRT.
– Referenca je samo simbolična jer žene su u svim društvenim područjima zapravo neravnopravne i nejednake. Ali ovo je nešto što je mjerljivo i brojivo – izjavila je Tanja Dabo, autorica projekta ”Svečanost” i redovna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti.
Kristal, koji je domaćicama prije bio gotovo jedina nagrada pa i stvar prestiža, skuplja se i u varaždinskoj palači Herzer.
– Mi smo objavili na stranicama Gradskog muzeja Varaždin i na facebook stranici pa molimo sve građane da se tom prilikom uključe u donaciju, izjavila je Elizabeta Igrec, kustosica u Gradskom muzeju Varaždin.
Od Osijeka, Dubrovnika do Samobora i Varaždina, kristalni predmeti se skupljaju do 30. rujna.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
