Povežite se s nama

U fokusu

Pšenicu ratari prodaju za 16 centi po kilogramu, pa kako je moguće da kruh plaćamo gotovo dva eura?

Objavljeno:

- dana

Cijene pekarskih proizvoda otišle su u nebo. Prošle godine kao razlog za to navodila se moguća nestašica žitarica zbog ukrajinske krize, ali u međuvremenu se ispostavilo da razloga za paniku nije bilo. Pšenice ima, ali hrvatski ratari nemaju razloga zadovoljno trljati ruke. Baš naprotiv.

U Hrvatskoj je na većini imanja u srpnju završila žetva pšenice. U odnosu na prošlu godinu prinosi su gotovo upola manji zbog vremenski (ne)prilika, zbog čega su poljoprivrednici zabrinuti.

Jeftina ukrajinska pšenica

Osim toga, tu su bile i bolesti na žitaricama, jeftina ukrajinska pšenica, a točka na i je niska otkupna cijena.

Mladi poljoprivrednik Tadej Bohorč iz Svetog Petra Ludbreškog s kojim smo razgovarali imao je pšenicu za 20 hektara zemlje. Otkupna cijena ove godine kretala se od 1,20 pa do 1,28 kuna, odnosno od otprilike 0,16 eura do 0,17 eura za kilogram. To bi otprilike značilo da bi trebalo gotovo 8 kilograma pšenice za jedno pecivo u pekari.

Spomenimo i da kilogram kruha u prosjeku košta oko 11 kuna, pa do 14 ili više kuna, odnosno za gotovo dva eura. Trgovci i pekari pravdaju se da su cijene proizvoda porasle zbog visokih troškova energenata.

Spomenimo i da većina trgovačkih lanaca prodaje kruh koji gotovi dođe iz uvoza, oni ga samo ispeku i stave na police.

– Prošle godine govorili su da je nestašica pšenice, sad je odjednom na tržištu ima previše – kaže nam Bohorč. Dodaje da su ove godine prinosi znatno smanjeni zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, što zaključno dovodi do toga da je većina poljoprivrednika na gubitku zbog niskih otkupnih cijena. Kad se tome doda i činjenica da repromaterijal drži visoke cijene već nekoliko godina, zabrinutost poljoprivrednika ne čudi.

-Tržište umjetnog gnojiva je nestabilno, cijene su visoke još od korona krize, a sad nam je manji i prinos, i to ne samo za pšenicu, nego i za uljanu repicu. Jedino od kukuruza očekujemo dobar prinos, ali cijene nisu obećavajuće – kaže Bohorč.

Nestabilno tržište

Što se tiče globalnog tržišta žitarica, Hrvatska ima neznatno mali udio u ukupnoj proizvodnji. Stoga je i logično da cijenu određuje strano tržište. Međutim, otkupne cijene pšenice u Hrvatskoj među najnižima su u Europskoj uniji.

Problem je i neorganizirano i nestabilno tržište pa je teško predvidjeti isplati li se pšenicu prodati odmah nakon žetve ili pak skladištiti (oni koji imaju gdje pošto u Hrvatskoj nema dovoljno skladišta) i čekati bolju cijenu.

Kako bilo, proizvodnja žitarica, pogotovo kukuruza i pšenice, tradicionalno je najzastupljenija u hrvatskoj ratarskoj poljoprivrednoj proizvodnji. Koliko dugo će biti tako i hoće li poljoprivrednici odustati od proizvodnje ostaje za vidjeti. Jedno je sigurno, Hrvatska ima kapaciteta i samodostatna je za proizvodnju žitarica.

Domaća pšenica se izvozi, a kruh sve skuplji

Međutim, trgovci uvoze jeftinije žito, a ono naših ratara ide u izvoz. Jedan od razloga zašto se kvalitetna domaća pšenica izvozi je taj jer se nema gdje skladištiti.

Hrvatski poljoprivrednici proizvedu i više pšenice nego su domaće potrebe, ali se izvozi jer se nema gdje preraditi.

Dok se to ne promijeni plaćat ćemo skupi kruh, a poljoprivrednici će i dalje biti nezadovoljni.

Koliko zarađuju poljoprivrednici, a koliko trgovci?

Zanimljivo je da se za jedan kilogram pšenice dobije u prosjeku oko 600 grama brašna, ovisno naravno o kvaliteti pšenice. Taj kilogram pšenice naši ratari prodaju za otprilike 16 centi.

U trgovinama kilogram brašna plaćamo otprilike šest kuna, ili više.

Trgovački lanci pak prodaju kruh po cijeni od devet do 14 kuna, i to ne za kilogram kruha,već za 500 ili 700 grama.

Čakovečki mlinovi ovogodišnju pšenicu Premium klase plaćali 200 eura po toni

Čakovečki mlinovi s otkupom ovogodišnjeg uroda pšenice i raži započeli su 11. srpnja, a trajao je do popunjenja silosnih kapaciteta, odnosno do 15. kolovoza. Najviša otkupna cijena bila je 200 eura za tonu pšenice Premium klase, objavljeno je na internetskim stranicama Čakovečkih mlinova. Za tonu pšenice 1. klase poljoprivrednici su dobivali 190 eura, zatim 180 eura za 2. klasu, 170 eura za 3. klasu, dok se 4. klasa pšenice otkupljivala po cijeni od 160 eura za tonu. Tonu raži Čakovečki mlinovi plaćali su 170 eura.

Sve žitarice koje su se primale morale su biti zdravstveno ispravne za upotrebu u mlinskoj industriji. Poljoprivrednici su svoj novac dobila u roku od dva radna dana od predaje žitarica u silos, odnosno dva radna dana od dana izdavanja otkupnog bloka ili primitka fakture.

U fokusu

Varaždin je europski grad stabala: “Ovo smo postigli kao tim”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.

The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.

Priznanje

Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.

Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.

– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.

– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.

Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.

Zahvala

– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.

Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.

– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Stiglo je prvih šest borbenih aviona Rafale, čuvat će i varaždinsko nebo te grmjeti na aeromitingu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj. 

Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak. 

– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.

Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje