Vdeliki rođendan

Kad je prije 35 godina izgrađena dvorana Centra za kulturu Čakovec s 56o mjesta, bilo je puno skeptika koji su bili uvjereni da su inicijatori precijenili kulturne apetite građana.

U Centru se održava više nego dvostruko veći broj programa nego što je dana u godini, njih gotovo 800, i svi su oni odlično posjećeni. Godišnje kroz Centar prođe između 80 i 100 tisuća ljudi.

Ali 3 i pol desetljeća kasnije brojke su demantirale skeptike. U Centru se održava više nego dvostruko veći broj programa nego što je dana u godini, njih gotovo 800, i svi su oni odlično posjećeni. Godišnje kroz Centar prođe između 80 i 100 tisuća ljudi. Jer programe Centra, osim Čakovčana, redovito posjećuje publika iz Koprivnice, Varaždina, Lendave, pa čak i mađarske Nagykanizse. Oni uglavnom dolaze na koncerte, gdje nema jezične barijere.

Ipak, najvjerniji su svakako Čakovčani. Centar za kulturu nezaobilazan je gradski prostor i ravnatelj Ladislav Varga bi se dao kladiti da nema građana starijeg od sedam godina koji nikad nije bio u njemu. – Ne znam kakvu su viziju imali gradski oci prije 35 godina, ali svaka im čast, jer su izgradili dvoranu koja je za gradić od 15 tisuća stanovnika veća nego je sad “Lisinski” za Zagreb.

Pinkleci, Čakovec četvrtkom

Uskoro nakon otvaranja svoje mjesto u Centru su našle i gradske udruge. Jedna od njih je i Kazalište za djecu „Pinklec“, koje ima četiri do pet premijera godišnje i oko 120 repriza. Iako su već 25 godina profesionalno kazalište, „Pinkleci“ nemaju stalno zaposlenih glumaca. Nagrade su uobičajena stvar, pa su se samo ove godine s nekoliko festivala vratili kao pobjednici. – Zahvaljujući „Pinklecima“ u Čakovcu, za razliku od drugih hrvatskih gradova, sumnjam da postoji dijete koje do trećeg razreda osnovne škole nije bilo u kazalištu – veli ravnatelj.

Uz kazalište, koje, kao i najpoznatiju tribinu hrvatskog sjeverozapada, „Čakovec četvrtkom“, vodi Romano Bogdan, Centar ima još dva, nazovimo ih tako, odjela. To su izložbena djelatnost i filmovi, o kojima brine Marina Kukolić Oskoruš, i glazbeni, koji uređuje ravnatelj Varga, koji je glazbenik po struci. Na zagrebačkoj je Akademiji završio studij klarineta i prije dolaska u Centar je osam godina radio kao profesor na Glazbenoj školi Varaždin.

Izložbe, , Jazz fair

Za izložbe u Centru se komotno može reći da su najposjećenije u cijeloj Hrvatskoj. Jer postavljene su u izložbenom salonu u predvorju Centra, koji ima status državne galerije, pa ih pogledaju svi koji dođu na bilo koji od programa.

– Na otvorenje možda dođe stotinjak ljudi, ali tu istu izložbu mjesečno vidi nekoliko tisuća ljudi. A Centar, kao što znamo, godišnje posjeti i do 100 tisuća ljudi – govori. S obzirom na status državne galerije, Centar godišnje mora postaviti šest izložbi akademskih slikara. Centar godišnje postavi oko 12 izložbi, ali ima ih i više ubroje li se one prigodne. Tako je povodom rođendana postavljena izložba „35 godina“ na kojoj se može saznati sve o povijesti Centra – recimo fotografije iz vremena izgradnje Centra, ali i zanimljivo dizajnirani plakati priredbi. Što se tiče glazbenih programa, ravnatelj Varga će reći da ih je možda i previše,  ali svi su gledani i slušani. U Centru održava „Majski muzički memorijal“, u čast velikom skladatelju Josipu Štolceru Slavenskom. 

Druga glazbena priredba je Jazz fair, koji se ubraja među vodeće festivale jazza u Hrvatskoj i jedini je takav festival hrvatskog sjeverozapada. Na festivalu, koji ove godine ima 23 godine, je dosad nastupilo više od stotinu glazbenika iz 28 zemalja svijeta. – Ove godine sviraju četiri benda s glazbenicima iz osam zemalja. Za festival je došlo više od 30 ponuda, što govori o tome u koji rang spadamo. Slatka je briga između njih 30 izabrati četiri – smije se Varga. Inače, ravnatelj je osnivač Big bend orkestra, koji je vodio 11 godina. Nakon onoga HRT-ovog, ovo je bio drugi hrvatski Big bend orkestar. Osnivač je i poznatog Dixilenda, u kojemu je i svirao više od 20 godina. – To su moja djeca – govori ravnatelj, pa nije ni čudno da je pokrenuo Jazz fair. – Shvatio sam da je bolje da mi imamo jazz festival nego da naši ljudi odlaze van slušati jazz.

Redovni je program i ciklus “Mladi glazbenici Međimurja”, jer čak 30 Međimuraca godišnje odlazi na studij glazbe. Ove je godine upisan i jubilarni, deseti student jazza. Tako bi se Čakovec vjerojatno po broju školovanih jazzera u odnosu na broj stanovnika sigurno svrstao u hrvatski vrh. Teško je između poznatih izabrati najpoznatije, ali za Čakovčane je vjerojatno najpoznatiji program Centra tribina “Čakovec četvrtkom” – ČČ. Tribina se počela održavati još 1969. godine u preteči Centra, kinu Dom, kad ju je osnovao Vinko Lisjak, po kojem se danas zove mala scena Centra.

Na Jazz fairu, koji slavi 23. rođendan, dosad je nastupilo više od stotinu glazbenika

Ivo Pogorelec, Maksim Mrvica

Na programu su najčešće kazališne predstave, ali ima tu i filmskih premijera i  koncerata glazbenih zvijezda.  Nastupili su tako Ivo Pogorelić, Maksim Mrvica… – govori Varga. Najposjećeniji ČČ-i su kazališne predstave, koje su vrlo često rasprodane, na koncerte redovito dolazi 400-tinjak ljudi. – Najdraže mi je što ima dosta ljudi koji četvrtkom dođu na program a da uopće ne znaju što je na repertoaru. Znaju da idu na ČČ – govori. To mu je osobito, veli, drago, jer se time i pokazuje da Centar nije otišao u estradizaciju, nego je ostao Centar za kulturu koji želi zadržati visoke standarde. 

Na pitanje kako su u vremena kad je kultura zadnja pri raspodjeli novca a prva čega se ljudi odriču u krizi, Varga veli da imaju sreću što u Upravnom odboru sjede sve odreda poznavatelji kulture. S novcem nemaju problema jer, govori, dovoljno dobiju od Grada, a i sami zarade prodajom od ulaznica. Godišnji proračun je šest milijuna kuna. I politika je prepoznala rad i snagu Centra, pa nikad u povijesti opstanak nije došao u pitanje i Grad je uvijek novčano pomagao. Tako Grad Čakovec u proračun Centra daje 60 posto, dok Županija izdvaja između pet i šest posto.

Godišnji proračun Centra je šest milijuna kuna, od čega 60 posto daje Grad Čakovec

Ladislav Varga je, veli, svjestan da Županija mora brinuti o svim svojim gradovima. Ipak, nakon što ga malo povučete za jezik, kaže da bi mogla i malo više potrošiti na Centar. Osobito iz jednog razloga: – Očigledno je da njegovim osnivačima nije bila namjera napraviti Centar za 15 tisuća stanovnika Čakovca, nego kao regionalni centar kulture. Siguran sam da je barem 50 posto, ako ne i više, naših posjetitelja iz cijelog Međimurja, što nas veseli. Ali, kako velim, razumijem ih – zaključuje.

Vjernost

Kad se jednom netko zaposli u Centru, u njemu ostaje do mirovine. Tako je ravnatelj Varga u svom uredu 25 godina, a najdulji staž, jednak broju godina Centra, 35, ima šefica računovodstva Božica Telebuh, koja je u Centar došla direktno iz srednjoškolske klupe. Voditelj glumačke družine “Pinklec” uskoro i sam slavi 35 godina umjetničkog rada u Centru.Mira Kermek prije 35 godina je inicirala osnivanje Centra za kulturu Čakovec, a danas je predsjednica Upravnog odbora Centra. – Bila sam u užoj grupi koja je počela s Majskim memorijalom i tribinom Čakovec četvrtkom. U jednom trenutku je bilo jasno da više ne možemo raditi u tadašnjim skučenim prostorima. Moja je sreća što sam u tadašnjeoj RSIZ bila u komisiji za investicije pa sam uspjela izlobirati prva sredstva – priča Mira Kermek, redovita gošća/domaćica Centra za kulturu.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović