Povežite se s nama

Međimurje

Ravnatelj Ladislav Varga dao bi se kladiti da nema Čakovčana starijeg od sedam godina koji nije bio u Centru za kulturu

Objavljeno:

- dana

Vdeliki rođendan

Kad je prije 35 godina izgrađena dvorana Centra za kulturu Čakovec s 56o mjesta, bilo je puno skeptika koji su bili uvjereni da su inicijatori precijenili kulturne apetite građana.

U Centru se održava više nego dvostruko veći broj programa nego što je dana u godini, njih gotovo 800, i svi su oni odlično posjećeni. Godišnje kroz Centar prođe između 80 i 100 tisuća ljudi.

Ali 3 i pol desetljeća kasnije brojke su demantirale skeptike. U Centru se održava više nego dvostruko veći broj programa nego što je dana u godini, njih gotovo 800, i svi su oni odlično posjećeni. Godišnje kroz Centar prođe između 80 i 100 tisuća ljudi. Jer programe Centra, osim Čakovčana, redovito posjećuje publika iz Koprivnice, Varaždina, Lendave, pa čak i mađarske Nagykanizse. Oni uglavnom dolaze na koncerte, gdje nema jezične barijere.

Ipak, najvjerniji su svakako Čakovčani. Centar za kulturu nezaobilazan je gradski prostor i ravnatelj Ladislav Varga bi se dao kladiti da nema građana starijeg od sedam godina koji nikad nije bio u njemu. – Ne znam kakvu su viziju imali gradski oci prije 35 godina, ali svaka im čast, jer su izgradili dvoranu koja je za gradić od 15 tisuća stanovnika veća nego je sad “Lisinski” za Zagreb.

Pinkleci, Čakovec četvrtkom

Uskoro nakon otvaranja svoje mjesto u Centru su našle i gradske udruge. Jedna od njih je i Kazalište za djecu „Pinklec“, koje ima četiri do pet premijera godišnje i oko 120 repriza. Iako su već 25 godina profesionalno kazalište, „Pinkleci“ nemaju stalno zaposlenih glumaca. Nagrade su uobičajena stvar, pa su se samo ove godine s nekoliko festivala vratili kao pobjednici. – Zahvaljujući „Pinklecima“ u Čakovcu, za razliku od drugih hrvatskih gradova, sumnjam da postoji dijete koje do trećeg razreda osnovne škole nije bilo u kazalištu – veli ravnatelj.

Uz kazalište, koje, kao i najpoznatiju tribinu hrvatskog sjeverozapada, „Čakovec četvrtkom“, vodi Romano Bogdan, Centar ima još dva, nazovimo ih tako, odjela. To su izložbena djelatnost i filmovi, o kojima brine Marina Kukolić Oskoruš, i glazbeni, koji uređuje ravnatelj Varga, koji je glazbenik po struci. Na zagrebačkoj je Akademiji završio studij klarineta i prije dolaska u Centar je osam godina radio kao profesor na Glazbenoj školi Varaždin.

Izložbe, , Jazz fair

Za izložbe u Centru se komotno može reći da su najposjećenije u cijeloj Hrvatskoj. Jer postavljene su u izložbenom salonu u predvorju Centra, koji ima status državne galerije, pa ih pogledaju svi koji dođu na bilo koji od programa.

– Na otvorenje možda dođe stotinjak ljudi, ali tu istu izložbu mjesečno vidi nekoliko tisuća ljudi. A Centar, kao što znamo, godišnje posjeti i do 100 tisuća ljudi – govori. S obzirom na status državne galerije, Centar godišnje mora postaviti šest izložbi akademskih slikara. Centar godišnje postavi oko 12 izložbi, ali ima ih i više ubroje li se one prigodne. Tako je povodom rođendana postavljena izložba „35 godina“ na kojoj se može saznati sve o povijesti Centra – recimo fotografije iz vremena izgradnje Centra, ali i zanimljivo dizajnirani plakati priredbi. Što se tiče glazbenih programa, ravnatelj Varga će reći da ih je možda i previše,  ali svi su gledani i slušani. U Centru održava „Majski muzički memorijal“, u čast velikom skladatelju Josipu Štolceru Slavenskom. 

Druga glazbena priredba je Jazz fair, koji se ubraja među vodeće festivale jazza u Hrvatskoj i jedini je takav festival hrvatskog sjeverozapada. Na festivalu, koji ove godine ima 23 godine, je dosad nastupilo više od stotinu glazbenika iz 28 zemalja svijeta. – Ove godine sviraju četiri benda s glazbenicima iz osam zemalja. Za festival je došlo više od 30 ponuda, što govori o tome u koji rang spadamo. Slatka je briga između njih 30 izabrati četiri – smije se Varga. Inače, ravnatelj je osnivač Big bend orkestra, koji je vodio 11 godina. Nakon onoga HRT-ovog, ovo je bio drugi hrvatski Big bend orkestar. Osnivač je i poznatog Dixilenda, u kojemu je i svirao više od 20 godina. – To su moja djeca – govori ravnatelj, pa nije ni čudno da je pokrenuo Jazz fair. – Shvatio sam da je bolje da mi imamo jazz festival nego da naši ljudi odlaze van slušati jazz.

Redovni je program i ciklus “Mladi glazbenici Međimurja”, jer čak 30 Međimuraca godišnje odlazi na studij glazbe. Ove je godine upisan i jubilarni, deseti student jazza. Tako bi se Čakovec vjerojatno po broju školovanih jazzera u odnosu na broj stanovnika sigurno svrstao u hrvatski vrh. Teško je između poznatih izabrati najpoznatije, ali za Čakovčane je vjerojatno najpoznatiji program Centra tribina “Čakovec četvrtkom” – ČČ. Tribina se počela održavati još 1969. godine u preteči Centra, kinu Dom, kad ju je osnovao Vinko Lisjak, po kojem se danas zove mala scena Centra.

Na Jazz fairu, koji slavi 23. rođendan, dosad je nastupilo više od stotinu glazbenika

Ivo Pogorelec, Maksim Mrvica

Na programu su najčešće kazališne predstave, ali ima tu i filmskih premijera i  koncerata glazbenih zvijezda.  Nastupili su tako Ivo Pogorelić, Maksim Mrvica… – govori Varga. Najposjećeniji ČČ-i su kazališne predstave, koje su vrlo često rasprodane, na koncerte redovito dolazi 400-tinjak ljudi. – Najdraže mi je što ima dosta ljudi koji četvrtkom dođu na program a da uopće ne znaju što je na repertoaru. Znaju da idu na ČČ – govori. To mu je osobito, veli, drago, jer se time i pokazuje da Centar nije otišao u estradizaciju, nego je ostao Centar za kulturu koji želi zadržati visoke standarde. 

Na pitanje kako su u vremena kad je kultura zadnja pri raspodjeli novca a prva čega se ljudi odriču u krizi, Varga veli da imaju sreću što u Upravnom odboru sjede sve odreda poznavatelji kulture. S novcem nemaju problema jer, govori, dovoljno dobiju od Grada, a i sami zarade prodajom od ulaznica. Godišnji proračun je šest milijuna kuna. I politika je prepoznala rad i snagu Centra, pa nikad u povijesti opstanak nije došao u pitanje i Grad je uvijek novčano pomagao. Tako Grad Čakovec u proračun Centra daje 60 posto, dok Županija izdvaja između pet i šest posto.

Godišnji proračun Centra je šest milijuna kuna, od čega 60 posto daje Grad Čakovec

Ladislav Varga je, veli, svjestan da Županija mora brinuti o svim svojim gradovima. Ipak, nakon što ga malo povučete za jezik, kaže da bi mogla i malo više potrošiti na Centar. Osobito iz jednog razloga: – Očigledno je da njegovim osnivačima nije bila namjera napraviti Centar za 15 tisuća stanovnika Čakovca, nego kao regionalni centar kulture. Siguran sam da je barem 50 posto, ako ne i više, naših posjetitelja iz cijelog Međimurja, što nas veseli. Ali, kako velim, razumijem ih – zaključuje.

Vjernost

Kad se jednom netko zaposli u Centru, u njemu ostaje do mirovine. Tako je ravnatelj Varga u svom uredu 25 godina, a najdulji staž, jednak broju godina Centra, 35, ima šefica računovodstva Božica Telebuh, koja je u Centar došla direktno iz srednjoškolske klupe. Voditelj glumačke družine “Pinklec” uskoro i sam slavi 35 godina umjetničkog rada u Centru.Mira Kermek prije 35 godina je inicirala osnivanje Centra za kulturu Čakovec, a danas je predsjednica Upravnog odbora Centra. – Bila sam u užoj grupi koja je počela s Majskim memorijalom i tribinom Čakovec četvrtkom. U jednom trenutku je bilo jasno da više ne možemo raditi u tadašnjim skučenim prostorima. Moja je sreća što sam u tadašnjeoj RSIZ bila u komisiji za investicije pa sam uspjela izlobirati prva sredstva – priča Mira Kermek, redovita gošća/domaćica Centra za kulturu.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Međimurje

Grad Mursko Središće kreće u izgradnju nove skele u Križovcu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Mursko Središće vlasnik je skele Fusek Mursko Središće i skele Križovec koje predstavljaju tradiciju i jedan od turističkih proizvoda Grada.

Prijašnjih godina su se skele koristile za prijevoz ljudi i vozila, a u današnje vrijeme koriste se uglavnom za prijevoz putnika u turističke svrhe.

Skelu Križovec najviše koristi lokalno stanovništvo s obzirom da lokalno stanovništvo ima imanja s obje strane rijeke te se njome vrši i prijevoz traktora, ali ju posjećuje i sve više turista.

U kolovozu prošle godine zabilježen je najveći povijesni vodostaj rijeke Mure od 543 cm koji je izmjeren 7. kolovoza 2023. godine u 5 sati. Skelu Križovec je velika bujica rijeke Mure odnijela otprilike tri kilometara nizvodno sve do Novakovca te je naselje Križovec ostalo bez važnog riječnog plovila koje je povezivalo lijevu i desnu stranu rijeke Mure.

Zbog potrebe lokalnog stanovništva i posjeta turista Grad Mursko Središće temeljem provedenog postupka javne nabave, gdje je pristigla jedna ponuda, kreće u izgradnju nove skele u Križovcu.

Danas, 14. lipnja, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak potpisao je Ugovor o nabavi riječne skele Križovec s tvrtkom Tekeli projekt inženjering d.o.o. iz Murskog Središću u iznosu od 294.831,25 eura s uključenim PDV-om. Sredstva za izradu skele Križovec osigurana su u gradskom proračunu te će se ista refundirati putem natječaja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Završetak izgradnje skele u Križovcu planiran je krajem ove godine.

Paralelno s izgradnjom nove skele u Križovcu projektiraju se novi pristupni putevi, pristan, sajla sa svom potrebnom pratećom infrastrukturom te će se isti izvoditi u 2025. godini. Time naselje Križovec dobiva najmoderniju riječnu skelu sa svim pratećim tehničkim sadržajima koja će koristiti za građane i turiste. Isto tako, u Murskom Središću, uzvodno od lučice, kod zvonika svete Barbare postavit će se mala skela čije projektiranje je u tijeku.

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO Predsjednik Milanović i drugi gosti na svečanosti povodom Dana općine Nedelišće hvalili brojne projekte

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povodom Dana općine Nedelišće i blagdana svetog Vida, u četvrtak, 13. lipnja održana je svečana sjednica Općinskog vijeća, kojoj je nazočio i predsjednik Republike Zoran Milanović.

Nedelišćanci su za dolazeći vikend pripremili brojne zabavne sadržaje za sve generacije, a svečanu sjednicu obilježili su aktualni i budući projekti na području Općine Nedelišće. Također, ovo je bila prigoda da se nagrade zaslužni građani te učenici na postignutim uspjesima.

Uz Zorana Milanovića, na sjednici su bili i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade Republike Hrvatske Ljubomir Kolarek, potpredsjednik Hrvatskog sabora Siniša Hajdaš Dončić, saborska zastupnica Boška Ban Vlahek, župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina te mnogi drugi.

Prigodni program bio je ispunjen brojnim čestitkama predstavnika vlasti, a uvodno se obratio predsjednik Općinskog vijeća Hrvoje Kolman koji je zahvalio na suradnji načelniku Novaku i kolegama u općinskom Vijeću.

Načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak govorio je o planovima i investicijama čija veličina svjedoči o snazi Općine. Posebno je istaknuo gradnju dječjeg vrtića u Dunjkovcu, te najavio da najesen počinje realizacija velikog projekta Međimurske županije i Općine – gradnja centra za starije i nemoćne osobe u Nedelišću. Među najvažnije projekte spada izgradnja obilaznice Nedelišća. Načelnik je rekao da je razvoj Nedelišća položen na pet stupova, a to su briga za mlade i najstarije, zatim briga za gospodarstvo, uređenje svih naselja i koncept zelene općine. Novak je zahvalio državnim i drugim institucijama čija sredstva pomažu u razvoju Općine Nedelišće.

Prije govora predsjednika Milanovića zasvirao je Puhački orkestar Nedelišće, a on je naglasio da glazba puno govori o tome koliko je neka zajednica razvijena. Napomenimo i da je predsjednik posjetio Međimurje tri puta u oko mjesec dana.

– Sa zadovoljstvom boravim u Međimurju. Okuplja vas rad na zajedničkom dobru, a to dobro je mala zajednica vrlo blizu Čakovca. Izvorni proračun Općine Nedelišće težak je oko 4,5 milijuna eura, a s drugim izvorima gotovo 20 milijuna – i to je već velik novac – kazao je predsjednik Milanović, naglasivši također da su europski fondovi dobri, no nisu vječni. Količina novca u EU-u manje je posljedica jakog ekonomskog rasta i ekonomskih aktivnosti u Europskoj uniji, a u velikoj mjeri, pomalo već i zabrinjavajućoj, posljedica monetarne politike Unije: „I zato, na posao! Uzmite zadnji cent zadnjeg eura koji stoji na raspolaganju.“

Priznanja

Na svečanoj sjednici dodijeljena su i najviša priznanja Općine: plakete su primili Ljudevit Bošćak, za uspješan dugogodišnji rad i osobit doprinos u razvoju i promociji kulture, sporta te društvenom djelovanju, Franjo Vugrinec iz Gornjeg Hrašćana, za 50 godina predanog rada te osobit doprinos u razvoju vatrogastva, Udruga žena Pretetinec za osobit doprinos društvenom i kulturnom razvoju naselja, Vatrogasna zajednica grada Čakovca za osobit doprinos i pomoć pri provođenju mjera obrane i zaštiti naselja Pušćine od poplava 2023. godine.

Svoja priznanja primili su učenici osnovnih i srednjih škola te sportaši.

U kulturno–umjetničkom djelu programa sudjelovali su Ivana Tkalec, mališani iz Dječjeg vrtića „Zvončić“, David Kovačić, Alexandar Dragaš, Puhački orkestar općine Nedelišće, te Zbor Matice umirovljenika Nedelišće.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje