Novi projekt Međimurske županije: poticati sudjelovanje osoba s invaliditetom u sportskim aktivnostima
Međimurska županija kao Europska regija sporta u 2022. godini predstavila je novi projekt pod nazivom „No Boundaries“. Projektom se želi...
Koje vještine i kompetencije mora imati osoba koja radi s mladima? Može li svatko raditi s mladima? Što je to uopće rad s mladima ili youth work? Na ova pitanja pokušali smo odgovoriti tijekom završne konferencije Erasmus+ projekta CREATIVE YOUTHWORK NETWORK kojeg provodi Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA d.o.o.
Na završnoj konferenciji projekta, ili koristeći Erasmus rječnik, na događanju s multiplicirajućim učinkom, koje se održalo prošlog tjedna u Čakovcu, u Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje, prof. dr. sc. Bojana Ćulum predstavila je program cjeloživotnog obrazovanja „Mladi u suvremenom društvu“ koji se provodi na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Dok se formalni studijski programi o mladima provode na preddiplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini diljem svijeta, u Hrvatskoj i zemljama naše regije to nije slučaj. Je li nam svejedno tko su stručnjaci koji se bave mladima kao posebnom ranjivom društvenom skupinom?
Niska razina političke pismenosti mladih u Hrvatskoj te problem izgradnje identiteta i stupnja pripremljenosti mladih za integraciju u društvo ukazuje na potrebu za usvajanjem koherentnog pristupa u radu s mladima, a program koji se od veljače provodi u Rijeci za stručnjake u području rada s mladima važan je početni korak profesionalizacije rada s mladima. Da ćemo još neko vrijeme morati čekati da u Hrvatskoj dobijemo formalni studijski program iz ovog područja, objasnio je dr. sc. Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, jer je tek potrebno izraditi standard kvalifikacije i standard zanimanja radnik/-ca s mladima.
Osim ovih govornika, svoja iskustva podijelili su Neven Levačić i Dorian Marciuš iz Međimurja koji su u sklopu projekta CREATIVE YOUTHWORK NETWORK polazili intenzivan trening pod nazivom „Jačanje vještina facilitacije i dizajn kreativnih i umjetničkih radionica za mlade“ koji se održao tijekom lipnja 2017. godine u Engleskoj, u Wolverhamptonu. Nakon prezentacijskog dijela uslijedila je panel rasprava o perspektivi razvoja rada s mladima u Međimurskoj županiji. O konkretnim projektima i programima te iskustvima u direktnom radu s mladima u našoj županiji govorili su predstavnici udruga koje rade s mladima i za mlade: Neven Levačić iz Udruge CeZaM – centar za mlade Čakovec, voditelj programa u klubu „Prostor“, Mateja Gabor, voditeljica projekata u udruzi Association Strive! te Kristina Janković, voditeljica projekata iz udruge Zora.
Dr. sc. Sonja Tošić Grlač, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb iz Međimurske županije govorila je o inicijativama i projektima kojima Međimurska županija podupire mlade i udruge mladih. Jedno od pitanja koje se nametnulo tijekom panela je pitanje (nedovoljne) aktivacije mladih te načina kako to promijeniti. U svakom slučaju potrebno je i na lokalnoj i na državnoj razini osigurati sredstva i poticati osobe koje rade s mladima na stalno usavršavanje različitim neformalnim i informalnim programima.
Projekt CREATIVE YOUTHWORK NETWORK provodi Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA d.o.o. od rujna 2016. do travnja 2018. u partnerstvu s organizacijama GECKO Programmes i Wolverhampton Community Radio Training iz Ujedninjenog Kraljevstva, udrugom EDUCentrum iz Republike Češke i udrugom Open Circle Association iz Mađarske, a financiran je sredstvima programa Erasmus+, Ključna aktivnost 2 – Strateška partnerstva u području mladih.
Cilj projekta bio je osmisliti trening za jačanje facilitatorskih vještina osoba koje rade s mladima te ih naučiti kako koristiti medije i umjetnost kao alate za poučavanje. Svi materijali za poučavanje i učenje nastali u sklopu projekta slobodni su za daljnje korištenje putem platforme
Više informacija o projektu možete dobiti na: [email protected]
I dok je volonterska akcija „Žabe na cesti“ u organizaciji „Međimurske prirode“ – Javne ustanove za zaštitu prirode još uvijek u tijeku, u pripremi je već sljedeće volontersko okupljanje pod nazivom „Osigurajmo dom bregunicama“. A što će se raditi? Čistit će se riječna obala za bregunice, najmanje naše lastavice, koje teže svega 15 grama što je jednako kao tri vrećice šećera za kavu.
Naime, bregunice su trenutno na svojem selidbenom putu i uskoro će se vratiti u naše krajeve. Ovom akcijom očistit će se gornji pjeskovito-praporni sloj obale, odnosno ukloniti nepotrebna vegetacija s obale da bi bregunice lakše pronašle pogodno mjesto za gniježđenje.
Volonterska akcija održat će se u subotu, 1. travnja, na obali rijeke Drave u blizini naselja Gornji Hrašćan. Akcija počinje u 9 sati, a predviđeni završetak je oko 13 sati.
Iz „Međimurske prirode“ pozivaju sve koji se žele uključiti u volontersku akciju „Osigurajmo dom bregunicama“ neka se prijave putem online obrasca. Broj osoba koje se mogu prijaviti na volontersku akciju je ograničen na 25.
Za sve volontere osigurani su hrana i piće te potreban radni alat. Potrebno je doći u prikladnoj (radnoj) odjeći i obući te ponijeti radničke rukavice.
U nedjelju, 19. ožujka, u prostoru Muzeja „Croata insulanus“ Grada Preloga otvorena je izložba slika „Arbor vitae“ Gordane Špoljar Andrašić. Datum otvorenja izložbe nije odabran bez razloga.
Naime, to je jedan u nizu događaja kojima se obilježava 10 godina postojanja Muzeja „Croata insulanus“ Grada Preloga.
Preloški Muzej osnovan je 19. ožujka 2013. godine temeljem donacije prof. dr. sc. Matije Berljaka Gradu Prelogu. Donacija je podijeljena u nekoliko zbirki koje krase stalni postav Muzeja, i to: Zbirka keramike, Zbirka moderne umjetnosti, Zbirka navine umjetnosti i Zbirka veziva.
Temeljem tematskih izložbi, putem donacija i otkupa, tijekom godina su formirane sljedeće zbirke: Zbirka fotografija i razglednica, Zbirka suvremenih autora, Zbirka skulptura bikova Režek, Zbirka karikatura Ivana Haramije Hansa, Zbirka Preloški slikarski krug, Etnografska zbirka i Povijesna zbirka.
Izložbu Gordane Špoljar Andrašić otvorio je gradonačelnik Ljubomir Kolarek, sve je pozdravila ravnateljica Muzeja Iva Kožnjak, a o autorici i izložbi govorila je autorica predgovora Božica Jelušić.
Odnos prirode i čovjeka
Gordana Špoljar Andrašić samostalna je umjetnica iz Koprivnice koja je dosad priredila više od 60 samostalnih izložbi, a izlagala je i na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.
U ciklusu koji je prikazan na izložbi „Arbor vitae“ autorica nastoji prikazati trajni suodnos između prirode i čovjeka, fokusirajući se na stablo, konkretno na prikaz krošnje, odnosno zelenila lišća koje svoju životnu energiju (vodu) crpi duboko pod zemljom.
Božica Jelušić slike je okarakterizirala kao vrhunski doživljaj: treperiti u zelenilu, prepustiti se zelenilu, vibrirati, komunicirati, naći rezonancu, biti vjetar i dah i krilo anđela, ili barem jedno pero, koje putuje kroz sfere, da bi se u Gordaninu lišću smirilo prije sutona.
Izložba slika Gordane Špoljar Andrašić „Arbor vitae“ bila je obogaćena i glazbenim programom u kojem je sudjelovala operna pjevačica Tamara Korunek, uz pratnju raritetnog i rijetkog tipa bečkog klavira na kojem je svirao Samuel Horvatek.