Povežite se s nama

U fokusu

Reformisti imaju snage dobiti župana i gradonačelnicu

Objavljeno:

- dana

OTVORENO

– Najkasnije do kraja veljače Narodna stranka – Reformisti objavit će kandidate za općinska i gradska vijeća Varaždinske županije za predstojeće lokalne izbore.

Trenutno obilazimo naše podružnice, razgovaramo o mogućim koalicijama i utvrđujemo liste. Hoćemo li ići u koaliciji i s kime, to ćemo tek vidjeti, no za Grad Varaždin i Varaždinsku županiju nema nikakvih dvojbi: Reformisti na izbore izlaze samostalno i naša kandidatkinja za gradonačelnicu je Natalija Martinčević, a za varaždinskog župana Radimir Čačić – otkrio je Tomislav Paljak, predsjednik županijske organizacije Narodne stranke – Reformisti.
Time je demantirao informacije koje su se pojavile u javnosti, to jest da se o kandidatu za varaždinskog župana unutar stranke još pregovara.
Predstojeći lokalni izbori, očekivanja, politička situacija u Varaždinskoj županiji, smjena ravnateljice Bolnice dr. Sanje Zember, ali i najnoviji slučaj vezan uz varaždinskog dožupana i šefa gradskog SDP-a i 17-ogodišnjaka iz Ludbrega, bili su povod za razgovor s Paljakom, koji se tek nedavno pojavio na političkoj sceni, kao novo lice u politici.

Nepotrošen političar

U Reformiste se učlanio 2014. godine, kada su i osnovani, a već u veljači 2015. godine izabran je za predsjednika županijske organizacije, kamo je došao s pozicije predsjednika stranačke podružnice u Sračincu. U travnju prošle godine većinom glasova ponovno je izabran za predsjednika županijske organizacije Reformista. No, prije 2014. godine ovaj učitelj po struci nikad nije aktivno bio uključen u politiku.

Zašto ste se počeli baviti politikom?
– Bez obzira na to što nisam bio u nijednoj stranci, nikada nisam bio apolitičan: od tinejdžerstva i pada komunizma, hrvatske samostalnosti, pa sve do danas. Bilo poslovno, bilo društveno, uvijek sam u doticaju s politikom u većoj ili manjoj mjeri. Uostalom, otac i majka bili su mi političari. Spoznaja da smo i nakon 25 godina samostalnosti još uvijek toliko ispolitizirano društvo, da praktički gotovo ni u čemu konkretnome ne možete participirati niti odlučivati ako niste aktivno u politici, natjerala me da se aktivno politički angažiram. Ne želim sam sebi jednog dana predbacivati da nisam ni pokušao, nego sam samo polemizirao i kritizirao.

Zašto baš Reformisti?
Najkraće: zbog Čačića. Predsjednika naše stranke smatram jednim od najvećih političara u novijoj hrvatskoj povijesti i htio sam pripadati opciji bez ideoloških obilježja, s jasnim, konkretnim ciljevima. Čačić je upravo takav: konkretan, veliki je znalac, ima jasne ciljeve, uvijek kaže što misli i nikad ne ide linijom manjeg otpora.

Neki mu to i zamjeraju.
Njega volite ili ne volite, no činjenica je da iza njega stoje rezultati, nacionalno i regionalno. Uvijek kad je u politici bio u prilici, odnosno na poziciji, vidio se njegov rad i potpis. Kad je bio na čelu resora gospodarstva u Vladi Ivice Račana, hrvatsko gospodarstvo je raslo preko 6 % na godišnjoj razini i bilo najbrže rastuće u Europi. Čuvenom formulom 3x3x3 osmislio je i proveo projekt izgradnje autocesta, njegovim projektom POS stanogradnje tisuće mladih obitelji došlo je do krova nad glavom, a osmislio je i energetsku politiku kako Hrvatska u tom segmentu ne bi ovisila ni o kome. Štoviše, izvozila je i zarađivala. Riješio je višegodišnju agoniju saniranja brodogradilišta u Milanovićevoj Vladi, potaknuo proces legalizacije i stvorio temelje otvaranja vrata korištenju EU fondova: jedini je političar koji je ispunio ono što je u kampanji obećao. Kada mu je nakon svega toga vlastita stranka učinila onakvu, dosad neviđenu pakost, nisam više dvojio ni sekunde. Učlanio sam se u Reformiste. Vjerujte, da je Čačić danas u Vladi, Hrvatska sigurno ne bi ovako izgledala. Ista priča u Varaždinskoj županiji.

Kako to mislite?
Danas Varaždinska županija ima najniže plaće i najniže cijene nekretnina. Aktualna koalicija koja obnaša vlast zacrtala si je da će izgraditi ili dograditi šest škola, a nisu napravili ništa. Nisu pokrenuli nijedan projekt iz EU fondova, projekt Aglomeracije je zakazao na svim razinama, a tu je još uvijek i neriješen problem 130.000 tona bala koje se gomilaju na ulazu u Varaždin. Javne tvrtke su u milijunskim minusima, a suport projektu Arboretum Opeka je nikakav, dok za projekt navodnjavanja još nije izrađen program. Gdje je taj Grad na Dravi? Gdje je taj tsunami uzimanja sredstava iz EU fondova? Gdje je ta najavljivana autoindustrija? To je županova predizborna “Yeti industrija”, jer su svi počeli pričati o njoj, samo je nitko još nije vidio. I to zato jer imamo fascinantnu sklonost amnenziji. Dok nas vladajuća garnitura obasipa bahatošću i samohvalom te obavija maglom u kojoj skrivaju vlastitu nesposobnost, mi svi zajedno tonemo u živo blato i uskoro nam neće biti spasa. Slučaj Zember samo je logična posljedica toga kaosa.

Političke posljedice

Kako komentirate smjenu dr. Sanje Zember s mjesta ravnateljice Opće bolnice Varaždin?
Izgraditi novu Kirurgiju i Hitni prijem ne znaju, iako su, usput budi rečeno, naslijedili gotov ugovor o 90-postotnom državnom sufinanciranju, ali kadrovirati, politizirati, zapošljavati i miješati se u struku o kojoj pojma nemaju, to bi htjeli. I kad su se u toj igri “zakopali”, onda ne samo da se ne preuzima odgovornost, nego se ponašaju kao da ih se to uopće ne tiče. Pokazalo se i koliko smo, kao stranka, bili u pravu kada smo prvi jasno tražili očitovanje struke. To se dogodilo, a odgovornost u ovom slučaju znači momentalne ostavke župana i njegovih zamjenika.

Znači li to da bi i šef varaždinskog SDP-a trebao preuzeti odgovornost u vezi najnovijih događanja vezanih uz njega i maloljetnog 17-ogodišnjaka iz Ludbrega?
Da, trebao bi. Treba biti spreman snositi političke posljedice, a ne raditi vratolomije. Po meni je to puno iskrenije i prihvatljivije za javnost.

No, očito je predizborna kampanja već naveliko počela. I, ako je suditi po tom slučaju, svašta se može očekivati.
Upletanje maloljetnika iz Ludbrega je, doista, kako se očitovala predsjednica varaždinskih Reformista Natalija Martinčević, najsramotnija politička rabota. No, ne mora to nužno značiti da će i predizborna kampanja biti prljava, ali prljavi će – igrati prljavo.

Kakva su vaša očekivanja od lokalnih izbora na nivou Županije?
Siguran sam da će se slika Grada Varaždina i Varaždinske županije nakon ovih izbora sigurno mijenjati, a sasvim je izgledno da Reformisti dobiju župana, pa i gradonačelnicu. Čačić se kao župan već dokazao. U tri godine napravio je više nego sve garniture političara zajedno prije i poslije: 34 škole, 19 dvorana, centri izvrsnosti, Slobodna gospodarska zona Varaždin, besplatni prijevoz učenicima, stvaranje agencije za osmišljavanje EU projekata. Kada je Čačić bio župan, od 2005. do 2008. godine, Varaždinska županija je bila najproduktivnija u državi, a Varaždin ponos i primjer najpoželjnijega grada za život i rad.

U utrku za načelnika?
Poznati su kandidati za župana i gradonačelnika Varaždina, rekli ste da dogovori po općinama i gradovima još traju, no hoćete li se i vi kandidirati? Jeste li kandidat za načelnika Sračinca?

Nismo još donijeli odluku. U igri je još dvoje dobrih kandidata. Reformisti su u Sračincu snažna politička opcija i imamo velika očekivanja od nadolazećih lokalnih izbora. Želimo zaustaviti ono što se sada događa u Sračincu, a to je nešto slično kao i u Županiji, jer je to ista politika.

Kako to mislite? Zar nije Sračinec poželjno mjesto za život?
Da ne živim u Sračincu i da nikada nisam nigdje bio i ništa vidio, onda bih to vjerojatno i povjerovao. Sračinec i Svibovec su definitivno poželjna mjesta za život, ali Općina Sračinec jako daleko je od “najopremljenije i najuređenije” općine u državi, kako joj tepa naš načelnik u predgovoru Strategije razvoja. U Sračincu vlada princip “kruha i igara“: puno manifestacija i priredaba za narod uz samohvalu i preuveličavanje. Nemamo nikakvu vidljivost urbanizacije, niti jednu stambenu, kao ni stambeno-poslovnu zgradu, a pričati o posjećenosti (…”po čemu smo također u samom vrhu Republike Hrvatske”… s čime se aktualni načelnik također voli hvaliti u predgovoru općinske Strategije razvoja, u trenutku kad nemamo ni jedan turističko-smještajni objekt, niti ikakvu viziju razvoja turizma, pa ni ponude u tom resoru, graniči s tragikomedijom. Poslovna i gospodarska zona zjapi prazna, odnosno, ima samo jednog proizvodnog poduzetnika, a velika investicija “Park Velika Graba“, za koju su se trebali izvući novci iz Europskih fondova, sada je upitna jer odjednom je sve glasnija opcija izgradnje u fazama vlastitim sredstvima.

Ipak, prošle godine u Sračincu je započela izgradnja Dječjeg vrtića.
Osam godina nas se uvjerava kako je sva dokumentacija spremna za izradu Dječjeg vrtića, pa i putem Europskog fonda, da bi se onda uzeo kredit na 15 godina za izgradnju Dječjeg vrtića od panela koji odmah ide u koncesiju, umjesto da bude u općinskom vlasništvu kao javna ustanova koja bi zaposlila osamnaest naših sumještana.

Prosvjetarska obitelj narodnjačkih ideja

Tomislav Paljak diplomirani je učitelj koji sa svojom obitelji, Valerijom, također učiteljicom i četvero djece – dva osnovnoškolca, srednjoškolkom i studentom – danas živi u Sračincu. Rođen je u Varaždinu, živio je u Lepoglavi, a radi u Međimurju: dugogodišnji je ravnatelj Osnovne škole Sveti Martin na Muri. Iako prije Reformista nikad nije bio aktivan u politici, uvijek je bio sklon narodnjačkim idejama.
I njegova supruga Valerija također je u Reformistima te je vrlo aktivna. Predsjednica je Interesnog odbora žena Narodne stranke – Reformisti Varaždinske županije i potpredsjednica stranačke podružnice Reformista u Sračincu.

Izbori za vijeća mjesnih odbora jako su dobar pokazatelj za lokalne izbore

Kako komentirate izbore za vijeća mjesnih odbora 2015. godine, gdje ste se pozicionirali kao pojedinačno najjača opcija u Varaždinu i Varaždinskoj županiji?
Izbori za vijeća mjesnih odbora 2015. godine sigurno su jako dobar pokazatelj za lokalne izbore koji slijede. Na tim izborima osvojili smo 31 mandat te smo se temeljem postignutih rezultata pozicionirali kao pojedinačno najjača politička opcija u Varaždinu i Varaždinskoj županiji.

Politička situacija uoči izbora je još prilično nejasna na lokalnoj političkoj sceni. Goran Habuš se povlači s mjesta predsjednika varaždinskog HNS-a, najavljuje da se više neće kandidirati za gradonačelnika. Hoće li HNS podržati SDP?
Naravno, bez obzira na unutarnja previranja u SDP-u, događaji oko Bolnice direktna su posljedica njihovog dogovora. HNS-ova politika je jasna i dosljedna: parazitirati na velikom SDP-ovom biračkom tijelu i isisati maksimalnu korist za sebe.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Požari, odroni, loša kvaliteta zraka… Odlagališta smeća predstavljaju veliku opasnost

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kolika opasnost prijeti od odlagališta govori i novi slučaj iz Zagreba, kad su bili ugroženi životi.

Bio je to drugi odron smeća na Jakuševcu u manje od mjesec dana. U odronu je jedan čovjek teško ozlijeđen, amputirana mu je ruka.

Bivši gradonačelnik Bandić govorio je da će sam sebe zapaliti ako se to odlagalište ne sanira, potom je aktualni gradonačelnik Tomašević u kampanji obećavao rješenja.

No, rješenja nema. Sada Tomašević zaziva za pomoć Vladu, a rješenje je prolongirao na drugi mandat.

Ne tako davno svjedočili smo i požarima na odlagalištima.

U Osijeku je početkom listopada ove godine izbio požar nezapamćenih razmjera, zapalile su se ogromne količine plastike. Stručnjaci su tada upozoravali ljude da zatvaraju prozore i ne izlaze ako ne trebaju zbog loše kvalitete zraka.

Samo nekoliko dana kasnije izbio je požar na odlagalištu kod Oroslavlja u Zagorju. Na sreću vatrogasci su ga na vrijeme uspjeli ugasiti.

Kad god se dogodi tako nešto imamo prilike svjedočiti prepucavanju političara, od lokalne do nacionalne razine. Međutim, u većini slučajeva ti isti političari ne pridaju previše pažnje problematici smeća u Hrvatskoj.

Pa uzmimo samo za primjer Varaždin koji na ulazu u grad ima balirano smeće više od 18 godina. Te bale nisu riješene upravo zbog politike, međusobnih podmetanja, lažnih prijava i inercije sustava.

Sada, nakon 18 godina napokon se našao kompromis gradske i državne vlasti i Vlada je pristala sa sto posto iznosa financirati sanaciju. Prije toga treba riješiti sporove vezane za bale.

Koliko još treba proći vremena da se napokon shvati koliko je problem otpada u Hrvatskoj bitan, odnosno kolika opasnost prijeti sa svih tih odlagališta.

Nastavite čitati

U fokusu

Hrvati od žestica najviše vole popiti likere, a snažan rast bilježi rakija

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ovo blagdansko vrijeme koje je pred nama donijet će i pregršt lijepih prigoda koje se uvijek obilježavaju s čašicom nekog dobrog pića, bilo da to popijemo čisto ili pomiješamo s nekim drugim pićima u odlične kombinacije i mikseve.

To je isto tako dobro vrijeme za upitati odrasle potrošače za njihove preferencije kada je riječ o konzumaciji i stavovima spram jakih alkoholnih pića, a dobivene odgovori uspoređeni su s rezultatima istog istraživanja od prije dvije godine. Istraživanje su tijekom listopada 2023. godine proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

Od tada nije bilo nekih velikih promjena u broju konzumenata; zabilježen je mali rast od 2 % pa sada imamo ukupno 58 % onih koji ističu da konzumiraju jaka alkoholna pića.

Među njima svaki 20 konzumira ova pića svakodnevno pri čemu je tih 5 % značajno više od 2 % zabilježenih u istraživanju iz 2021. U porastu je i broj onih koji jaka alkoholna pića piju nekoliko puta tjedno i to za 4 %, na ukupno 20 %. Dok jednom tjedno ova pića konzumira 18 % ispitanih te je njih 6 % manje. Nešto veću polovicu čine malo rjeđi konzumenti pa tako imamo 37% onih koji ova pića konzumiraju nekoliko puta mjesečno te 20 % koji ih konzumiraju nekoliko puta godišnje.

Likeri su stabilni na prvom mjestu što su potvrdili rastom od 2 % i ukupno 37% udjela kao jako alkoholno piće koje konzumenti kategorije najčešće piju. Međutim, snažan rast bilježi rakija koja je u odnosu na ranije istraživanje porasla za 8 % i sada je na 31 % preferiranog udjela. Zatim slijede džin s 11 %, viski s 11 %, vodka sa 7 % te rum s 3 % udjela.

I sada da se referiramo na tezu s početka priče: Pijemo li čisto ili u nekoj kombinaciji s drugim pićima? Ukupno je 4 % više onih koji jaka alkoholna pića piju čista, bez miješanja s bilo kojim drugim pićem, te ih sada ima nešto više od dvije trećine, točnije 67 %. Preostala trećina konzumenata ipak voli svoje jako alkoholno piće pomiješati s nekim drugim pićem i tako zadovoljiti svoje nepce.

Zadnje se pitanje odnosilo na mjesto konzumacije i tu nije bilo nekih značajnih promjena u odnosu na prethodno istraživanje. I dalje se najčešće pije kod kuće (svoje kuće ili kod prijatelja, rođaka i sl.), što kao svoj odgovor navodi 55 % konzumenata kategorije. Daljnjih 30 % najčešće pije izvan kuće (kafić, restoran i sl.).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje