Povežite se s nama

U fokusu

Relativno mali pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj 2020. godine

Objavljeno:

- dana

Na Odjelu za strateški razvoj i analize Hrvatske gospodarske komore (HGK) napravljena je jedna od analiza hrvatskoga gospodarstva za 2020. godinu.

Kao što analiza prikazuje, radilo se o specifičnoj i kriznoj godini obilježenoj pandemijom koronavirusa, ali je bitno naglasiti da kretanja u Hrvatskoj prema nizu pokazatelja nisu znatnije odudarala od kretanja na globalnoj razini, pa tako ni od onih na razini Europske unije, odnosno drugih članica.

– U Hrvatskoj je zabilježen snažan pad BDP-a od 8 %, jedan od najvećih među članicama EU-a. Najveći uzrok takvog pada bila je struktura gospodarstva u kojoj veliki udio zauzima turizam, odnosno znatan izravan i neizravan utjecaj turizma na stvaranje BDP-a. Po tome se Hrvatska nije razlikovala od sličnih članica EU-a, Italije, Španjolske, Grčke i Portugala, u kojima su također zabilježene visoke stope pada BDP-a, odnosno snažan negativan utjecaj realnog pada vrijednosti izvoza usluga na ukupan pad BDP-a. Tako struktura BDP-a za Hrvatsku pokazuje da su se približno tri četvrtine ukupnog pada domaće i inozemne potražnje odnosile na smanjenje izvoza usluga, u kojem daleko najveći udio imaju prihodi od turizma. Hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini, nažalost, nije obilježeno samo visokom stopom pada, već i prekidom niza pozitivnih trendova koji su ga obilježavali u prethodnim godinama – zaključili su analitičari HGK.

Radna mjesta

Naime, 2020. godina obilježena je provedbom niza mjera za očuvanje gospodarske aktivnosti, a posebno mjera za očuvanje radnih mjesta zbog kojih trendovi na tržištu rada nisu pratili snažan pad razine ukupne proizvodnje. Ukupno je od ožujka 2020. godine do sredine siječnja 2021. mjerama za očuvanje radnih mjesta očuvano 630.000 radnih mjesta, a mjere su pomogle 107.000 poduzeća. Za to je u promatranom razdoblju isplaćeno čak 8,25 milijardi kuna, odnosno uz otpis doprinosa izravna pomoć gospodarstvu iznosila je čak 12 milijardi kuna. To je, naravno, imalo znatne negativne posljedice za državne financije i kretanje javnog duga, ali sličan se scenarij odigrao i u drugim zemljama i članicama EU-a.

Hrvatska je u 2020. godini prošla relativno dobro kada se govori o industrijskoj proizvodnji.

– Industrijska proizvodnja je prema izvornim indeksima smanjena 2,8 %, a prema kalendarski prilagođenim 3,4 %. Pritom su najveće izvorne stope pada zabilježene kod proizvodnje odjeće (-22,9 %) i proizvodnje motornih vozila i dijelova (-20,5 %), ali su zbog udjela u strukturi proizvodnje najveći negativan utjecaj na njeno kretanje imale smanjena proizvodnja pića, a potom odjeće, proizvoda od gume i plastike te vađenje sirove nafte i zemnog plina. U Hrvatskoj je također kod većine djelatnosti zabilježen pad, ali je rast ipak zabilježen kod većeg broja nego na razini cijelog EU-a. Pri tome se najviše isticao rast u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (11,3 %) te u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda (10 %). Farmaceutska industrija nije se znatnije prilagodila potrebama u novonastaloj situaciji te je kod nje istodobno ostvaren tek blagi rast od 0,4 %. U konačnici, relativno je mali pad industrijske proizvodnje omogućen niskim padom proizvodnje prehrambenih proizvoda koji u strukturi proizvodnje sudjeluju s gotovo 16 %, navedenim rastom kemijske industrije i proizvodnje gotovih metalnih proizvoda koji zajedno čine oko 13 % proizvodnje te rastom djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i parom koji čine daljnjih 14 % ukupne proizvodnje. Točnije, navedene djelatnosti čine oko 44 % ukupne industrijske proizvodnje u RH – objašnjeno je.

Gubici

Financijske izvještaje predalo je za 2020. godinu 139.009 poduzetnika (bez financijskih institucija) ili približno 3000 više nego u prethodnoj godini. Usporedba njihovih financijskih rezultata s prethodnom 2019. godinom pokazuje snažniji negativan utjecaj pandemije na njihovo poslovanje. Tako su ukupni prihodi smanjeni za 5,3 %, prihodi na inozemnom tržištu za 5,8 %, dobit prije oporezivanja za 6,5 %, gubitak prije oporezivanja povećan za 59 %.

– Značajan je pokazatelj i osjetno veći udio poduzetnika koji su poslovali s gubitkom. Prema izvještajima za 2019. godinu taj je udio iznosio 33,2 %, a prema predanim financijskim izvještajima za 2020. godinu povećan je na 40,5 % – objašnjava HGK.

U okolnostima pada gospodarske aktivnosti za snažnih 8 % logično se trebao dogoditi snažniji poremećaj na tržištu rada. No, zbog opredjeljenja za politiku očuvanja radnih mjesta (za koju su se opredijelile i sve ostale članice EU-a), ipak se nisu dogodili veći poremećaji, ističu stručnjaci HGK. Isticao se izrazito visok gubitak u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u iznosu od 3,4 milijarde kuna uzrokovan daleko slabijim turističkim ostvarenjima.

Ohrabrujuće je da je u 2021. godinu u gotovo svim djelatnostima zabilježen rast.

U fokusu

Varaždin je europski grad stabala: “Ovo smo postigli kao tim”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.

The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.

Priznanje

Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.

Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.

– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.

– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.

Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.

Zahvala

– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.

Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.

– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Stiglo je prvih šest borbenih aviona Rafale, čuvat će i varaždinsko nebo te grmjeti na aeromitingu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj. 

Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak. 

– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.

Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje